U suradnji s
U suradnji s tvrtkom Novo Nordisk Hrvatska

Čak 65 posto odraslih Hrvata ima višak kila, najdeblji smo u Europi. Stručnjaci otkrivaju što možemo učiniti

S debljinom je povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija, napominju liječnici

U svijetu se više od 650 milijuna ljudi bori s debljinom pa se ne pretjeruje kada se govori da je debljina najveća pandemija 21. stoljeća i da je potrebno poduzeti ozbiljne korake za njeno suzbijanje. Generalni je to zaključak okruglog stola ‘Istina o debljini – 65 posto odraslih Hrvata živi s debljinom, što dalje?’ kojeg su organizirali Hrvatsko društvo za debljinu, Hrvatsko kardiološko društvo i Zaklada Hrvatska kuća srca, uz potporu Škole narodnog zdravlja Dr. Andrija Štampar.

Tako su o poraznoj činjenici da je Hrvatska, uz Maltu, prva u Europi po debljini stanovnika, na okruglom stolu svoja razmišljanja podijelili hrvatski stručnjaci koji se već dugo bave ovom temom. Akademik Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, posebno je istaknuo činjenicu kako je s debljinom povezano više od 200 zdravstvenih komplikacija te joj treba pristupati na multidisciplinarni način.

Također, kazao je da javnost mora biti zainteresirana za ovaj problem koji će nastaviti zapljuskivati društvo sve više. Uz to, napominje i da se očekuje da će za 10 godina, ako se nešto dramatično ne promijeni, debljina biti jedan od glavnih razloga zašto će možda u budućnosti životni vijek biti kraći nego što je danas.

Debljina je ozbiljna kronična bolest

“Debljina je sama po sebi kronično upalno stanje te je izrazito bitan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Tako može uzrokovati oštećenje endotela, unutarnjeg obloga krvnih žila, pri čemu se povećava rizik od ateroskleroze, začepljenja krvnih žila te naposljetku i srčanog i moždanog udara”, napomenuo je akademik Miličić.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao ozbiljan uzrok i drugih bolesti, kao što su endokrinološke bolesti, bolesti pluća i dišnog sustava. Jednostavno, može se reći da ne postoji niti jedan organ u tijelu koji nije ugrožen debljinom.

Kada govorimo o tome što je točno prekomjerna tjelesna težina, ona se najčešće mjeri najzastupljenijom metodom izračuna indeksa tjelesne mase ili pak još jednostavnije, mjerenjem opsega struka.

Profesorica Sanja Klobučar Majanović, dr. med., potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu

“Ako je broj indeksa tjelesne mase veći od 30, govorimo o pretilosti, a ako je između 25 i 30, govorimo o preuhranjenosti. Što se tiče opsega struka, ako je on veći od 80 za žene, odnosno veći od 94 za muškarce, govorimo o opasnom tipu centralne debljine”, pojasnila je profesorica Sanja Klobučar Majanović, dr. med., potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.

 

Liječenje odgovarajućim terapijskim pristupom

Također, vrlo je važno napomenuti da debljina nije isključivo posljedica nedostatka volje, već rezultat čitavog niza čimbenika kao što su genetska sklonost, hormonalni poremećaji, psihološki čimbenici, lijekovi, ali i okruženje u kojem živimo. “Neki ljudi jednostavno imaju veću sklonost debljanju za razliku od drugih, no to ne znači da tu osobu trebamo stigmatizirati, već joj trebamo pomoći”, ističe profesorica Klobučar Majanović.

“Debljina se danas liječi prilagodbom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću, kognitivno bihevioralnim tretmanom, lijekovima, endoskopskim i kirurškim metodama, a lijekovi koji se pojavljuju na tržištu pokazuju sve bolje rezultate”, pojasnio je profesor Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Dodao je kako je važno da svi liječnici i zdravstveni djelatnici prepoznaju i dijagnosticiraju debljinu kao bolest te pomognu ljudima s preuhranjenošću i pretilošću. “To je najbolje napraviti odgovarajućim terapijskim pristupom koji podrazumijeva unaprijed definirane ciljeve i individualnu terapiju”, kazao je.

Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med

Postavljanje realnih ciljeva

U borbi s prekomjernom težinom te u liječenju iste, najbitniji dio je postavljanje ostvarivih ciljeva. “U prvom mjesecu liječenja cilj je smršavjeti dvije kile, narednih tri do šest mjeseci izgubiti najmanje pet posto početne tjelesne mase i, ono što je ključno, održati postignutu tjelesnu masu”, objasnila je profesorica Klobučar Majanović te dodala kako u postizanju navedenog danas važnu ulogu ima i farmakoterapija.

Svi koji se žele uhvatiti u koštac s viškom kilograma, na stranici Istina o debljini mogu izračunati svoj indeks tjelesne mase te pronaći ispovijesti ljudi čije će ih priče inspirirati na promjenu. Akademik Miličić kaže da je potrebno istaknuti i pozitivnu činjenicu, a to je da čak i skroman gubitak težine od svega pet posto ili više, može imati pozitivan utjecaj na zdravlje zato što smanjuje rizik od drugih kroničnih bolesti.

“Postoje lijekovi koji su registrirani za liječenje debljine i koji kao osnovni mehanizam djelovanja imaju smanjenje osjećaja gladi i poticanje osjećaja sitosti, što dovodi do smanjenog unosa kalorija. Dodavanjem ovakvih lijekova u sklopu individualnog pristupa liječenju debljine pomažemo osobama s debljinom da se pridržavaju zadanog kalorijskog unosa kako bi postigli željeni gubitak kilograma”, rekao je akademik.

Akademik Davor Miličić, dr. med., predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca

Broj pretilih će još rasti

S obzirom na to da znamo da 65 posto odraslog stanovništva Hrvatske ima prekomjernu tjelesnu masu, može se reći da je za prevenciju kod odraslih prekasno, no ono što je potrebno svakako je mlade i djecu educirati o prevenciji debljine, a odrasle o tome da mogu potražiti liječničku pomoć.

“Debljina je masovna pojava koja ne smije promicati našem oku te ju moramo početi dijagnosticirati kao bolest te tu dijagnozu pisati i među svim ostalim dijagnozama”, zaključio je akademik Miličić napominjući da je prije svega debljinu bolje spriječiti, nego liječiti.

“Današnje okruženje nas jednostavno tjera da se manje krećemo i unosimo veću količinu hrane, ali vrijeme je da taj problem ozbiljno sagledamo, posebice zato što imamo mogućnost da ga spriječimo. Inače će se dogoditi da će broj onih koji su prekomjerne težine u Hrvatskoj, sigurno prijeći 70 posto”, istaknuo je profesor Štimac.

S tim se složila i profesorica Klobučar Majanović, istaknuvši kako je potrebno reći ne stigmatizaciji debljine te ju tako prepoznati kao bolest i njezinom liječenju pristupiti na ozbiljan i odgovoran način.


Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Novo Nordisk Hrvatska.