Branimir je dva mjeseca nakon zaraze covidom završio na intenzivnoj. Imao je upalu ovojnice srčanog mišića

“Imao sam blagi oblik covida-19, no nakon nekoliko mjeseci uslijedio je šok. Dobio sam visoku temperaturu, bio sam malaksao. Temperatura nije padala tjednima pa sam otišao u zaraznu bolnicu od kuda su me prebacili u KBC Zagreb na kardiologiju. Dijagnosticirana mi je upala srčane mišićne ovojnice kao posljedica covida, bilo mi je zahvaćeno 50 posto srca”, ispričao je Branimir Valenčak (37) koji je od posljedica post covida obolio od upale ovojnice srčanog mišića.

Svoje iskustvo podijelio je na okruglom stolu gdje se u organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Hrvatskog kardiološkog društva i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorilo na temu Covida i postcovida. Na sreću, sve je dobro prošlo i Branimir je danas potpuno zdrav.

“Nikad nisam imao nikakvih zdravstvenih problema. Covid sam dobio prošle godine u trećem mjesecu. Tada je cjepivo tek stiglo i mogli su se cijepiti samo stariji ljudi. Da sam mogao, cijepio bih se”, kazao je Branimir dodajući da bi svima savjetovao da brinu o svom zdravlju i osluškuju svoje tijelo te da reagiraju i na vrijeme potraže stručnu pomoć.

Bilo mi je zahvaćeno 50 posto srca

Naime, dva mjeseca nakon blagog oblika zaraze virusom covid-19 tijekom kojeg je imao samo dva sata imao temperaturu 37,2 osjetio je slične simptome koji su se iz dana u dan pogoršavali.

“Drugi i treći dan simptomi su se rapidno pogoršavali. Temperatura je rapidno rasla, čak do 41 i osjećao sam se izuzetno loše. Čuo sam se s doktorom, dao mi je antibiotik zato što je sumnjao da je u pitanju neka bakterijska infekcija, ali nije bilo poboljšanja. Otišao na hitnu i tamo su mi radili rendgen, no ništa se nije vidjelo”, prisjeća se Branimir.

Stanje je postalo ozbiljno te je odlučio otići na Kliniku za infektivne bolesti. “U roku od pola sata su mi rekli da moram na KBC Zagreb zato što imam problema sa srcem. Bio sam u šoku. Do tada sam bio potpuno zdrav, nikada nisam imao problema sa srcem niti je u mojoj obitelji bilo srčanih bolesti”, priča govoreći da je proveo tjedan dana na intenzivnom odjelu.

Pri otpuštanju s odjela intenzivne njege rekli su mu da je došao u trenutku kada mu je bilo zahvaćeno 50 posto srca. “To je stanje tada bilo potpuno novo, nitko nije znao ništa o tome. Jedan mladi dečko imao je 85 posto zahvaćenosti srca i proveo je na Rebru tri mjeseca”, kaže i dodaje da mu je pri otpustu iz bolnice preporučeno da prvih šest mjeseci izbjegava bilo kakvu fizičku aktivnost te da ‘ne smije ni torbu podići’.

Virus razara stanice srčanog mišića i osrčja

“Na kontroli za šest mjeseci rekli su mi da je stanje fantastično i da nemam ožiljaka na srcu. Osjećao sam se kao da nikada ništa nije bilo. Nakon toga sam se cijepio s dvije doze i nisam imao apsolutno nikakvih problema. Srce je sada zdravo”, kazao je Branimir.

“Ovakvih slučajeva smo imali poprilično mnogo na Rebru. Gospodin Branimir nije jedini, bilo je i mladih pacijenata i onih srednje dobi, ali i starijih koji su imali doista ozbiljne komplikacije na srcu nakon preboljenja covida, a da ranije nisu imali ikakvih problema sa srcem“, komentirao je Branimirov slučaj akademik Davor Miličić, specijalist interne medicine te specijalist kardiologije pojašnjavajući da koronavirus može izazvati upalu srčanog mišića koja može trajati i nakon što pacijent postane mikrobiološki negativan.

“Tome je tako zato što više nije riječ o samom virusu nego o imunološkoj, autoimunoj reakciji gdje zapravo dolazi do upale i oštećenja te razaranja stanica srčanog mišića i osrčja”, dodao je akademik ističući da je to potencijalno opasno u akutnoj fazi miokarditisa zato što može doći do akutnog zatajivanja srca i do ozbiljnih aritmija.

Simptomi se javljaju mjesecima nakon zaraze

“Pacijenti se sa smetnjama obično javljaju mjesec do dva nakon preboljenja, a katkada prođe i više mjeseci. Vrlo česti simptomi su osjećaj lupanja, preskakanja, nepravilnog rada srca. To može biti popraćeno osjećajem probadanja u lijevoj strani prsnog koša pa to pacijenti dodatno pripisuju srcu. Takve je pacijente potrebno obraditi i vidjeti je li doista riječ o nekom oštećenju srca koje se može objektivno dokazati ili je riječ o stanovitom oporavku koje slijedi nakon preboljenja akutne faze covida-19 koji može imati različite tegobe u vidu neuralgija, dakle probadanja u prsištu koja nisu srčanog podrijetla”, rekao je akademik Miličić.

Dodavši da uvijek treba biti oprezan s takvim pacijentima zato što neki od njih imaju potencijal razvitka teških kardioloških simptoma, kazao je da je prisutan još jedan problem. “Covid-19 je prokuagulantno stanje, dakle ne samo stanje jedne intenzivne sustavne upalne aktivnosti nego i prokuagulantno stanje i pacijenti tijekom zaraze i nakon preboljenja covida-19 često imaju povećanu sklonost stvaranju krvnih ugrušaka”, istaknuo je.

Hrvatski liječnici o prevenciji covida i post covida:

Opasnost od ugrušaka

Ti ugrušci mogu nastajati na arterijama, a mogu nastati i na venama. “Najveća opasnost od venskih ugrušaka je plućna tromboembolija kada se ugrušak otkine iz vene, najčešće negdje na nozi i dospije u pluća gdje izazove infarkt pluća i teško opterećenje desne klijetke. Može doći do zatajivanja desnog srca što je vrlo ozbiljan problem, a s obzirom na oštećenje pluća može izazvati i oštećenje pluća”, pojasnio je liječnik.

Ako je pak riječ o arterijskim embolijama, one se mogu javiti u arterijskom sustavu mozga pa posljedično izazvati ishemijski embolički moždani udar.

“To su embolije u koronarnim arterijama, ključnim arterijama koje opskrbljuju srčani mišić krvlju pa se u postcovid bolesnika katkada vidi nastanak infarkta miokarda koji je posljedica embolije tog ugruška koji dolazi iz neke udaljene arterije u koronarnu arteriju i koji začepi koronarnu arteriju koja je inače bila zdrava te tako može uzrokovati smrtonosni infarkt”, napomenuo je.

Utjecaj virusa na kardiovaskularni sustav

Takvi pacijenti, nastavio je akademik, teoretski mogu završiti s vrlo teškim oblicima bolesti srca koje katkada zahtijevaju i liječenje transplantacijom, odnosno liječenje mehaničkom cirkulacijskom potporom. “Prema tome, vidimo vrlo šaroliku kardiološku patologiju u ljudi ne samo tijekom covida nego i nakon preboljenja covida koji ima sustavne posljedice na organizam. Postoje velike, individualne razlike u reakciji organizama na zarazu koronavirusom i u kardiologiji bilježimo i blage i teške posljedice koje virus ostavlja na kardiovaskularni sustav”, kazao je pa dodao:

“Višestruko bolje prolaze cijepljene osobe kod kojih bilježimo blaže forme bolesti i one imaju blažu upalnu aktivnost tijekom zaraze, kao i sve druge patofiziološke poremećaje koji su mnogo blaže izraženi kod njih čak i kada obole od covida-19. Tako su i komplikacije u postcovid razdoblju, ako ih uopće ima, blaže u cijepljenih osoba.”

Ne ignorirajte opasne simptome

Međutim, nema apsolutnih pravila, napominje Miličić. “I to je ono što možda zbunjuje naše građane. Naime, imamo slučajeve kada netko tko je bio uredno procijepljen da oboli od covida. No, gotovo nitko neće umrijeti i imati teški oblik akutne bolesti, ali katkada mogu i tu zaostati neke posljedice pa i ovakve o kojima smo govorili. Ipak, najčešće su one mnogo blaže i one su izrazito rijetke, priča pa nastavlja:

“Cijepljenje protiv covida-19 je veliko postignuće znanosti. Procijepljene su milijarde ljudi u svijetu i korist cjepiva naspram potencijalnih nuspojava cijepljenja koje su ekstremno rijetke je nemjerljiva. Naime, svako zadiranje u biologiju, svako zadiranje u ljudski organizam lijekom ili nekom metodom nosi stanoviti rizik. Čovjek može umrijeti od uboda pčele, alergije na neku hranu, ali to je ekstremno rijetko. Cjepivo protiv covida-19 je prokušano na milijardama ljudi i sve ono što smo spominjali kao nuspojave u velikim studijama koje su prethodile puštanju cjepiva u promet, sve je to potvrđeno u praksi te se pokazalo da je cjepivo učinkovito i sigurno.“

Akademik je pojasnio i kada se treba javiti liječniku i potražiti pomoć, na koje simptome treba reagirati. “Simptomi su raznovrsni, od kratkoće daha koja može biti posljedica zatajivanja srca, oštećenja pluća ili loše kondicije zbog ležanja do nakupljanja prekomjerne tekućine u tijelu kod koje dolazi do oticanja zglobova, a koja može biti posljedica zatajivanja srca te do osjećaja aritmije, preskakanja srca koje isto tako može biti povezano s katkad benignim postcovid poremećajem koji će proći, ali i s ozbiljnijim posljedicama covida. No, ovo su svakako simptomi koje ne bi trebalo ignorirati“, kaže Miličić.

Rizici za teške oblike bolesti

Koliko o svemu treba voditi računa, pokazuju i statistike, dodala je prim. Verica Kralj, specijalistica epidemiologije, voditeljica odjela za srčano-žilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Naime, zadnjih 20 godina u Hrvatskoj prisutan je trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. No, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. koji je iznosio 22.020 i u 2020. kada je bilo 22.886 slučajeva, možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 886 osoba.

“Dakle, 2020. zabilježena je nešto veća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na 2019. godinu dok zadnjih 20-ak godina taj broj kontinuirano pada. Pretpostavljamo da je tome razlog infekcija virusom covid-19, no s obzirom na to da je riječ o samo jednoj godini, točniju sliku ćemo dobiti uvidom u podatke iz 2021. te 2022.godine pa ćemo znati hoće li taj trend rasti ili opadati”, pojasnila je.

Nekoliko je razloga za to. “Jedan je svakako taj što su kardiovaskularni bolesnici u većem riziku od razvijanja težih oblika bolesti covid-19, ali i to što osobe koje nisu bolesne mogu razviti neki oblik kardiovaskularne bolesti tijekom zaraze covidom. Također, poznati su čimbenici rizika za covid-19 koji su zajednički i kardiovaskularnim bolestima, a to su starija dob, muški spol, pretilost, hipertenzija, dijabetes, kronične bubrežne bolesti i maligne bolesti pa tako u rizičnu skupinu pripadaju i imunokompromitirane osobe”, pojasnila je epidemiologinja Kralj.

Sustav u lockdownu

S druge strane, dodaje prim. Kralj, zabilježen je manji broj prijema u zdravstveni sustav i manji broj intervencija vezane uz najčešće kronične bolesti, a jedna od tih su i kardiovaskularne. “Radili smo analizu kako bismo utvrdili koliko smo manje hospitalizacija imali 2020. u odnosu na 2019. godinu pa je na razini cijele godine bilo ukupno 26 posto manje hospitalizacija. Između ostalog, bilo je 19 posto manje hospitalizacija za kardiovaskularne bolesti, 13 posto manje za akutni infarkt miokarda i 10 posto manje za moždani udar”, pojašnjava.

S obzirom na to da je covid-19 bio nova bolest o kojoj nismo puno znali, epidemiologinja dodaje da se reorganizirao cijeli zdravstveni sustav pa je u travnju, tijekom lockdowna bilo 49 posto manje hospitalizacija u odnosu na 2019. godinu.

“Jedna skupina hrvatski autora objavila je rad na temelju podataka HZZO-a o korištenju zdravstvene zaštite u 2017., 2018. i 2019. te 2020. te je zabilježen pad od 26 posto za sve bolničke prijeme. Tako imamo dio ljudi koji su trebali biti u zdravstvenoj skrbi, a nisu. Razlozi za to su višestruki, neki su imali blaže simptome pa su mislili ‘Neću sada ići” te je kod jednog dijela pacijenata bio prisutan strah od zaraze pa su odgađali odlazak liječniku. Tako da cijeli svijet očekuje veće opterećenje kroničnim bolestima, a posebno kardiovaskularnim koje su ionako vodeće kronične nezarazne bolesti i po stopi smrtnosti i stopi pobola”, napomenula je.

Očekujemo epidemiju kardiovaskularnih bolesti

S obzirom na to da epidemija ne jenjava te da još svakodnevno bilježimo više od 20 umrlih od covida, situacija posebno zabrinjava. “Trebalo bi organizirati multidisciplinarne timove, razne stručnjake koji bi se bavili i postcovid pacijentima, od kardiologa, pulmologa, rehabilitatora, da se takvi ljudi zbrinu. Isto tako, kad se ljudi javljaju zbog kardiovaskularnih tegoba, uvijek bi tu trebalo uzeti u obzir jesu li preboljeli covid zato što su neke studije potvrdile da je to čimbenik rizika i za infarkt miokarda i za moždani udar”, kazale te zaključila:

“Dakle, do sada smo imali pandemiju kardiovaskularnih bolesti, ali se o njoj nije toliko pričalo zato što nije infektivne prirode, nego ih uzrokuju životne navike. S obzirom na ove dvije godine pandemije možemo očekivati veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima.”

Kroz postcovid bolnicu prošlo je 2000 pacijenata

O razornosti epidemije na okrulom stolu govorila je i doc. Matea Janković Makek, spec. internist, subspecijalist pulmolog iz KBC-a Zagreb otkrivši s kakvim se teškim oblicima covida i postcovida susreće kao kliničar te u kojoj su mjeri na pulomologiji obrađivani kardiovaskularni bolesnici.

“Ako gledamo ukupno, dakle na skoro 2000 pacijenata koji su prošli kroz postcovid odjel ili ambulantu Klinike za plućne bolesti Jordanovac, znamo da je arterijska hipertenzija definitivno najčešći komorbiditet i javlja se u gotovo 40 posto bolesnika. Na drugom mjestu su kronične plućne bolesti, a sa 13 posto slijedi dijabetes. Kardiovaskularni bolesnici s težim oblicima bolesti su u nešto manjem postotku zastupljeni. Kod oko četiri posto njih bila je poznata postojeća koronarna bolest, a oko šest posto imalo je fibrilaciju atrija”, kazala je doc. Janković Makek.

Dakle, u ukupnom broju liječenih su osobe koje su imale i blaže i teže oblike postcovida. “Osobe s kroničnim bolestima, osobito stariji ljudi, imali su teže oblike bolesti. Nažalost, mnogi od njih nisu ni stigli do postcovid ambulante zato što su preminuli u akutnoj fazi bolesti. Dakle, i ova populacija koju vidimo u postcovid ambulantama je donekle bijasirana tom činjenicom da je najveći udio ljudi koji su zaista imali teške komorbiditete, nažalost od covida-19 i preminulo. I među njima opet prednjače ono koji nisu bili cijepljeni”, napomenula je pulmologinja.

Postcovid simptomi se javljaju bez obzira na težinu bolesti

Dodala je da su mnogi mladi ljudi, koji nisu imali nikakve značajnije komorbiditete i koji nisu uvjetno rečeno teže bolovali, dosta loše prolazili u akutnoj fazi covida. “Od toga su neki i preminuli, a mnogi su imali teške oblike postcovida s kojima smo se mjesecima borili te provodili plućnu rehabilitaciju”, pojasnila je Janković Makek.

Od 2000 ljudi koji su prošli kroz postcovid ambulantu KBC-a Zagreb više od 70 posto u akutnoj fazi liječeno je ambulantno, dakle nisu imali teže oblike bolesti dok su neki bili i asimptomatski i u akutnoj fazi bolesti. Manje od 30 posto osoba je bolnički liječeno. “Rekla bih da se postcovid simptomi javljaju neovisno o težini akutne faze bolesti”, kazala je voditeljica Odjela za postcovid dodajući:

“Kašalj, bolovi u prsima, kratkoća daha i zaduha javljali su se bez obzira na težinu akutne faze bolesti. Bilo je onih koji su mjesecima liječeni kod nas i koji su požalili što se nisu cijepili, ali ima i onih kojima zaraza nije bila dovoljno upozorenje. Ono što mi je još fascinantnije, ni obitelji onih za čije smo se živote borili mjesecima ni nakon njihova oporavka nisu promijenile mišljenje.”

Prijete i teške upale pluća

No, osim koronavirusa, prisutni su i drugi virusi i bakterije poput gripe i pneumokoka koji mogu izazvati teške upale pluća.

“I u ovom slučaju prevencija je cijepljenje. Uvijek je najbolja prevencija cijepljenje za ono za što cjepivo postoji. Nemojmo zaboraviti da postoje bolesti koje bismo rado iskorijenili no za njih nemamo cjepivo. Tako da mi je nerazumno da za ono za što imamo cjepivo isto ne koristimo”, dodala je Janković Makek ističući da pneumokok kod starijih osoba koje imaju komorbiditete kao što su kardiovaskularne bolesti, izrazito povećava komorbiditet i mortalitet.

“Stoga se preporučuje cjepivo. Izvrsna stvar je što za pneumokok postoji cjepivo koje se preporučuje i u male djece vrtićke dobi.“, dodala je, a akademik Miličić je komentirao: “Kardiovaskularni pacijenti osim protiv covida, trebaju se zaštititi i od drugih respiratornih bolesti kao što su gripa i pneumokok.” O tome, dodaje, nema nikakve dvojbe.

Oko 40 posto ljudi ima visok tlak

Kada govorimo o kardiološkim bolesnicima, dodaje akademik, to nisu samo oni koji imaju neke teške oblike kardiovaskularnih bolesti, to su i oni koji imaju visok tlak. Naime, hipertenzija je najčešća kronična nezarazna bolest, njezina prevalencija u općoj populaciji je negdje oko 40 posto, a u nekom zemljama i više.

“Također, što je populacija starija, to je hipertoničara više. Često je hipertenzija udružena s dijabetesom i pretilošću. Dakle, to su osobe koje još nisu manifestno oboljele od nekih teških simptoma koji bi ih doveli do hospitalizacije ili radne nesposobnosti. Ti ljudi imaju izrazito visok rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. A ako se tome pridruže gripa, infekcija koronavirusom ili pneumokokna bolest, onda mogu vrlo loše završiti. Cijepljenje je najjednostavnija, najbezbolnija i najbolja prevencija da se to ne bi dogodilo“, zaključio je akademik.

O tome koliko je važna suradnja lokalne uprave i zdravstvenih ustanova u provođenju cijepljenja, ali i prevencije bolesti, govorila je Ivana Portolan Pajić, voditeljica odjela za zdravstvo gradskog ureda za zdravstvo s obzirom na to da je Zagreb primjer dobre prakse što se tiče cijepljenja.

“S jučerašnjim datumom u Zagrebu je cijepljeno s dvije doze oko 68 posto od ukupnog broja stanovnika, odnosno 81 posto odraslog stanovništva”, kazala je u uvodu.

Virus je nepredvidiv

No, iako su zagrebačke brojke iznad prosjeka u Hrvatskoj, još ima prostora za poboljšanje, još ima onih koji nisu cijepljeni, a to je, napominje Portolan Pajić, dobna skupina koja je opterećena kroničnim bolestima. “Također, u dobnoj skupini starijih od 85, u kojoj su većinom svi opterećeni kroničnim bolestima, cijepljeno je tek oko 60 posto građana, a od početka pandemije komuniciramo tu dobnu skupinu kao jednu od najugroženijih”, istaknula je dodajući da ti podaci zabrinjavaju.

“S obzirom na to da smo paralelno s epidemijom od samog početka 2020. imali epidemiju dezinformacija, odnosno neprovjerenih i netočnih informacija koje su se širile i koje su dovele do velikog nepovjerenja građana u državne i zdravstvene institucije, ali i u struku, one su dijelom krive za taj stav prema cijepljenju kod dijela ljudi koji se ne želi cijepiti, čak i kad čuje za slučajeve poput Branimirovog, ali i za slučajeve koji su završili puno gore”, dodala je.

Ističe da ta činjenica otvara prostor za još više informiranja i edukacije javnosti o dobrobitima cijepljenja. “Iskoristila bih priliku reći da se u javnosti puno govorilo o kolektivnom imunitetu, međutim to je jako teško postići. U početku pandemije se komuniciralo da 60 posto građana mora imati imunitet da bi se postigao imunitet krda, ali kako su se pojavljivale nove varijante virusa, tako su se mijenjale te kalkulacije pa se došlo do postotka od 80 posto, a kad govorimo o omikronu i o postotku od više od 90 posto. Bilo je primjera u nekim regijama u svijetu koje su postigle imunitet krda, a onda se pojavila nova varijanta virusa koja je pokrenula nove valove epidemije”, osvrnula se na trenutnu situaciju dodajući da, nažalost ne možemo govoriti o brzom postizanju kolektivnog imuniteta.

Virus gripe H1N1 1918. još hara

“I dalje je naglasak na cijepljenju, i kao prevenciji covida i kao prevenciji postcovida te ima još puno prostora za poboljšanje. Kad komuniciramo postotak cijepljenja, onda zapravo mislimo na dovršeno cijepljenje s dvije doze, dok je booster dozu primilo za sada od 22 do 20 posto stanovnika Hrvatske. Budući da je prilika govoriti o utjecaju cijepljenja, građane treba stalno educirati. Uzmemo li za primjer pandemiju gripe koja je počela 1918. godine i koja je trajala tri godine i uzrokovala smrt za više od 50 milijuna ljudi, valja reći da se još uvijek cijepimo protiv gripe”, napomenula je.

“Kada govorimo o ljudima koji su umrli od posljedica covida, od kojih je u jednom trenutku bilo i 70 dnevno, a kao zajednica smo nažalost postali imuni na te podatke, među tim umrlima je bilo najviše onih koji nisu bili cijepljeni i to treba jasno i glasno istaknuti. Treba napomenuti da ne vrijedi ona ‘Tko se cijepio, cijepio se’, još ima prostora za popravni ispit. Još ima puno ljudi koji nisu cijepljeni, osobito u dobnoj skupini starijih od 65 godina u kojoj se očekuju teži oblici bolesti covid-19”, zaključila je Portolan Pajić dodajući da se u Zagrebu, kao i u drugim krajevima Hrvatske, cijepljenje nastavlja te da postoje punktovi za cijepljenje.

---

U suradnji sa Zakladom Hrvatska kuća srca