Konferenciju svake godine organizira Služba zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS), a ove godine se održala 16. i 17. studenog u Muzeju suvremene umjetnosti.

Publika je sudjelovala u snimanju AI pjesme

U stvaranju spomenute sudjelovala je i publika, koja je odlučila da će se u tekstu pjesme pronaći pojmovi Varaždin, lopta i ekologija. ChatGPT je zatim napisao tekst pjesme, a servis CHIRP snimio je melodiju i vokal, uz Dusperine upute kao što su tonalitet, boja glasa i ton pjesme.

Nakon dvije minute pjesma je bila napravljena, a zatim je Mahkey snimio vokal koji je zatim preveden u Belanov glas. Dusper je objasnio da je prije početka predavanja pripremio programe tako što je u njihovu bazu ubacio sat vremena Belanovog glasa i dvadesetak tekstova njegovih pjesama.

Na samom kraju smo tako mogli čuti novu pjesmu koja je zaista zvučala kao da je Belanova – od samog stila i zvuka, pa do vokala koji je bio identičan onom Belanovom.

Umjetna inteligencija bila je prisutna i u predavanju Ante Magzana, pod naslovom Future NOW koje je započeo s pregledom povijesti glazbe, počevši s pojavom prvih bubnjeva 3000 godina prije Krista i završivši u kasnim osamdesetima 20. stoljeća, s revolucijom koju je donio AKAI MPC 60, radna stanica za sekvencer-sempler.

Pregled povijesti i budućnosti glazbe

Nakon pregleda povijesti, bilo je vrijeme za pogled u budućnost. Magzan nas je proveo kroz idućih nekoliko desetljeća, pa tako predviđa da će u 2025. godini postojati inteligentni roboti u svim segmentima. U svijetu glazbe, naglasak će biti na personalizaciji.

Magzan predviđa da će u 2030.-ima AI uz bio tech i nano tech postati sastavan dio našeg tijela, a u 2040.-ima će komunikacija mislima postati sasvim normalna, pa tako putem misli i osjećaja počinjemo upravljati i stvarati. Nadalje, smatra da će 2050.-te obilježiti dolazak superinteligencije, kada će umjetna inteligencija nadmašiti ljudsku.

Magzan smatra da je to potrebno za opstanak u svijetu. “Kolektivni butterfly effect događa se svaki dan, o svima nama ovisi kako će izgledati budućnost, kako će umjetna inteligencija ući u naš život.” Butterfly effect ideja je da male akcije mogu imati velike posljedice, poput oluje koju je pokrenulo mahanje krila leptira.

Posebno je zanimljivo i to što je oko 80 posto prezentacije grafički napravila upravo umjetna inteligencija. Magzan je istaknuo da je AI koristio njegove vlastite ilustracije, a prezentacija je izgledala sjajno uz razne animacije i popratnu glazbu, cvrkut ptičica.

Zaštita osobnih podataka

Na panel diskusiji AI: alat ili autor?, što je i glavni moto cijele konferencije, uz Magzana sudjelovali su i Antun Tomislav Šaban iz HDS-a, Tihana Ana Reljić iz odvjetničkog društva Reljić, Zelić, Židanić i Mar te Krešimir Partl, državni tajnik Ministarstva kulture i medija. Panel je moderirao Krešimir Macan.

Panel je bio usmjeren na razne probleme koji se dotiču autorskih prava, pa je Reljić istaknula da je omogućena krađa zahvaljujući alatima koji iz sadržaja stvaraju uzroke i onda stvaraju nova djela koja nisu identične kopije, već nešto sličnog stila.

“Recentno je bio primjer s The Weekndom i Drakeom. Profil pod aliasom Ghostwriter 9711 generirao je pjesmu Heart on my sleeve koja je izazvala veliku polemiku jer su imitirani njihovi glasovi, a pjesma je eksplodirala na internetu. Tražili su da se ukloni s platforme, ali nema informacije da su razmišljali o podizanju tužbe a propos autorskog prava.”

Istaknulo se i da glas nije moguće zaštiti autorskim pravom, a govorilo se i o zaštiti osobnih podataka koje generiramo otkako smo rođeni. Partl se tada prisjetio i epizode Joan Is Awful serije Black Mirror, gdje je korisnici streaming servisa oteta životna priča te snimana serija u stvarnom vremenu.

Promjena dolazi, htjeli mi to ili ne

Magzan je istaknuo da je on definitivno optimist po pitanju umjetne inteligencije i rekao da je najljudskije bojati se promjene, ali i da promjena dolazi, htjeli mi to ili ne. Sličnog je mišljenja i Šaban koji je napomenuo da je kriva slika ljudi protiv umjetne inteligencije.

“Moramo ju uhvatiti, zasedlati i zajahati kao što su nekada davno to naši preci napravili s konjima. Kad su krenuli prvi bicikli i automobili, isto nije postojala zakonska direktiva. Naravno i ovdje će se to regulirati i sigurno ćemo svi zajedno imati koristi od toga. Reformirat će školstvo, zdravstvo, politiku – glazba je samo dio toga.”

Prije pauze za ručak, James Duvall iz Futurescorea iz Ujedinjenog Kraljevstva prezentirao je aktualne podatke o streaming servisima i digitalnim trendovima.

“Prošli smo kroz period u kojem je pandemija odigrala ključnu ulogu u tome kako će se industrija zabave nastaviti razvijati. Tijekom pandemije došlo je do porasta korisnika streaming servisa jer je velik dio globalnog stanovništva bio u svojim domovima.”

Budućnost glazbe je u personalizaciji

Kada su u pitanju streaming servisi, Duvall je rekao kako ljudi u principu plaćaju 2,6 streaming servisa, a imaju pristup tri različita. Kada je u pitanju glazba, ipak se odlučuju samo za jedan servis.

Proveli su istraživanje nad korisnicima koji su u posljednjih godina mijenjali pretplate za glazbene servise i primijetili su da ne postoji jedna stavka koja je presudna prilikom odabira, već pružatelji usluga moraju paziti na cjelokupno iskustvo korisnika.

Duvall je dao i nekoliko predviđanja za budućnost glazbene industrije, skrećući također pozornost na personalizaciju iskustva za korisnike te slušanje glazbe u pokretu.

Otvorena izložba kostima Leta 3

U sklopu prvog dana otvorena je i izložba kostima Leta 3 s kojima su nastupali na Dori i Eurosongu 2023. godine. Kustosica izložbe je Lejla Hodžić koja je ujedno bila i autorica kostima u kojima su se pojavljivali i na pressicama.

“Sudjelovalo je nekoliko dizajnera u stvaranju svih kostima – različiti rukopisci, a kao cjelina je vrlo zanimljivo. Mrle je sve na kraju amenovao i dao nam je dobre upute, poput redatelja u kazalištu.”

Na otvaranju izložbe bio je i Damir Martinović Mrle koji je pojasnio da kostimi imaju veze s ratom i antiratom. “ŠČ je antiratni slogan katarzične energije koji pročišćava duh i tijelo te postaje ljubavna uniforma.”

Recept za napuniti Arenu Zagreb

Na posljednjem panelu dana naslova Napuniti Arenu sudjelovali su Sara Gigante, regionalna direktorica agencije Charm music, Ivan Jurić-Kaćunić, radijski poduzetnik i osnivač RADIO HUB-a, Dragan Brajović Braja, Željko Bebek i Husein Hasanefendić Hus.

Raspravu je moderirao Milan Majerović-Stilinović, a sve je započelo s pitanjem “Što je potrebno za napuniti Arenu?”. Bebek je istaknuo da se mora pogoditi pravi trenutak, a Hus smatra da se treba uložiti barem 100.000 eura što je minimalno za ozbiljnu propagandu i produkciju.

“Potreban je sistem, moraš znati po što si krenuo i kako ćeš do toga stići. Nikad nisam imao slučajne hitove ni slučajne uspjehe jer se oni ne mogu ponoviti. Nemam umjetnički mozak već inženjerski, pa i tome tako pristupam. I karizma samog izvođača je nešto bez čega se ne može”, naglasio je Brajović.

Promjene na tržištu

Hus je primijetio da Arena više nije toliki pothvat kao što je bila, već je danas to sasvim normalno. “Je li se to podigao standard pa si ljudi mogu priuštiti odlaske na koncerte u većem broju ili ne, ne znam, teško mi je odgonetnuti.”

Jurić-Kaćunić smatra da je najefikasniji poslovni model onaj u kojem je partner radijska postaja koja okuplja target publiku kojoj se obraćaju. “Možda tako nije u susjednim državama, ali u Hrvatskoj je za promociju glazbe izuzetno bitna suradnja s radijom.”

Gigante je komentirala uspjehe Charm musica s koncertima poznatih stranih izvođača kao što su Arctic Monkeys i 50 Cent, a poseban trenutak joj je bio prvi ulaz u pulsku Arenu. “Osjećala sam veliku čast što sam mogla tamo raditi.”

Izrazila je želju da sljedeći izvođač kojega dovede u Hrvatsku bude talijanski bend Måneskin. Raspravu je zaključio Jurić-Kaćunić koji je istaknuo da je građanin Zagreba danas građanin svijeta, koji se želi poistovjetiti s onima koji mu daju najviši standard.

Sadržaj nastao u suradnji s HDS ZAMP-om.