Energetski stručnjak otkriva koji uređaji najviše gutaju struju. Provjerite imate li ih u domu

“Ruter za internet ne troši više električne energije od hladnjaka. To je mit. Ruter potroši do 60 kilovatsati električne energije godišnje, a potrošnja najmanjih hladnjaka je viša od 60 kilovatsati na godinu”, ovako nam informaciju koja već neko vrijeme kruži internetom komentira dipl. ing. el. Marko Bišćan iz instituta Hrvoje Požar s kojim smo razgovarali o trenutno gorućoj temi – štednji električne energije.

Energetski stručnjak na to odmah podsjeća na zdravorazumsko pravilo da na potrošnju električne energije u domu možemo utjecati ako određene kućanske uređaje koristimo učinkovito i to noću, kada je cijena kilovatsata niža.

Najčešće pogreške

Izdvojio je i najčešće pogreške koje potrošači rade, objasnio zašto unatoč nekim mjerama štednje računi ponekad i dalje rastu te dao savjete za uštedu.

“Troškovi, logično, uglavnom rastu kada rastu jedinične cijene električne energije. No, kod ljudi koji se ne ponašaju učinkovito, rast troškova električne energije je izraženiji. Naravno, uvijek je moguće da neki potrošač, najviše zbog kvara ili lošeg održavanja uređaja, počne trošiti veće količine električne energije pa treba paziti i na ispravnost uređaja”, ističe.

Na to izdvaja još dva generalna savjeta koja rješavaju većinu nepotrebne potrošnje struje u domu. “Ne koristi uređaje kada ih ne trebaš” i “Izaberi uređaj primjeren svojim potrebama” najprimjenjiviji su savjeti za uštedu, kaže dodajući da se svi koji planiraju mijenjati neki kućanski uređaj, o odabiru optimalnog uređaja mogu informirati ovdje dok više savjeta o mjerama štednje mogu pronaći ovdje.

Nove energetske oznake

A upravo je pri odabiru energetski učinkovitog uređaja važno paziti kojem energetskom razredu uređaj koji planiramo kupiti pripada. Važno je napomenuti da su još prošle godine u svim zemljama Europske Unije uvedene nove energetske oznake i to kako bi se što transparentnije prikazala potrošnja energije. Bišćan kaže da su te promjene rezultirale nizom prednosti.

“Pružanje informacija o učinkovitosti uređaja dovelo je do povećane potražnje za učinkovitim uređajima, što je posljedično potaknulo proizvođače ka proizvodnji što učinkovitijih uređaja. Navedeno je dovelo do energetskih razreda poput A++ ili A+++. Kako se uređaji i dalje razvijaju, više nije bilo mogućnosti širenja na energetske razrede poput A++++ što se smatralo nerazumljivim kupcima”, priča pa nastavlja:

“Posljedično je donesena odluka o redefiniranju pojedinih energetskih razreda i povratak na originalnu ljestvicu, od A do G, s tim da je ostavljen prostor za budući tehnološki razvoj tako da danas na tržištu za jedan manji dio kategorija uređaja postoji energetski razred A.”

Najučinkovitiji TV trenutno u razredu D

Na to pojašnjava da su se pri uvođenju novih energetskih oznaka promijenili načini testiranja uređaja, a posljedično i prikaz potrošnje energije. “Što se tiče prijelaza sa stare na novu energetsku oznaku za isti uređaj, nema pravila. Ne mora biti da je prijašnji A+++, današnji C razred. Promijenili su se i načini testiranja, a posljedično i prikaz potrošnje energije”, kaže te nastavlja:

“Tako je novi razred utvrđivan individualno za svaki proizvod. Uzmemo li za primjer dva hladnjaka koja su prije imala oznaku A++, po novoj energetskoj oznaci najnormalnije se može desiti da jedan sada ima oznaku E, a drugi F. I upravo je ta nova kategorizacija energetskog razreda dovela posljedično do toga da kod perilica rublja imamo modele koji imaju energetski razred A, dok je kod televizora trenutno najučinkovitiji uređaj energetskog razreda D.”

Navedeno se, napominje Bišćan, dogodilo na cijelom tržištu EU. “Jednostavno, neke kategorije uređaja trenutno nemaju proizvode koji su energetskog razreda A, jer je to ostavljeno za budući tehnološki razvoj”, dodaje.

Oznake nose konkretnije podatke

Drugi razlog za uvođenje novih energetskih oznaka je želja za transparentnijim prikazom potrošnje energije uređaja. “To se prije svega odnosi na proizvode poput perilica koje energiju troše u ciklusima ili poput televizora i izvora svjetlosti koji ju troše u satima rada”, dodaje.

Na prijašnjoj oznaci je prikazivana godišnja potrošnja prema standardnom načinu korištenja, koji, napominje Bišćan, nigdje nije bio jasno iskazan. Primjerice, na perilici rublja bila je istaknuta godišnja potrošnja energije koju taj uređaj iskoristi u 220 ciklusa pranja.

“Današnja energetska oznaka iskazuje potrošnju u 100 ciklusa, što je oko dva ciklusa tjedno, ali i na primjeru od 1000 sati rada, što je ekvivalent za oko tri sata korištenja dnevno. Takva oznaka kupcu omogućava da što lakše odabere uređaj prema osobnim potrebama”, govori ističući da je na oznake dodan i QR kod koji je direktna poveznica na bazu podataka svih uređaja s energetskom oznakom u EU u kojoj mogu pronaći dodatne informacije o uređajima.

Kako izračunati razliku u potrošnji

Naš sugovornik nam je na konkretnom primjeru pojasnio razlike u potrošnji električne energije. Za primjer smo uzeli perilicu rublja energetskog razreda A i one energetskog razreda B, C i D, a izračun je radio prema potrošnji prosječne četveročlane obitelji. I odmah ističe da je takvu analizu moguće napraviti uz nekoliko pretpostavki. Prva je kapacitet perilice.

“Jasno je da će perilica većeg kapaciteta, najčešće koristiti i veće količine energije. Naime, učinkovitost uređaja se mjeri u omjeru energije koja se koristi za pranje i količine opranog rublja. Prosječno se u Hrvatskoj kupuje perilica kapaciteta od sedam kilograma”, ističe Bišćan.

Druga pretpostavka je način korištenja, odnosno broj ciklusa pranja rublja u godini dana. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2019., dodaje Bišćan, četveročlana obitelj u Hrvatskoj u prosjeku ‘zavrti’ oko 270 ciklusa pranja godišnje.

Primjer izračuna

“Prema standardima perilica rublja kapaciteta 7 kilograma, energetskog razreda A, troši oko 41 kilovatsati električne energije u 100 ciklusa. Uzmemo li u obzir da navedena perilica odradi 270 ciklusa godišnje, njena potrošnja električne energije bi iznosila oko 112 kilovatsati godišnje”, kaže otkrivajući da bi za perilicu istog kapaciteta, ali energetskog razreda B, ta potrošnja iznosila oko 130 kilovatsati godišnje, za onu energetskog razreda C oko 150 kilovatsati godišnje, a za onu iz energetskog razreda D oko 173 kilovatsata godišnje.

Uzmemo li u obzir da cijena jednog kilovat sata u noćnoj, jeftinijoj tarifi trenutno stoji 0,6 kuna po kilovatsatu, to znači da bi spomenuta perilica rublja energetskog razreda A potrošila 67,2 kune godišnje, a ona energetskog razreda D 103,8 kune.

Oprez pri kupnji zamrzivača

Među kućanskim uređajima, napominje naš sugovornik, značajni potrošači energije su zamrzivači, hladnjaci sa zamrzivačem i perilice posuđa. “Hladnjak sa zamrzivačem, prosječnog volumena, najboljeg energetskog razreda D, utrošit će oko 180, a onaj energetskog razreda G oko 300 kilovatsati godišnje. Kod zamrzivača, onaj energetskog razreda C utrošit će oko 123 kilovatsati godišnje, a onaj energetskog razreda F oko 285 kilovatsati godišnje”, otkriva pa nastavlja:

“Najučinkovitija perilica posuđa, ona energetskog razreda A, utrošit će 82 kilovatsata u 100 ciklusa, dok će ona neučinkovita, iz energetskog razreda G, za isti broj ciklusa utrošiti 105 kilovatsati.” To znači da će perilica posuđa energetskog razreda A, u 100 ciklusa u dnevnoj tarifi, potrošiti električne energije u iznosu od 98,4 kune, dok će ona energetskog razreda G potrošiti električnu energiju u iznosu od 126 kuna.

Uređaji koji gutaju struju

Tu nam se prirodno nameće pitanje – koji kućanski uređaj najviše guta struju, bez obzira na energetski razred? “Odgovor na ovo pitanje ovisi dobrim dijelom o starosti uređaja i načinu korištenja. Najznačajniji potrošači mogu biti stari zamrzivači koji mogu potrošiti i do 1000 kilovatsati struje godišnje te stare sušilice rublja koje mogu potrošiti do 800 kilovatsati struje na godinu”, govori Bišćan.

Od uređaja koji se ne smatraju kućanskim uređajima, nastavlja Bišćan, a mogu značajno utjecati na potrošnju struje su električni bojleri za pripremu tople vode. “Ovisno o tome koliko tople vode se koristi, neki uređaji mogu utrošiti i do 5000 kilovatsati električne energije godišnje, što bi prema prosječnoj cijeni električne energije od 1 kune po kilovatsatu iznosilo 5000 kuna na godinu. Tu su i split sustavi ili termoakumulacijske peći koji se koriste za grijanje prostora koje mogu potrošiti više od 5000 kilovatsati energije kroz godinu dana”, zaključuje naš sugovornik.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom HEP