U suradnji s
U suradnji s Croatia osiguranjem

Domaći stručnjak otkriva kako se otkrivaju prevare na osiguranju. 'Varaju i 80-godišnjaci'

U Hrvatskoj godišnja šteta od prevara u osiguranju iznosi između 250 i 300 milijuna kuna

U suradnji s
U suradnji s Croatia osiguranjem

Domaći stručnjak otkriva kako se otkrivaju prevare na osiguranju. 'Varaju i 80-godišnjaci'

U Hrvatskoj godišnja šteta od prevara u osiguranju iznosi između 250 i 300 milijuna kuna

Muljali su s prometnim nesrećama i izvlačili novac od osiguranja. Fingirali su prometne nesreće za koje su izrađivali lažirane medicinske dokumentacije i zarađivali od naplaćenih odšteta. Samoozlijedili su se zbog izdašne svote od osiguranja. Ovo su samo neki od naslova koje u medijima viđamo zadnjih godina.

“Ako promatramo čitavo tržište osiguranja u Hrvatskoj, usudio bi se reći da danas više od pet posto ukupno isplaćenih šteta u Hrvatskoj otpada na prevare”, kaže nam Kristijan Oslić, direktor Službe za prevenciju zlouporaba i unapređenje procesa obrade šteta u Croatia osiguranju.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnja šteta od prevara u osiguranju iznosi između 250 i 300 milijuna kuna. Oslić kaže da cijenu manjkave detekcije i prevencije plaćaju svi osiguranici kroz povećanu premiju osiguranja. “Zato je ključno da se ova negativna pojava pravodobno detektira i prevenira”, ističe.

Manipulacija i lažiranje

Ljudi na razne načine pokušavaju prevariti osiguranje, govori naš sugovornik koji gotovo dva desetljeća radi na poslovima obrade šteta i kontrole, ali i kao stalni sudski vještak.

“U top tri prevare u osiguranju ulaze insceniranje prometnih nezgoda radi naplate postojećih oštećenja na vozilu, lažiranje medicinske dokumentacije kod prijave nematerijalne štete, odnosno lažne ozljede te prijava šteta s osnova polica odgovornosti na temelju nepotpunog ili netočnog činjeničnog stanja”, dodaje Oslić.

Sasa Ćetković

Kompleksni slučajevi prevare s visokim iznosima odšteta

Najčešće prevare, tvrdi naš sugovornik, odnose se na najzastupljeniji vid osiguranja kod nas – autoosiguranje.

“Svi osiguravatelji u Hrvatskoj ovakve prevare detektiraju svakodnevno. Radi se o dvoznamenkastom broju takvih mogućih prevara svaki dan. No, budući da je samo manji broj takvih slučajeva medijski popraćen, stječe se dojam da se radi o izoliranim slučajevima”, ističe Oslić.

Odvjetnik na čelu kriminalne skupine

Onim kompleksnijim slučajevima prevara, a riječ je o organiziranim prevarama u kojima su visoki iznosi odšteta, u svakodnevnom radu Oslić posvećuje najveću pažnju.

I sam je imao priliku sudjelovati u istrazi međunarodne organizirane prevare. “Skupina s odvjetnikom na čelu inscenirala je prometne nezgode u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH i to tako da su na vozilima visoke klase višestruko naplaćivali jednu te istu štetu”, priča nam te nastavlja:

“Kako su se nezgode događale u kratkom razdoblju, bilo je vrlo teško prikupiti podatke zato što su za potrebe svake nezgode korišteni identiteti različitih vozača. Samo na jednom autu pet su puta naplatili štetu od 100.000 eura od različitih osiguravatelja. Istragu je vodio EUROPOL u suradnji s državnim tijelima u svakoj zemlji.”

Svi su na kraju osuđeni

Oni su tada, dodaje, na razini EU stupili u kontakt s nacionalnim uredima za osiguranje te pravovremenom razmjenom podataka prevenirali potencijalnu naplatu odštete.

“Prikupljene dokaze proslijedili smo nadležnim tijelima. Oni su nakon provedene istrage pokrenuli kazneni progon što je rezultiralo osuđujućom presudom za sudionike”, prisjeća se Oslić kompleksnog slučaja u koji je bio uključen.

Sasa Ćetković

Kazne zatvora i do osam godina

Kazneno djelo prevare definirano je člankom 236 Kaznenog zakona, ističe naš sugovornik. Prema njemu je za počinitelje predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

“No, ako je počinitelj uspio pribaviti znatnu imovinsku korist može se kazniti zatvorom od jedne do osam godina”, kaže nam Oslić.

Kriminalne organizacije često koriste mlade ljude kao pijune u prevarama. Oni su najčešće, tvrdi Oslić, putnici u vozilima na kojima se inscenira šteta i koji potom osiguratelju postavljaju odštetne zahtjeve.

U jednom predmetu USKOK istraživao 147 ljudi

Kao primjer naveo je jednu od najvećih afera lažiranja prometnih nesreća u kojoj je oštećeno nekoliko osiguravajućih kuća.

USKOK je podigao optužnicu protiv 147 hrvatskih državljana tereteći ih da su od veljače 2014. do rujna 2015. na namještenim prometnim nesrećama izvukli više od dva milijuna kuna.

“Dio obuhvaćenih optužnicom bile su osobe mlađe od 30 godina. Isti su u nagodbi s USKOK-om priznali kazneno djelo te su uvjetno osuđeni na zatvorsku kaznu”, dodaje.

Osamdesetgodišnjak uhvaćen u prevari

Prisjetio se i slučaja kad je osoba starija od 80 godina pokušala prevariti osiguravajuću kuću.

“Radilo se o lažiranju mjesta nastanka ozljeda. Osoba je pala u staračkom domu i teže se ozlijedila, a u prijavi štete je stajalo da se ozlijedila na javnoj površini koja je, naravno, bila pokrivena policom osiguranja”, otkriva nam Oslić.

Zlouporabe su, tvrdi naš sugovornik, u porastu. “Tome je svakako pridonijelo novo normalno vrijeme pandemije, restrikcija i rada na daljinu gdje su ubrzana digitalizacija i on-line komunikacija preuzele primat nad klasičnim procesima prijave i obrade šteta”, objašnjava Oslić.

Sasa Ćetković

Odlični rezultati na prevenciji zlouporaba

Na pitanje kako Croatia osiguranje, kao tržišni i digitalni lider kojem više od 800.000 klijenata daje svoje povjerenje iz godine u godinu, djeluje po ovom pitanju odgovara:

“Vodimo se načelom nulte stope tolerancije na sve vrste zlouporaba. Uspostavili smo niz kontrolnih mehanizama u procesu prihvata u osiguranje i obrade šteta kojima se detektira i prevenira potencijalna prijevara. Konstantnim provođenjem ciljanih edukacija, praćenjem trendova na tržištu i primjenom naprednih tehnologija i analitike bilježimo odlične rezultate na području prevencije zlouporaba što nas po tom pitanju promovira u tržišnog lidera”, zaključuje Oslić.

Isplaćeno više od milijardu kuna naknada

Croatia osiguranje samo je u 2020. godini obradila više od 144.000 šteta i isplatila više od milijardu kuna naknada. Iako je obrada štete složen proces, svaki korak obrađuje se pažljivo i u najbržem mogućem roku. Primjerice, za štete prijavljene po policama kasko osiguranja prosječno vrijeme od prijave do isplate je osam radnih dana.

Kako je klijentima važno da štetu mogu prijaviti brzo i da u svakom trenutku znaju u kojoj je fazi obrade, Croatia osiguranje omogućila je da se šteta može prijaviti online ili kroz aplikaciju Moja Croatia. Također, tu je i telefonski broj 072 00 1884 na koji se mogu javiti.


Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem.