Zaposlenici danas žele cijeli paket – sigurno, fleksibilno, inkluzivno i financijsko stabilno zaposlenje u kompaniji kojoj osjećaju da pripadaju. Zaključak je to najnovijeg istraživanja workmonitora. Štoviše, svaka druga osoba dala bi otkaz na radnom mjestu koje ju sprječava uživati u životu.

Zadovoljstvo na poslu nikada prije nije toliko jasno determiniralo hoće li se, čak i zaposlenici s naizgled odličnim uvjetima, zadržati kod poslodavca. U proteklih smo par godina vidjeli nagli porast važnosti svrhe kompanije u brendingu poslodavca, zaposlenici sve više gledaju aspekte održivosti poslodavca i radnog mjesta te donedavno prosjeku nezamislive uvjete poput fleksibilnog, hibridnog ili sasvim remote načina rada.

Kako bismo ispitali što danas zadržava zaposlenike na nekom radnom mjestu kod nas, potražili smo sugovornike koji su još kao studenti pronašli svoj prvi posao i već godinama rade u vodećoj hrvatskoj telekomunikacijskoj kompaniji. HT vodeći je poslodavac na našem tržištu, a prošle je godine ponovo proglašen jednim od najboljih članova Deutsche Telekom Grupe po zadovoljstvu zaposlenika.

Popričali smo s tamošnjim zaposlenicima Ivanom, Jelenom, Borisom i Daliborom koji su od svojih studentskih dana do danas stigli na rukovodeće pozicije u kompaniji i sami upravljaju timovima.

Kroz ankete upoznali želje zaposlenika

“Reagirali smo na inflaciju i svim zaposlenicima digli primanja za 1000 kuna neto. Druga važna stvar jest da smo lani dovršili program ‘Karijerni put’ kroz koji svaki zaposlenik, u svim, ali apsolutno svim dijelovima kompanije, ima priliku napredovati. Kroz program je samo prošle godine napredovalo više od 25 posto zaposlenika”, govori nam Ivan Gorski, direktor Odjela za planiranje ljudskih resursa koji se Hrvatskom Telekomu pridružio na praksi još kao student psihologije.

Na primjer, bonusi i nagrade su bitni za motivaciju zaposlenika, kao i to da sami mogu birati otkud će raditi i kako će rasporediti svoje radno vrijeme. Ipak, čak i važnija od toga je intrinzična motivacija, što firme često zanemaruju. Bitno je da zaposlenici razumiju koja je svrha poslovanja, koji su razlozi iza pojedinih odluka i procesa te kako oni sami doprinose razvitku i firme, ali i društva. To je na nekoj široj razini. Uže gledano, važno je da imaju doživljaj osobnog razvoja, odnosno da mogu napredovati.

Nagrada za najboljeg Employer Brand Managera

“U HT-u imamo zaista širok spektar poslova i omogućujemo kolegama da se okušaju u različitim segmentima poslovanja i samim pozicijama. Mnogi kolege su počeli kao telefonski agenti u pozivnom centru, a danas su, primjerice, developeri. Kroz program Career Shifter motiviranim kolegicama i kolegama koji to žele, nudimo mogućnost besplatne edukacije za zanimanja koja su sve traženija, poput IT developera”, govori.

Malo prije nego što je počela pandemija Gorski je preuzeo tim koji se, između ostalog, bavio iskustvom zaposlenika i brendiranjem HT-a kao poželjnog poslodavca. Za to je 2022. godine prepoznat od struke i nagrađen za najboljeg Employer Brand Managera od strane Employer Brand Awards Adria.

Na vrijeme reagirali tijekom pandemije

Vremena se mijenjaju pa se pojavila potreba za nekim novim zanimanjima. Gorski kaže kako je najveće promjene na tržištu u proteklih nekoliko godina donijela pandemija, odnosno rad na daljinu.

“Digitalizacija se općenito drastično ubrzala, a u tome je snažnu ulogu imao i sam HT. I unutar kompanije komunikacija je brža, no zbog manjka socijalnog kontakta, ponekad je nedostajalo prilika za izgraditi odnose. Zbog dugog perioda izolacije ljudi su imali manji osjećaj pripadnosti na poslu, više nije bilo ni mogućnosti spontanih interakcija na hodnicima. Iako je komunikacija bila brža, nije nužno bila kvalitetnija na svim razinama koje su osobi važne. Zato treba napraviti balans između komunikacije digitalnim kanalima i uživo”, objašnjava psiholog Gorski.

Upravo zbog toga HT je osmislio SmartWork program, odnosno model rada koji kombinira rad u uredu i izvan njega. “Taj smo model uveli u svibnju 2020, čim je počela korona. Na vrijeme smo reagirali jer da nismo, postojala je opasnost da posao postane gotovo čista transakcija, odnosno da se izgubi element odnosa koji je ključan za mentalno zdravlje ljudi”, govori.

Nedovoljno IT stručnjaka za potrebe tržišta

Na tržištu se, dodaje, tijekom korone pojavio big quit trend u kojem ljudi masovno traže nove poslove jer su se zasitili starih i izgubili volju za njih tijekom izolacije. Ako gledamo van tog trenda, najčešći razlog zašto ljudi daju otkaz jest nezadovoljstvo plaćom, nadređenima ili pak nedostatak napredovanja u karijeri i znanju.

Pronaći balans između inflacije, potreba zaposlenika i budžeta, nastavlja Gorski, trenutačno je najveći izazov na tržištu. Uz to je i dalje velik problem pronaći talentirane i kvalitetne zaposlenike, posebice unutar IT sektora.

“S naših fakulteta godišnje na tržište izađe oko 2000 ICT stručnjaka. To dakako nije dovoljno da zadovolji potrebe tržišta. Tim više što im je rad na daljinu omogućio da rade od kuće za bilo koga u svijetu”, kaže.

Praksa i akademija unutar firme

Pronalazak dobrih zaposlenika je vječita borba, a ono što Gorski smatra najbitnijim jest krenuti u potragu prvo unutar firme.

“Drugi najučinkovitiji način pronalaska jest preporuka i usmena predaja. Imamo mogućnost da naši zaposlenici preporuče svoje poznanike koje smatraju dobrim kandidatima. Zadnji način pronalaska zaposlenika jest preko oglasa i agencija”, govori.

Važno je spomenuti i da imaju suradnju s fakultetima pa studenti imaju mogućnost odraditi dvomjesečnu praksu u HT-u, a odnedavno i plaćeni program Magenta LogIn pripravništva čija prva generacija započinje s radom u travnju.

“To su većinom STEM zanimanja i imamo veliki interes studenata. Oko stotinjak ih upadne na praksu, a više od 700 ih se prijavi. Pažnju posvećujemo i onima koji ne dobiju praksu te im omogućimo da odrade našu ICT Akademiju. Traje tjedan dana, a predavanja drže naši kolege i stručnjaci koji s mladima nesebično dijele svoje znanje iz različitih područja kao što su IT/NT, Marketing PR i komunikacije, Business & Management te agilni način rada”, kaže.

Sve se radilo ručno

Dalibor Branilović je danas pak Software Release Engineer u HT-u na osječkoj adresi. Počeo je, također, kao student i to student poljoprivrede 2007. godine na poziciji agenta u pozivnom centru, odnosno na tehničkoj podršci.

“Kao student sam radio do 2009. i to je bio odličan studentski posao u to vrijeme”, kratko će. Ponovno se vratio na istu poziciju u HT 2016. godine, ali taj put kao stalno zaposleni djelatnik. “Uvjeti su bili primamljivi, a i poznavao sam ekipu s kojom sam prije ondje radio”, iskreno će.

U međuvremenu je radio u jednoj informatičkoj tvrtki, honorarno se bavio radom kao grafički i web dizajner, pohađao raznorazne tečajeve programiranja i produbio svoje zanimanje za informatiku.

“Bilo je tada mnogo drugačije nego danas. S korisnicima ništa nismo mogli riješiti udaljenim putem, sve se moralo raditi navođenjem korisnika putem razgovora. Mene je to strašno zanimalo jer sam uz računala vezan od malih nogu i dandanas konstantno nadograđujem svoje znanje iz IT-ja”, kaže.

Prvo test pa onda produkcija

U kontaktnom centru je u odjelu korisničke podrške radio do 2019. godine. Nakon toga je postao specijalist za usluge te je u stvarnom vremenu pratio rad agenata, analizirao količinu primljenih poziva u određenom vremenu kroz koje je pratio mogućnost pojave problema kod korisnika, te je putem njih pratio prijavljene.

“Mi smo bili spona između agenata i servisnih centara koji su rješavali problem. Upravo taj razvoj komunikacije mi je olakšao prelazak na novo radno mjesto te sam tako prošle godine dobio promaknuće i sada radim kao Software Release Engineer gdje je i dalje učestala komunikacija s drugim odjelima jedna od najbitnijih stvari”, govori.

Do te je pozicije došao putem interne platforme ‘Znam što želim’ na kojoj djelatnici mogu ostaviti životopis te odabrati sektor u kojem žele raditi i stvari koje ih zanimaju. Njegov zadatak jest da organizira ‘puštanje’ određenih nadogradnji koje pripreme developeri ili vlasnici pojedinih servisa aplikacija. Prvo idu na testiranje, a onda u produkciju.

“Pratim i dokumentiram pripremu i postavljanje novih kodova kako na testne okoline, tako i na produkciju te koordiniram sve članove tima koji su uključeni u navedene aktivnosti. Uglavnom, odrađujem operativni dio kod postavljanja novih aplikacijskih funkcionalnosti i ispravaka”, objašnjava.

Ušteda vremena i kvalitetniji rezultati

Naglašava kako je njegovo radno mjesto relativno novo te da se najveća promjena u pogledu potrebe za novim poslovima pojavila upravo u njegovom sektoru.

“Zahvaljujući digitalizaciji dolazi do potrebe i za novim radnim mjestima. Na primjer, do prije nekoliko godina nije postojala potreba za Software Release Engineerima, kao ni za Release Managerima što pak radi moja kolegica koja je zadužena za planiranje i praćenje međusobnih utjecaja kod deployeva aplikacija za cijeli IT. Sve što mi radimo danas, ranije se obavljalo bez nekog detaljnog plana i organizacije jer nitko od članova timova, koji sudjeluju u tim akcijama, nije imao dovoljno resursa da se tome potpuno posveti, a iskreno govoreći, to zapravo nije ni bio njihov posao”, navodi.

Gotovo svake se godine, dodaje, pojavi potreba za novim zanimanjima, a iz iskustva govori kako u posljednje vrijeme postoji povećana potreba za djelatnicima koji se bave automatizacijom testova.

“Trenutačno u cijeloj IT industriji postoji potreba za djelatnicima iz QA odjela, odnosno, onima koji će raditi na osiguranju kvalitete samih IT sustava, ponajviše izradom automatiziranih testova. Do sada se sve radilo ručno, no danas se sve više procesa prebacuje na automatizaciju. Time imamo dvostruku korist – povećanje kvalitete uz manji utrošak vremena”, kaže.

Imamo autonomiju u odlukama

Najveća razlika koju primjećuje kad uspoređuje HT nekad i danas jest ta da se može raditi i na daljinu, kao što on radi iz Osijeka.

“Unatoč radu na daljinu, mogu reći kako su u našem Odjelu za upravljanje operacijama i osiguranju kvalitete međuljudski odnosi fantastični iz nekoliko razloga. Kao prvo, kombiniramo rad iz ureda s radom izvan njega. A kao drugo, implementirali smo agilan način rada. Nadređeni nam daju podosta autonomije u radu, što je dokaz velikog međusobnog povjerenja. Upravo to povjerenje jamstvo je da će posao biti kvalitetno napravljen, a djelatnicima ulijeva dodatno samopouzdanje te daje poticaj za daljnje napredovanje”, smatra.

 

Imati povjerenje u svoje kolege

Boris Bajs u HT-u u Osijeku radi gotovo 20 godina, a počeo je raditi kao student elektrotehnike na ‘988’.

“Vjerujem da se mnogi ni ne sjećaju te linije. Prije ere interneta, nju su korisnici zvali kad bi željeli saznati nečiji broj ili podatke o vlasniku broja. Kako se HT u Osijeku razvijao, tako sam i ja mijenjao odijele i radne uloge. Mrzim stajati na mjestu”, govori o svom iskustvu.

Osim što se javljao na telefon, rješavao je i prigovore korisnika, prošao kroz pozivni centar i prodaju gdje se bavio žutim stranicama, da bi danas bio u ulozi Agile coacha u odjelu za agilnu transformaciju kompanije.

“U sadašnjem odjelu sam malo više od dvije godine, a u ulozi Agile coacha zadnjih 5 mjeseci. Do tada sam bio Scrum Master, odnosno osoba koja se brine da Scrum tim usvoji agilne principe i način rada, u cilju razvijanja međusobnog poštovanja i povjerenja, a i kako bi s lakoćom redovito komunicirali i bili odgovorni prema poslu”, objašnjava.

Zadovoljstvo ljudi je broj jedan

Scrum timovi, dodaje, nemaju ni voditelja ni hijerarhiju kao klasični timovi, što je upravo specifičnost agilnog načina rada. Cilj je da svi budu ravnopravni i preuzimaju odgovornost za svoj rad, da svatko dobije priliku iskazati svoje mišljenje, ali jednako tako, da se poštuje i uvažava tuđe. Agilno načelo kaže da ljude treba staviti na prvo mjesto i da su bitniji od procesa i alata. HT je počeo s agilnom transformacijom 2019. godine i zasad broje 28 timova.

“Agilni način rada i razmišljanja nam je tijekom pandemije uvelike pomogao zadržati stabilnost poslovanja, ali i uvjeta rada u kojem nam je zadovoljstvo zaposlenika na prvom mjestu”, govori.

“U Hrvatskoj je još u povojima, ali ide u smjeru sve veće i veće implementacije. Pandemija nas je naučila da su ljudi važniji nego ikad i da ne moramo nužno uvijek svi biti na istom mjestu da bismo funkcionirali i obavili posao”, kaže.

Rad na terenu

Jelena Maretić u splitskoj poslovnici HT-a je počela raditi kao studentica ekonomije 2012. godine. Prvi poslovi su joj bili prezentacija fiskalne blagajne, naplaćivanje računa i prodaja MaxTV To Go opcije korisnicima.

Nakon studija zaposlila se u T-Centru kao prodajna predstavnica za fizičke i pravne osobe te je nakon tri godine u istom timu preuzima funkciju voditeljice smjene. Na tom radnom mjestu bila je do 2018. godine, kada joj se pružila mogućnost za napredovanjem te tada prelazi u odjel koji se bavi prodajom i savjetovanjem poslovnih korisnika. To je ujedno bila i prilika da nadogradi svoje znanje i nauči nešto novo. Na samom početku to je bio pilot-projekt gdje ih je u timu bilo samo 10, ali na temelju dobrih rezultata i povratnih informacija korisnika, sada je tu zaposleno preko 30 djelatnika.

“U tom odjelu, dvije godine sam radila kao menadžerica za poslovnu prodaju i savjetovanje. Proširila sam svoje znanje o business svijetu i ICT-u i potvrdila da mi, kao kompanija, imamo odgovor i rješenje u vidu usluga za sve korisnikove potrebe. Ubrzo se otvorila pozicija za business koordinatora u T-Centrima čija je uloga poboljšati znanje i pristup djelatnika na samom frontu. Činio mi se da mogu ono naučeno prenijeti ekipi iz odjela u kojem sam i sama počela raditi. To mi je sada i glavni zadatak, upravljati poslovnom prodajom u T- Centrima u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Zadru i Rijeci. Uvijek sam na terenu, svaki dan na drugoj lokaciji”, opisuje Jelena.

Edukacije za nove djelatnike

Cilj i svrha business kutka jest ta da kada poslovni korisnici dođu u poslovnicu, ne moraju čekati u redu nego imaju poseban i odvojeni pult. Isti djelatnik prati korisnika od početka do kraja procesa, što je znatno pojednostavnilo i ubrzalo procese i HT-u i korisnicima. Krenuli su sa dvije poslovnice, a sada ih je 10 na razini Hrvatske.

Za nove djelatnike je, naime, danas napravljen poseban Edukacijski centar kroz koji nauče sve o HT-u, a ne samo o svojoj radnoj poziciji i uslugama.

Nekad su imali telefonske konferencije

“Kad sam se ja zaposlila toga nije bilo, oslanjali smo se na kolege koji su tu dulje radili i bili smo samouki, učili smo u hodu i vukli jedni druge za rukav kada nešto ne bismo znali”, prisjeća se i dodaje, “Ovo danas je odlično jer na radno mjesto dolazi djelatnik koji je već educiran.”

“Dosta su se promijenili odnosi i radna mjesta u HT-u, ponajviše radi digitalizacije. Sad se opet vraćam na sami početak gdje sve to utječe i na našu transformaciju i pristup krajnjem korisnik. Dobar primjer je taj da smo nekad sastanke održavali putem telefonskih konferencija, a danas sve ide preko video callova i online platformi. Ovdje ne mislim samo na sastanke unutar firme i tima, nego i korisnika”, poručuje Jelena te dodaje kako ima osjećaj da su svi dobro povezani, bez obzira tko sjedi u Zagrebu, a tko u Splitu.

“Osim u korisnike, HT puno ulaže i brine o djelatnicima. Zaista imamo jako puno pogodnosti – od sistematskog, do popusta na različite usluge poput onoga na sportske aktivnosti, kazališta, osiguranja. Za učenje i razvoj imamo platformu gdje nam online sustavi učenja omogućuju da učimo kada god želimo bez obzira na lokaciju i biramo teme po našim potrebama. Platformi možemo pristupiti i preko mobilne aplikacije, što je za mene idealno jer je mogu koristiti dok sam na službenom putu. Imamo i program ‘Karijerni put’ kroz koji imamo priliku dobiti povišicu i promaknuće”, objašnjava dodajući kako se popis pogodnosti neprestano širi, što iznimno cijeni kod poslodavca.

---

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.