Razmišljate o samozapošljavanju? Vodimo vas kroz 10 koraka za otvaranje paušalnog obrta
Otvaranje paušalnog obrta jedan je od najpopularnijih oblika samozapošljavanja
Dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, obrt, paušalni obrt…u birokratskom mnoštvu sličnih pojmova ponekad se može biti teško snaći, a u praktičnom smislu, važno je ove poslovne oblike razlikovati. Većini ljudi vjerojatno je najzanimljiviji paušalni obrt, koji je jedan od najpopularnijih oblika za početak poduzetničke djelatnosti, a mi smo provjerili koji su koraci u otvaranju paušalnog obrta.
Razlika između obrta i paušalnog obrta
Paušalni obrt se ispravno naziva “obrt s paušalnim načinom oporezivanja,” a duguje svoje ime činjenici da se kod njega prirez porezu i porez na dohodak plaćaju u paušalnoj svoti. Glavna razlika između običnog obrta i paušalnog obrta ta što paušalni obrt nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa. Također je financijski isplativiji jer ne postoji mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak. Paušalni obrt kao druga djelatnost odnosi se na situaciju u kojoj je osoba u radnom odnosu, a obrtom se bavi u slobodno vrijeme. U tome slučaju porezne obveze ne plaćaju se na mjesečnoj razini, već godišnjoj, a sve se to temeljem rješenja porezne uprave.
10 koraka potrebnih za otvaranje paušalnog obrta
Budući da je paušalni obrt jedan od najpopularnijih oblika samozapošljavanja u Republici Hrvatskoj, istražili smo koje je sve korake potrebno poduzeti za otvaranje paušalnog obrta.
1. Izbor imena, djelatnosti i sjedišta
Prvi korak u otvaranju paušalnog obrta odabir imena, djelatnost i sjedište obrta. Naziv pod kojim obrt posluje ima oznaku obrta, ime i prezime obrtnika te sjedište. Naziv određuju sami obrtnici. Djelatnost obrta se određuje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a može ih se odabrati više, iako jedna djelatnost mora biti glavna. Sjedište obrta je mjesto gdje se posao obavlja, a za to može poslužiti i prebivalište ili boravište obrtnika ako za obavljanje djelatnosti nije potreban dodatan prostor.
2. Prijava za upis u Obrtni registar
Paušalni obrt može se osnovati online, putem sustava e-obrti, ili u nadležnom uredu, ovisno o mjestu sjedišta obrta, na adresama:
- Odsjek za obrtni registar, evidenciju kolektivnih ugovora i registar udruga sindikata i poslodavaca – Zapoljska 1, Zagreb, (općina Pešćenica), tel, 2333 777, fax: 610 0229, e-mail: obrtni-registar@zagreb.hr
- Područni odsjek Sesvete -Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 4, tel. 610 1600, fax: 610 1655
- Područni odsjek Susedgrad – Sigetje 2, tel. 658 5888, fax: 6585899
Potrebno je popuniti obrazac i ponijeti ispravu poput osobne iskaznice ili putovnice. Otvaranje obrta je besplatno.
3. Izrada pečata
Za otvaranje paušalnog obrta potreban je pečat koji sadrži naziv obrta i adresu. Za izradu samog pečata nužna je kopija Rješenja o upisu obrta u Obrtni registar.
4. Otvaranje žiro račun
Prije nego obrt započne poslovanje potrebno je otvoriti žiro račun u odabranoj banci. O kojoj god banci da se radi za otvaranje poslovnog računa bit će potrebna osobna iskaznica, rješenje o otvaranju obrta, obrtnica i pečat.
5. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Kako bi paušalni obrt započeo sa radom, mora ga se prijaviti u mirovinski i zdravstveni sustav. Za prijavu na mirovinsko osiguranje potrebno je u Narodnim novinama kupiti tiskanice M -11P i Tiskanica M – 1P. Nakon što su ispunjeni, stavlja se pečat i potpis obrtnika, a potrebno je priložiti i presliku rješenja o početku poslovanja obrta.
Upis u mirovinsko osiguranje automatizmom će napraviti upis i u sustav zdravstvenog osiguranja. Paušalni obrtnici koji rade kod drugog poslodavca se ne prijavljuju u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
6. Porezna prijava
Paušalni obrtnici trebaju prijaviti obrt u Poreznoj upravi zbog upisa u registar poreznih obveznika, i to u roku od 8 dana od trenutka kad se počela obavljati djelatnost. Za prijavu je potrebno kupiti Obrazac RPO u Narodnim novinama, a može ga se i preuzeti na internetskim stranicama Porezne uprave.
7. Komorski doprinos
Svi obrtnici koji su otvorili obrt nakon 1. siječnja 2021. ne moraju plaćati komorski doprinos u prve dvije godine poslovanja. Obrtnička komora pismeno obavještava obrtnike o istome u prvoj godini poslovanja, a također obavještavaju i Poreznu upravu.
8. Porezne knjige
Svaki paušalni obrtnik dužan je posjedovati i predavati sljedeće dokumente:
- Knjiga prometa, u kojoj se bilježe sve transakcije, a može biti u pisanom ili elektronskom obliku
- PO-SD obrazac, koji se predaje Poreznoj upravi najkasnije do 15.siječnja za prethodnu godinu
- Odluka o visini blagajničkog maksimuma, kojom svaki obrtnik određuje iznos blagajničkog maksimuma, a sve što je iznad toga polaže se na račun obrta
- Interni akt o fiskalizaciji, kojim se donosi odluka o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa, poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima
9. Obvezni porezi i doprinosi
Godišnji paušalni dohodak se utvrđuje rješenjem Porezne uprave, prema mjestu prebivališta ili boravišta poreznog obveznika. Ovisno o ostvarenim godišnjim primanjima ili svoti predviđenih primanja za tekuću godinu za novog paušalnog obrtnika, godišnji paušalni porez na dohodak za samostalnu djelatnost utvrđuje se u 5 razina.
Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja, i to u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza, a obvezni mjesečni doprinosi plaćaju se do 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec prema iznosima u tablicama koje se mogu naći na stranicama Plavog Ureda.
10. Zaštita na radu
Na kraju, važno je informirati se o području zaštite na radu. Samozaposleni paušalni obrtnici nisu podložni inspekcijskom nadzoru iz područja zaštite na radu, jer se Zakon o zaštiti na radu ne odnosi na samozaposlene osobe, što su zapravo vlasnici obrta. No, ipak treba biti na oprezu jer ukoliko obrt ima zaposlenih osoba ili polaznika stručnog osposobljavanja, ipak će biti podložan inspekcijskom nadzoru.