Energetska stručnjakinja otkriva kako uštedjeti i do 90 posto na grijanju. Evo što možete učiniti već danas

“Mislim da je sadašnja situacija s ratom u Ukrajini pokazala da više pitanje ne može biti koliko smo spremni ili kad ćemo biti spremni, već jednostavno moramo djelovati. Stručnjaci su i ranije upozoravali da vremena za pripreme i rasprave više nema zbog klimatske krize, ali ova je kriza, u kojoj je neisporuka energije i njezina visoka cijena realna prijetnja, donijela otrežnjenje”.

Upozorila je Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost u Energetskom institutu Hrvoje Požar (EIHP), na alarmantno stanje u društvu kada je u pitanju jedna od gorućih tema – energetska transformacija.

Smanjiti temperaturu i slojevito se obući

Stručnjakinja za energetsku učinkovitost naglašava kako postoji niz koraka koje možemo učiniti već danas. Kratkoročne mjere bi mogle donijeti oko 10 posto ušteda u toplinskoj energiji tijekom sezone grijanja. U prvom redu bi trebalo pametnije raspolagati energijom.

“Nije dobro prisilno smanjivati, odnosno ograničavati temperaturu grijanja jer imamo zgrade različitih namjena i te namjene diktiraju uvjete. Ograničavanje temperature na primjerice 19°C u bolnicama, vrtićima i staračkim domovima sigurno nije nešto što bi trebalo raditi”, govori Bukarica.

Ipak, dodaje, smanjenje temperature grijanja, ako ono ne dovodi do narušavanja udobnosti u prostoru uz malo topliju odjeću, jest nešto što definitivno trebamo napraviti.

Krećemo od sebe

“U EIHP-u smo pošli od sebe i analizirali što možemo napraviti. Kad počne sezona grijanja, petkom ćemo raditi od kuće pa ćemo imati tri dana u kojima se zgrada ne grije, a i zaposlenici će uštedjeti na prijevozu. Prema preporukama, spustit ćemo i temperaturu grijanja na 21°C”, objašnjava Bukarica.

Osvrnula se i na dugoročne mjere koje će im donijeti i do 90 posto energetske uštede. To uključuje 1,6 milijuna eura bespovratnih sredstava u okviru programa Energija i klimatske promjene za provođenje projekta Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije.

Dugoročni energetski plan

“U okviru projekta planirana je sveobuhvatna obnova poslovne zgrade EIHP-a. Pojačat ćemo toplinsku izolaciju vanjske ovojnice zgrade, instalirati fotonaponske panele na krovu, a provest ćemo i potpunu elektrifikaciju i digitalizaciju sustava grijanja i hlađenja uz ugradnju dizalica topline korištenjem podzemne vode iz plitkog geotermalnog izvora”, kaže.

Ove su dugoročne mjere, odnosno investicije, primjenjive na svaku zgradu i kuću.

Dugo se raspravlja, presporo djeluje

O energetskoj tranziciji se, navodi Bukarica, protekla dva mjeseca puno priča. Svi se pitaju koja su to brza rješenja te se čude savjetima za jednostavne akcije koje sami možemo poduzeti jer to, kako većina smatra, sve već znamo.

“Možda i znamo, ali ne činimo. Tranzicija je i promjena našeg stava prema energiji kao nečemu što je uvijek tu, dostupno i priuštivo. Vidimo da to nije tako i zato, koliko god to zvučalo banalno, doista prvi koraci jesu ponašati se energetski učinkovito, ne trošiti više nego što nam doista treba”, smatra naša sugovornica.

Stara gradnja bez izolacije

Jedan od najvećih problema u pogledu rasipanja energije jest to što kuće i zgrade u kojima većina stanuje su stare, neodržavane i nemaju adekvatnu izolaciju.

“Većina našeg fonda zgrada građena je u razdoblju prije nego što je bilo ikakvih propisa o toplinskoj izolaciji. To znači da se, kada grijemo prostor, značajan dio energije gubi kroz zidove i prozore, a prostor često ne možemo ugrijati do razine potrebne udobnosti”, navodi Bukarica.

Savjetuje i kako nikako ne treba ostaviti dugo otvorene prozore uz uključeno grijanje i zakloniti radijatore namještajem. Više savjeta možete potražiti i na stranicama HEP-a.

Okretanje održivim izvorima energije

Brojne su akcije na području energetske učinkovitosti već poduzete, no treba ih provoditi brže, sustavnije i u što većem opsegu.

“To obuhvaća elektrifikaciju sustava grijanja i hlađenja korištenjem visokoučinkovitih tehnologija, proizvodnju električne energije iz održivih, klimatski neutralnih izvora, proizvodnja na mjestu potrošnje, rješavanje pitanja spremanja električne energije i upravljanje potrošnjom”, nabraja stručnjakinja.

Kupci energije sada postaju i proizvođači

Neke mjere zahtijevaju veća ulaganja, no uzmemo li u obzir cijene na tržištu koje neprestano rastu, investicija se će svakim danom sve brže isplatiti.

“To znači kupovinu učinkovitih uređaja, toplinske izolacije zgrada te uvođenje energetski učinkovitih sustava grijanja i hlađenja koji koriste obnovljive izvore. Sve ovo donosi brojne izazove za građane, naravno u prvom redu financijske. Naša uloga se mijenja te od pasivnih kupaca energije postajemo i proizvođači i kupci”, objašnjava Bukarica.

Puno je posla pred nama

U Hrvatskoj se još od 2014. godine potiče energetska obnova zgrada. Dosta je već učinjeno, no velik je potencijal još neiskorišten. Kroz dosadašnje programe energetske obnove prošlo je oko 850 višestambenih zgrada i oko 15.000 obiteljskih kuća.

“Analiza fonda stambenih zgrada, izrađena za potrebe Dugoročne strategije obnove fonda zgrada RH do 2050. godine, pokazala je da imamo gotovo 90.000 višestambenih zgrada i više od 855 tisuća obiteljskih kuća. Koliki je posao pred nama, više je nego očito”, kaže stručnjakinja.

Izolacija štedi do 60 posto toplinske energije

Primjerice, toplinska izolacija ovojnice zgrade može smanjiti potrebu za grijanjem za 50 posto. Praksa iz dosadašnjih projekata naše sugovornice pokazuje da to smanjenje bude prosječno čak i oko 62 posto.

“Mogućnosti za zamjenu sustava grijanja u višestambenim zgradama postoje, ali koje su one konkretno ovisi o postojećem stanju u zgradi te je najbolje angažirati stručnjake koji će utvrdi postoji li alternativa i ako da, koja je optimalna”, objašnjava.

Znate li koliko energije trošite?

Zanimljiv je podatak Europske unije da samo 47 posto građana zna koliko energije doista troši.

“Ako je pitanje bilo ‘Koliko energije trošite?’, odgovor je u kilovat satima, vjerujem da građani u većini slučajeva ne znaju tu brojku. S druge strane, sigurna sam da itekako dobro znaju i prate koliki su im troškovi za energiju. U anketi koju smo proveli 2018. postotak ispitanika koji redovito prati račune za energiju bio je 85 posto”, ističe Bukarica.

Velik zamrzivač = velik potrošač

Osim grijanja, ljudi griješe i u potrošnji električne energije u kućanstvu. Dobar primjer je kupnja hladnjaka sa zamrzivačem koji je u većini slučajeva veći no što bi trebao biti prema potrebama korisnika. Što je frižider veći, tim mu je više struje potrebno za rad.

“Prosječan hladnjak volumena 250 litara će utrošiti oko 160 kilovat sati godišnje. Hladnjak iste učinkovitosti, ali većeg volumena utrošit će oko 200 kilovat sati godišnje. U kućanstvima s manjim brojem članova primjereniji je manji hladnjak, odnosno veličinu hladnjaka potrebno je prilagoditi stvarnim potrebama”, navodi naša sugovornica.

Upravo je to bila i okosnica projekta LABEL2020, čiji je voditelj Marko Bišćan. “Kao što je kolega nedavno pojasnio, najčešće greške se mogu razdijeliti na dva dijela – krivi odabir uređaja i/ili krivi način korištenja istih”, kaže.

Efikasnija upotreba vešmašine

Jednako se mnogo korisnika posklizne i u odabiru perilice rublja. “Ako se u obzir uzme prosječna perilica kapaciteta od sedam kilograma, koja se koristi svaki dan, potrošnja električne energije bi iznosila oko 235 kilovat sati godišnje”, govori Bukarica.

Nastavlja kako se perilica najčešće ne koristi napunjena rubljem do maksimuma svog kapaciteta.

“Prosječna napunjenost je šest kilograma. Ako bi se perilica koristila na kapacitetu od sedam kilograma, tada bi bilo dovoljno da odradi samo 313 ciklusa za istu količinu opranog rublja u odnosu na 365 ciklusa kako se sada koristi. Tada bi potrošnja električne energije iznosila 200 kilovat sati godišnje”, zaključuje.

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.