Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TELEGRAM PARTNERI

U SURADNJI S

Bijele rode mnogima su omiljena vrsta ptica. HEP na stupovima svoje mreže brine o čak 1000 rodinih gnijezda

HEP aktivno provodi mjere koje osiguravaju zaštitu i sigurno gniježđenje bijele rode

ZADNJA IZMJENA: lip 30, 2020
Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL

Bijele rode poznate su i rado viđene ptice, o čemu najbolje govori i činjenica da imaju svoj dan, koji se na svjetskoj razini obilježava 24. kolovoza. I dok se tom prigodom u medijima najčešće spominje europsko selo roda Čigoč ili iskustva mještana koji na krovovima kuća imaju gnijezda roda, malo tko zna da je za sigurno gniježđenje bijelih roda u Hrvatskoj uvelike zaslužan i HEP-Operator distribucijskog sustava, koji već dugi niz godina brine za više od 1000 rodinih gnijezda na stupovima distribucijske mreže, što prema nekim procjenama čini čak tri četvrtine svih gnijezda bijele rode u Hrvatskoj.

Elektroenergetska mreža, ovisno o svojim tehničkim karakteristikama, može predstavljati ugrozu za strogo zaštićene vrste ptica zbog elektrokucije (stradavanje od strujnog udara) na opasnim elementima. Zakonske obveze provedbe zaštitnih mjera za smanjenje ove ugroze prepoznate su unutar područja Natura 2000 očuvanja značajnih za ptice te je uspostavljena suradnja s nadležnim javnim ustanovama za zaštićena područja te zainteresiranim udrugama za zaštitu ptica.

Mjerama obuhvaćeno 17 vrsta ptica

Mjerama je ukupno obuhvaćeno 17 vrsta ptica koje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih vrsta ptica, a to su: Suri orao, Aquila chrysaetos, Ušara, Bubo, Bijela roda, Ciconia cicionia, Zmijar, Circaetus gallicus, Eja močvarica, Circus aeruginosus, Eja strnjarica, Circus cyaneus, Eja livadarka, Circus pygargus, Mali sokol, Falco columbarius, Bjelonokta vjetruša, Falco naumanni, Sivi sokol, Falco peregrinus, Crvenonoga vjetruša, Falco vespertinus , Ždral, Grus, Bjeloglavi sup, Gyps fulvus, Štekavac, Haliaeetus albicilla, Crna lunja, Milvus migrans, Bukoč Pandion, Haliaetus, Škanjac osaš, Pernis apivorus.

​Kroz gotovo dva desetljeća provedbe aktivnosti na zaštiti bijelih roda unutar 14 distribucijskih područja HEP ODS-a razvio se pravi suživot između terenskih radnika i ove strogo zaštićene vrste ptica. Kada se krajem kolovoza rode užurbano pripremaju za dalek put prema jugu, radnici HEP ODS-a marljivo rade na planovima za provedbu mjera zaštite roda u idućih šest mjeseci kako bi sve bilo spremno do njihovog povratka.

Budući da se radi o strogo zaštićenoj vrsti, sve aktivnosti na zaštiti bijelih roda trebaju biti obuhvaćene posebnim rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike te usuglašene sa županijskim javnim ustanovama za zaštićena područja. Na razini 14 distribucijskih područja HEP ODS-a provode se aktivnosti koje podrazumijevaju popravak dotrajalih nosača za rodina gnijezda te ugradnju novih, provedbu mjera zaštite ptica od elektrokucije te tehničku podršku ornitolozima pri prstenovanju mladih roda. Pri tome valja istaknuti primjer Elektre Križ koja na svome području vodi brigu o približno 300 rodinih gnijezda na stupovima distribucijske mreže.

 

Photo: Ivica Galović/PIXSELL

U svim distribucijskim područjima HEP-Operatora distribucijskog sustava provodi se pak prstenovanje roda u cilju praćenja populacije. Za provedbu prstenovanja koju obavlja Hrvatski zavod za ornitologiju, distribucijska područja na korištenje ustupaju potrebnu opremu.

Dravske hidroelektrane kao zimovališta za ptice

Kao prioritetno područje za provedbu mjera zaštite ptica od elektrokucije prepoznat je otok Cres kao glavno stanište vrlo ugrožene i zakonom zaštićene vrste bjeloglavi sup, gdje se provode intenzivne aktivnosti smanjenja ugroze ugrađivanjem zaštitne opreme na ključnim točkama. Intenzivne aktivnosti provode se i na području Parka prirode Lonjsko polje, u kojem se već tradicionalno gnijezdi izuzetno velik broj bijelih roda.

Posla oko zaštite ptica ima i u međimurskom kraju gdje se nalaze HEP-ove hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubrava. Sve tri hidroelektrane su u Regionalnom parku Mura – Drava koji je prepoznat kao međunarodno važno područje za ptice. Akumulacije dravskih hidroelektrana postale su zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama kao jedno od važnih zimovališta europskih ptica močvarica i dio su europske ekološke mreže NATURA 2000. „U cilju održavanja visoke razine biološke i krajobrazne raznolikosti vlažnih i vodenih staništa, a u sklopu rješavanja problema nanosa, u akumulacijskom jezeru HE Varaždin izgrađen je otok za gniježđenje ptica. U ostvarenju ovog projekta HEP je surađivao s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Udrugom BIOM. Uz akumulacije HE Varaždin i HE Dubrava postavljene su promatračnice za promatranje ptica“, objasnili su u HEP-u.

Mjerenje, obilježavanje i prstenovanje ptica na Savici Marko Prpić/PIXSELL Marko Prpic/PIXSELL

Briga za jezero Savica

Čak polovica ukupne hrvatske ornitofaune, točnije 180 vrsta ptica (od kojih je 18 strogo zaštićeno) zabilježeno je na zagrebačkoj Savici na čijem se području nalazi HEP-ova Termoelektrana-toplana Zagreb. Savica se sastoji se od 12 međusobno povezanih jezera, a proglašen je značajnim ornitološkim rezervatom 1991.godine. O jezeru Savica zajedničku brigu vode Športsko-ribolovno društvo ”Pešćenica”, Grad Zagreb i TE-TO Zagreb. Savica je jedino preostalo prirodno močvarno područje u Zagrebu i okolici, a njegovu biološku vrijednost dokazuje velika brojnost i raznolikost ptica koje ovdje obitavaju. Savica je stari rukavac rijeke Save koja ga je do 1965. godine opskrbljivala vodom. Nakon velike poplave u Zagrebu, izgrađen je nasip te je Savica ostala bez prirodnog dotoka vode. Nakon 1965. godine, TE-TO Zagreb prihranjuje jezero Savicu čistim rashladnim vodama koje se zahvaćaju iz rijeke Save i omogućava razvoj biljnog i životinjskog svijeta.