Tko želi biti Super Girl? Tina i Lara rasturaju u programiranju, a pozivaju i druge cure u svijet IT-ja

Svojim uspjesima razbijaju rodne predrasude, one su dokaz da programiranje nije samo za dečke

FOTO: TMG Creative

Često joj se događalo da je bila jedina djevojka među desecima dječaka na pripremama za natjecanja. No, to ju nije demotiviralo da se bavi informatikom i matematikom što su joj, uz sviranje gitare, najveće strasti u životu.

Sudeći prema rezultatima, njen se trud isplatio jer je u proteklih nekoliko godina pomela konkurenciju na raznim natjecanjima na kojima je zagrebačka srednjoškolka Lara Semeš – briljirala.

Od šestog razreda drži prvo mjesto na državnom natjecanju gdje se dosad natjecala četiri puta. Na Europskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi prije dvije godine osvojila je srebro, kao i na prošlogodišnjoj Europskoj informatičkoj olimpijadi za djevojke.

Ljubav od malih nogu

Rijetko je, kaže Lara, nailazila na direktne predrasude zato što je cura koja se bavi programiranjem. No, osjećala se vrlo često izolirano, kao da ne pripada u informatičke kampove i općenito u svijet IT-ja.

“U petom razredu sam u školi učila osnove programiranja i to me zainteresiralo. Počela sam detaljnije učiti programski jezik Python. Početkom šestog razreda sam počela ići na radionice u Zagrebački računalni savez gdje sam naučila puno novih stvari i dobila još veću motivaciju da idem na natjecanja”, govori Lara.

Premalo ženskih uzora

Za sebe kaže da nije osoba koja obično slijedi druge, već ide svojim putem. No, u svijetu informatičkih olimpijada uzor joj je Paula Vidas, jedina hrvatska osvajačica medalje na Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi.

“Taj je rezultat postigla kad sam ja bila u osmom razredu. To me dodatno motiviralo da nastavim. Definitivno ima premalo ženskih uzora, to je vjerojatno još jedan razlog zbog kojeg premalo djevojaka odabire ovo područje. Srećom, budući da ih je na natjecanjima sve više, mislim da će se to popraviti u skoroj budućnosti”, optimistično će Lara.

Privatna arhiva

Mješovita ili ženska olimpijada?

Zasebne olimpijade za djevojke imaju, dodaje, svoje dobre i loše strane. Problem je što, nastavlja Lara, uvođenje takvih natjecanja, koja imaju lakše zadatke nego mješovite olimpijade, može poslati krivu poruku, a ta je da su djevojke manje sposobne za ovo te da se zato uvodi dodatno, lakše natjecanje za njih.

“To, naravno, nije točno. S druge strane, iz vlastitog iskustva znam taj osjećaj izoliranosti koji djevojke mogu osjetiti, a ženske olimpijade mogu im pomoći da shvate da nisu same te ih dodatno motivirati na sudjelovanje u mješovitim olimpijadama”, smatra Lara.

U idealnom slučaju, zaključuje, programiranje će nakon nekog vremena postati dovoljno popularno među djevojkama. Tada se nada da zasebne olimpijade neće više biti ni potrebne, ali zasad misli da je korisno što takva natjecanja postoje.

Rastura u IT-ju

A još jedan od dobrih primjera kako žene mogu biti uspješne u tom poslu je i Tina Mustapić koja danas radi kao data analyst u IT tvrtki Superology. Govorili su joj da cure iz nekog razloga nisu materijal za inženjere.

To nas ne čudi pretjerano osvrnemo li se na podatke Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju da žene u IT industriji u Hrvatskoj imaju 17,1 posto manje plaće od svojih kolega. To znači da praktički cijeli jedan dan u tjednu odrade neplaćeno.

Unatoč poražavajućim brojkama i tome što Tinu obitelj i prijatelji nisu podržavali da se bavi programiranjem, upisala je FER iz inata. Time je, kako kaže, samoj sebi i drugima dokazala da to područje nije isključivo muško. Danas to smatra svojom najboljom odlukom.

“Da se razumijemo, bilo je teško i bilo je čupanja kose, ali uspjela sam. Odabir srednje škole i fakulteta bitne su životne odluke. Jasno je da se u tim trenucima za pomoć i savjete oslanjamo na obitelj, ali ne trebamo mi djecu uvjeravati da mogu biti programeri, oni to već znaju. Trebamo uvjeravati roditelje”, ističe.

Shutterstock

Treba educirati starije

“Odlikašice se uvijek guralo u kemiju, biologiju i medicinu. To se valjda smatralo najboljim karijernim smjerom za cure. Ja sam na nagovor roditelja upisala opću gimnaziju tako da prije nego što sam upisala FER nisam imala nikakvog doticaja s programiranjem”, kaže Tina.

IT industriji kronično nedostaje radne snage, što je još jedan od razloga zašto bi se cure trebalo što više poticati u STEM područje. Potrebno je i, prije svega, educirati starije generacije i odmaknuti ih od naučenih stereotipa, a Tina smatra da se to može ostvariti ako krenemo od sebe.

Bez žena ne bi bilo WiFi-ja

Kroz povijest imamo i brojne druge primjere žena bez kojih tehnološki svijet bi danas bio nezamisliv. Bez izuma Bečanke Hedy Lamarr, primjerice, ne bi imali WiFi-ja, a Mary Kenneth Keller, koja je ujedno i prva žena koja je dobila doktorat iz računalnih znanosti, pomogla je pak u razvoju računalnog jezika BASIC.

Radiju Perlman ne zovu bez razloga majkom interneta budući da je osmislila desetke izuma za razvoj interneta, među kojima je i algoritam STP protokola. Ada Lovelace još je 19. stoljeću u bilješke koje su tek kasnije otkrivene zapisala prvi algoritam, a po njoj su zbog toga i nazvali programski jezik Ada.

Inicijativa po uzoru na NASU i Google

Tina se, kao svojevrsna nasljednica ovih sjajnih žena, zato uključila i u obrazovni projekt Super Girls, školu programiranja za djevojčice i djevojke koja im omogućuje besplatan semestar, ali i daje priliku za susret s programiranjem u ženskom okruženju, sa ženskim uzorima.

Tvorac ideje, inicijator i organizator projekta je Superology, zagrebačka softverska tvrtka koja se sastoji 90 programera, dizajnera, inženjera, product managera i drugih stručnjaka koji zajednički razvijaju inovativne digitalne proizvode.

A glavni partner im je poljska tech kompanija Coding Giants, brzorastuća inovativna škola programiranja za edukaciju djece od sedam do 19 godina s više od 100 podružnica u Poljskoj, Slovačkoj i Španjolskoj. Ovakve inicijative nisu rijetkost u svijetu, pokrenuli su ih, primjerice, i Google, NASA, Harvard i Stanford.

Shutterstock

Kao izvanškolska aktivnost

Coding Giants ima jednosemestralne module u sklopu kojih nastava traje 14 tjedana. Sluša se online, a djeca, ovisno o dobi, uče programirati u Scratchu, C# ili Pythonu. Roditelji djecu upisuju kao na bilo koju drugu izvanškolsku aktivnost.

Za Super Girls su kreirali dvije isključivo ženske grupe koje vode developerke. Jedina predavačica u sklopu projekta, koja predaje prema programu Coding Giants, je Tina Mustapić.

“Cure kojima predajem su predivne i pametne. U početku su bile povučene, ali svakim novim tjednom postaju sve samouvjerenije i opuštenije. Cilj mi je bio zainteresirati barem jednu curicu da se krene baviti programiranjem, a sad znam prije predavanja vidjeti u chatu kako se dopisuju i pričaju o tome kako jedva čekaju programirati”, kaže Tina.

Velik interes za školicu

Početkom veljače krenula je digitalna kampanja na Googleu i društvenim mrežama kojom su Superology i Coding Giants pozvali cure da uđu u uzbudljiv svijet IT-ja, odnosno prijave se za školu. U kratkom je roku stiglo mnogo prijava, čak i više nego što su inicijatori projekta očekivali, a nove se otvaraju na jesen.

Jedna od njih je bila i od Dore Šestan koja se prijavila na Super Girls sa željom da nauči nešto novo. Njezina mama Iva kaže kako je vrlo kreativna, voli raditi videe i veliki je filmofil pa je za Doru to bio korak više jer je željela naučiti kako se kreira web stranica.

“Veseli se svakom novom satu, kaže da je sve dobro pojašnjeno, da se ne boji pitati kada nešto ne zna jer je dobra atmosfera i da ju najviše veseli rezultat na kraju. Već sada želi ići i na razinu više kada modul završi. Nama roditeljima sve ovo govori da je podloga dobra jer se veseli svakom satu”, zaključuje Iva Šestan.


Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Superology.