Deformacija vrata od zurenja u ekrane postaje sve češća. Rezultati velikog istraživanja pokazuju da je vrijeme za promjene

Koliko ste vremena danas proveli gledajući u ekran? Tek suočeni s ovim pitanjem, mnogi od nas postaju svjesni koliko su ekrani postali integralan dio našeg života. Radite li uredski posao, najmanje 7 sati provodite za ekranom računala, a u pauzama provjeravate mobitel. Nakon posla, opuštate se gledajući u ekrane TV uređaja, osobnih računala, tableta i čitača e-knjiga. Prosječna odrasla osoba provest će 34 godine zureći u ekrane, pokazali su rezultati jednog istraživanja – što čini gotovo 1/3 našeg života.

Lako je smetnuti s uma kako nam tehnologija sve više zaokuplja pažnju no većina nas ipak je svjesna da je riječ o štetnoj pojavi. Rezultati najnovijeg istraživanja kojeg je proveo VELUX u Hrvatskoj i srednjoeuropskim zemljama, objavljeno pod nazivom “SPUŠTENI POGLEDI 2021.”, otkrili su kako 73 % sudionika misli da previše vremena provode ispred zaslona.

Provodimo previše vremena u zatvorenom prostoru

Istovremeno, vrijeme provedeno bez ekrana nam je važno. O tome govori činjenica da je čak 95 % ispitanika izjavilo kako vrijeme koje djeca provode ispred zaslona treba kontrolirati. Želimo i da djeca više vremena provode u prirodi. Osjećamo da je naše djetinjstvo bilo više usmjereno prirodi (92 % ispitanika se s tim slaže), a 95 % sudionika smatra da današnji mladi provode manje vremena u prirodi nego prijašnje generacije.

Povezanost s prirodom mnogima je važna. U isto vrijeme osjećamo otuđenost od prirodnog svijeta, a za to krivimo upravo tehnologiju. Većina ispitanika vjeruje da bliski kontakt s prirodom omogućuje odmor (93 %) i uživanje u zdravlju (94 %), dok je, s druge strane, čak je 96 % sudionika izjavilo kako napredak civilizacije čovjeka odvojio od prirode. Najviše vremena provodimo zatvoreni – svaki peti Hrvat dnevno provede manje od sat vremena vani.

Previše vremena provedenog u zatvorenom prostoru, pogleda zalijepljenog za ekrane, ostavit će posljedice na zdravlje. Jedan od njih je i sindrom pogrbljenog vrata. Položaj u kojeg dovodimo vrat gledajući dolje prema ekranu svog mobitela ili računala kroz duži period, izazvat će degeneraciju vrata i promijeniti prirodnu zakrivljenost naše kralježnice.

Postoji spas za zdravlje kralježnice

Važnost zdravlja kralježnice ne može se dovoljno istaknuti. Ispravan položaj kralježnice ključan je za leđa koja će podržavati kretanje bez boli. Osim toga, kralježnica i leđna moždina igraju važnu ulogu u normalnom funkcioniranju središnjeg živčanog sustava. Zdrava će kralježnica omogućiti ovom sustavu, koji kontrolira sve funkcije tijela, nesmetan rad. Stoga, patite li od bolova u mišićima leđa, bočne strane vrata, a katkad i donjeg dijela leđa, uzrok može biti dugogodišnje naginjanje nad zaslone. Sindrom pogrbljenog vrata cijeli organizam može dovesti u stanje neravnoteže.

Budući da je gledanje u ekrane postalo neizbježan dio našeg života, vrijeme koje provedemo za svojim uređajima trebali bismo pokušati uravnotežiti navikama koje potiču zdravlje. Želite li smanjiti vrijeme koje provodite za ekranima, a time i šansu da razvijete sindrom pogrbljenog vrata, u svoje životne navike uvedite nekoliko promjena.

Za početak, podignite ekran svojeg računala kako ne biste morali spuštati glavu dok ga koristite. Kada koristite mobitel, osvijestite naviku gledanja prema dolje i nastojte ga ne spuštati ispod razine očiju. Dok radite za računalom, potudite se redovito pogdignuti pogled kako biste dozvolili očima, ali i mišićima vrata, da se odmore. Čak će i kratkotrajno gledanje u daljinu, u zelenilo ili nebo kroz prozor imati pozitivan učinak.

Također, osvijestite koliko vremena provodite za ekranima, a dio tog vremena zamijenite boravkom u prirodi. Urbani način života dovodi do toga da ograničavamo vrijeme provedeno vani, a čak i ako smo vani, ne obraćamo pozornost na okolinu. Nešto više od polovice nas (58 %) gleda u nebo da bi promatralo oblake, ptice ili sunce, ali većina ne može prepoznati više od 5 vrsta ptica (43 %) i drveća (39 %), pokazalo je istraživanje koje je proveo VELUX. Najteže nam je prepoznati vrste oblaka i sazviježđa, istaknuli su. Želimo li zdravu promjenu, svakodnevno se trebamo kretati, ali pri tome također biti svjesni prirode koja nas okružuje.

”Nedostatak vremena, korisnost i privlačnost novih tehnologija, naše navike, promjena načina komunikacije, kao i višak informacija tjeraju nas da prestanemo primjećivati ono što je oko nas, a posljedično i dobrobiti svakodnevnoga opreznog hoda gledajući našu okolinu, zelenilo, druge ljude. Život u svijetu algoritama ne znači da moramo stalno gledati u zaslon. Katkad je dovoljno pogledati u nebo ili stabla pokraj kojih prolazimo na putu do škole ili posla da se opustimo i osjećamo bolje”, objašnjava Vojko Golmajer, direktor tvrtke VELUX Hrvatska.

Biofilni dizajn kao dizajn budućnosti

Budući da najviše vremena provodimo u zatvorenim prostorima,možemo se pobrinuti da prirodu uvedemo u svoje domove. Stil dizajna interijera koji unosi prirodne elemente u zatvorene prostore naziva se “biofilni dizajn”. Nekoliko je značajki koje ga određuju, primjerice, projektiranje doma tako da vrt bude vidljiv iz cijelog unutarnjeg prostora ili uvođenje prirode u dom, posebno dovoljnom količinom prirodnog svjetla.

Kad osjećamo da nas tehnologija i suvremeni način života odvajaju od prirode, biofilni dizajn doma može nam pomoći da se s njom ponovo povežemo, što će imati pozitivan učinak na naše zdravlje. Često otvarajte prozor, jer dovoljna količina kisika u prostoriji povoljno utječe na naše kognitivne funkcije i opće zdravlje, a u prostorima ispunjenim svjetlom raste i naša produktivnost. Prilikom dizajniranja svog doma, otvorite svoj prostor koliko možete koristeći vertikalne i krovne prozore kako biste prirodu uključili u svoj dom, što će vas, zauzvrat, podsjećati i da češće podignete pogled s ekrana i osvijestite ljepotu svijeta koji nas okružuje.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom VELUX.