Europa želi biti prvi klimatski neutralan kontinent. Ako ne učinimo ništa čekaju nas skupa hrana, poplave...
Stručnjaci prognoziraju da će zbog razornih poplava mnogi ljudi izgubiti dom
S klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša gotove sve zemlje uhvatile su se u koštac posljednjih nekoliko godina. Borba za kvalitetniji život intenzivnija je nego ikad zato što onečišćenje planete i posljedice koje vuče za sobom prijete egzistenciji čovječanstva.
Zbog toga je Europska unija osmislila ambiciozan zeleni plan kojim namjerava do 2050. godine postati prvi klimatski neutralni kontinent koji podrazumijeva i prelazak na održivu i čistu energiju.
U okviru toga je konačni cilj da za 30 godina na kontinentu nema neto emisija stakleničkih plinova te da gospodarski rast nije ovisan o uporabi resursa. Plan obuhvaća niz obveza i prijedloga koje bi države morale integrirati u svoju klimatsku, energetsku, prometnu i poreznu politiku.
Skupa, ali isplativa tranzicija
“Tranzicija neće biti jeftina. Stajat će mnogo, ali ako ne učinimo ništa, to će nas još više koštati”, istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na predstavljanju strategije.
Najavljeno je da će se u sklopu toga uložiti najmanje milijardu eura u prvih 10 godina, a mjere se planira uvoditi postepeno. Do 2030. će se, u okviru plana proizašlog potpisivanjem Pariškog sporazuma o klimi 2015., smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Ako se pod hitno ne počinu uvoditi promjene, život kakav smo dosad imali u potpunosti će nestati.
Udar na gospodarstvo
Scenarij koji nas čeka ako ne poduzmemo nešto je hrana koja ne samo da neće biti kvalitetna, nego će biti i višestruko skuplja. Ako se temperatura digne za samo tri stupnja Celzijusa, gospodarstvo će to koštati 190 milijardi eura, pokazuju podaci Europske unije.
Svake godine bi u opasnosti od poplava u mjestima blizu rijeka bilo oko 50 milijuna ljudi. Već sada, iznijela je Von der Leyen na predstavljanju plana, gotovo 400.000 ljudi prerano umire od raka zbog onečišćenja zraka, a toplinski udari na godišnjoj razini ubiju i do 90.000 Europljana.
Najvažniji stupovi sporazuma kojeg su prihvatile države Starog kontinenta su prijelaz na čistu energiju, održiva industrija, energetska obnova zgrada, zaštita bioraznolikosti, nulto onečišćenje, okretanje prema prijevozu koji ne zagađuje okoliš i zelena poljoprivreda prema principu od polja do stola.
Ekološka poljoprivreda
Ljudskim je djelovanjem, prema izvještaju Međunarodne znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava, promijenjeno 75 posto kopnenog i 66 posto morskog okoliša, što direktno utječe na proizvodnju hranu.
Zato se EU obvezala strategijom “Od polja do stola” preusmjeriti postojeći prehrambeni sustav prema održivom modelu. To uključuje poticanje ekološke proizvodnje, pošumljavanje, smanjenje upotrebe pesticida i gnojiva te gubitka i rasipanja hrane. Uz to će se i suzbiti prijevare povezane s hranom u lancu opskrbe i poboljšati dobrobit životinja.
Predvoditelj promjena
Načela održivosti utkana su i u poslovanje tvrtke HEINEKEN koja neprestano radi na tome da smanji svoj ugljični otisak u svim svojom pivovarama diljem svijeta. Tako se do 2030. godine obvezao postići potpunu ugljičnu neutralnost u proizvodnji, a do 2040. i u ostatku lanca vrijednosti. To znači da će dodatno smanjivati emisije CO2, uz energetsku učinkovitost te ubrzati prijelaz na obnovljivu energiju.
Prozvodnja piva pomoću sunca
HEINEKEN Hrvatska slijedi globalnu strategiju održivog poslovanja te na lokalnoj razini poduzima brojne korake u rješavanju sve većih društvenih i okolišnih pitanja. Tako su u desetak proteklih godina u svoje zelene projekte uložili oko 10 milijuna eura.
To je rezultiralo time da su u tom razdoblju u svojoj pivovari u Karlovcu smanjili emisiju CO2 za gotovo 53 posto, a potrošnju vode za preko 40 posto – između ostalog i zato što intenzivno koriste energiju iz obnovljivih izvora. Primjerice, na krovu zelenog skladišta građenog po ekološkim principima, postavili su 1.380 solarnih panela koji prilikom godišnje proizvodnje 395.000 kWh struje ujedno smanjuju emisiju CO2 za više od 118 tona.
Tu je i korištenje LED rasvjete, električnih viličara, ali i bioplina koji dobivaju pročišćavanjem otpadnih voda. Toplinsku energiju dobivenu od bioplina upotrebljavaju potom u proizvodnji te u manjoj mjeri za grijanje.
Smanjenje otpada
Pretvaranje otpada u nešto vrijedno i ponovno korisno dio je inzistiranja na kružnom gospodarstvu. Zato je do 2025. godine HEINEKEN odlučio eliminirati slanje otpada na odlagališta iz svih svojih 166 proizvodnih postrojenja, a nastavlja s razvojem povratne i inovativne ambalaže koja se može reciklirati.
Njihova pivovara u Hrvatskoj također je u tome uspješna – smanjila je količinu komunalnog otpada po jedinici proizvoda za 46 posto u odnosu na 2019. godinu, odnosno čak 96 posto u odnosu na 2008.
Ekologizacija Europske komisije
Zaključno, čišći zrak, voda i tlo, manje smeća, zdravija hrana i energetski učinkoviti svijet je ono što se u Bruxellesu nadaju da će Zeleni plan donijeti Europi. Da bi se ostvario, EU ističe da će morati pridonijeti i privatne tvrtke te ulagači, kao što to, primjerice, HEINEKEN radi već godinama.
Europska komisija se na Dan planeta Zemlje ove godine obvezala i da će postupno smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova za najmanje 60 posto u odnosu na 2005. godinu.
To će učiniti reduciranjem broja ureda, kupnjom održivih i ekoloških zgrada, održavanjem virtualnih sastanka, prelaskom na dinamične suradničke radne prostore, digitalizacijom…
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom HEINEKEN Hrvatska.