Do 2050. predviđa se 1,2 milijarde klimatskih migranata. Istražili smo što za njih možemo učiniti već danas

Posljedice klimatskih promjena iz dana u dan sve više prijete globalnom društvu, stoga ni ne čudi da životni uvjeti diljem svijeta postaju sve nesigurniji. Osim ekstremnih vremenskih uvjeta, porasta razine mora i oštećenih ekosustava, ugrožena je i egzistencija milijardi ljudi.

Prema izvještaju Agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda (UNHCR), od 2008. godine do danas, oko 21,5 milijuna ljudi prisilno je raseljeno iz mjesta stanovanja zbog razornih događaja povezanih s vremenskim neprilikama, poput poplava, oluja, suša, požara i previsokih temperatura.

Nestašica vode i hrane

Međutim, najgori scenarij tek se očekuje. Na to ukazuje izvještaj vodećeg međunarodnog Instituta za ekonomiju i mir (IEP), prema kojem se predviđa da bi do 2050. godine, zbog klimatskih promjena i prirodnih katastrofa, globalno raseljeno moglo biti 1,2 milijarde ljudi.

Do iste godine, 3,5 milijarde ljudi moglo bi patiti od nedostatka hrane, što je povećanje od 1,5 milijarde u odnosu na danas.

Do 2040. godine pak, za ukupno 5,4 milijarde ljudi – više od polovice predviđene svjetske populacije – predviđa se da će živjeti u 59 zemalja s velikim ili ekstremnim nedostatkom vode, uključujući Indiju i Kinu.

Napuštanje domova

Zato sve češće čujemo kako se govori o problemima s kojima su suočeni klimatski migranti – ljudi koji zbog posljedica klimatskih promjena moraju napustiti svoje domove, a ponekad čak otići i izvan granica zemlje u kojoj su proveli većinu života.

Konkretan primjer toga su uragani koji su u studenom 2020. godine pogodili Honduras, Gvatemalu i El Salvador. Zbog bujica i klizišta ljudi su izgubili kuće, sredstva za život i pristup čistoj vodi te su bili primorani uputiti se preko granice – u Meksiko i SAD.

Prirodne katastrofe oduzimaju živote

U Azijsko-pacifičkoj regiji mnogi nisu ni stigli iseliti jer su prirodne katastrofe ondje od 1990. godine odnijele više od 580 tisuća života. Vodeći uzroci bili su potresi i razorne oluje.

Kina se pak 2010. godine suočila s poplavama i klizištima koji su doveli do raseljavanja 15,2 milijuna osoba. U južnim indijskim državama Tamil Nadu i Andhra Pradesh poplave su uzrokovale iseljavanje 1,8 milijuna ljudi, dok su ciklon Komen i monsunske poplave u Mianmaru i Indiji dovele do raseljavanja 1,6 milijuna tamošnjih stanovnika.

Brojne zemlje u opasnosti su i zbog porasta razine mora. U iduća tri desetljeća, značajne posljedice posebno će osjetiti obalna područja u Kini, Bangladešu, Indiji, Vijetnamu, Indoneziji i Tajlandu, kao i gradovi poput Aleksandrije u Egiptu, Haaga u Nizozemskoj i Osake u Japanu.

Najpogođenije zemlje pate već danas

Regije koje se trenutno suočavaju s najvećim brojem ekoloških prijetnji su Podsaharska Afrika, Južna Azija, Bliski istok i Sjeverna Afrika, a jedne od najpogođenijih zemalja su Pakistan, Etiopija i Iran.

Ono što je još zabrinjavajuće, velik broj zemalja – uključujući Afganistan, Siriju, Irak i Čad, osim s prirodnim katastrofama, bore se i s ratnim razaranjima.

Rapidno povećanje nesigurnosti

Kombinacija takvih događanja osim masovnim iseljavanjem, rezultira i pogoršanjem kvalitete hrane, rapidnim povećanjem nesigurnosti, borbom oko postojećih resursa te sve češćim građanskim nemirima.

Razvijene zemlje, pritom su pak izložene povećanim priljevom migranata te se suočavaju s pitanjem njihovog zbrinjavanja i statusa.

Pitanje statusa klimatskih migranata

Ključan problem je u tome što osobe raseljene zbog klimatskih promjena trenutno nemaju zaštićeni status kakav imaju, primjerice, osobe koje su iz zemlje pobjegle zbog ratnih sukoba. To znači da nemaju pristup pravnoj zaštiti ljudskih prava, koja bi ih mogla zaštititi od prijetnji poput deportacije.

Kako bi se to ispravilo, vlade i pravna tijela onih država koje nisu u rizičnim zonama utjecaja klimatskih promjena, moraju što prije preoblikovati postojeće zakone i uvjete o prihvaćanju klimatskih migranata.

Ako to ne učine, sve veći broj migranata negativno će utjecati na regionalnu i globalnu stabilnost društva, razinu sigurnosti i međunarodne odnose. Klimatske promjene izazvat će zastrašujući domino efekt, pri kojem će ljudi, nažalost, biti često zaboravljene žrtve.

Nastupa klima promjena

Iako se Hrvatska trenutno ne nalazi na meti izravnih posljedica klimatskih promjena, to ne znači da ne može i ne treba djelovati. Za početak je potrebno osvijestiti društvo o globalnim problemima – upoznati ljude s trenutnom situacijom, utjecajem klimatskih promjena i pojmom klimatskih migranata.

Tako je CROSOL – platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, uz još 25 drugih organizacija iz 22 zemlje članice Europske Unije, započela s provedbom projekta ‘Climate of Change’. Glavni cilj mu je pokrenuti sustavne promjene usmjerene postizanju klimatske pravde.

Mladi su svjesni rizika

Da su potrebne promjene, pokazuju i podaci dobiveni anketom provedenom u 22 zemlje EU-a, koja je za cilj imala ispitati mišljenja i stavove mladih, na temu razumijevanja odnosa između klimatskih promjena i migracija.

Naime, čak 68 posto ispitanika nije baš ili nije uopće upoznato s izrazom ‘klimatski migrant’, dok samo 17 posto njih misli da su klimatske promjene najčešći razlog migracija.

Međutim, mladi su ipak svjesni rizika te misle da se nešto treba poduzeti. Tako 50 posto njih misli da bi klimatski migranti trebali imati jednaku pravnu zaštitu kao ljudi koji bježe od rata ili progona.

Potpisom do održive budućnosti

Takve i druge potrebe, mogle bi biti zadovoljene prikupljenim potpisima peticije ‘Climate of Change’ kojom će se od Europske komisije zahtijevati konkretne mjere za stvaranje pravedne i održive budućnosti.

Jedan od glavnih ciljeva tako je i pružanje zaštite migrantima čije je raseljavanje uzrokovano klimatskim promjenama. Potpisi se prikupljaju u 22 zemlje EU-a kako bi svatko mogao biti dio promjene, a u peticiji mogu sudjelovati i građani Hrvatske.

Interes društva i prirode na prvom je mjestu

Između ostaloga, svakim potpisom će se zahtijevati snažan zaokret prema gospodarstvu temeljenom na socijalno i ekološki pravednoj dobrobiti koja se ne mjeri BDP-om, nego stavlja interese društva i prirode iznad interesa korporacija.

Sudjelovanje u peticiji je mali, ali vrijedan dio velike borbe za bolju budućnost ljudi i planeta. Tako u doba klimatskih promjena, imate priliku biti dio klime promjena i svojim se glasom danas, izboriti za održivo sutra.

Sadržaj nastao u suradnji s platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL. Ovaj tekst izrađen je uz financijsku podršku Europske unije. Njegov sadržaj isključiva je odgovornost Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske i ne odražava nužno stavove Europske unije.