HEP povećava proizvodnju iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje

Korištenje obnovljivih izvora energije rastući je trend u cijelom svijetu, sve kako bi se zaustavile klimatske promjene i zaštitio okoliš. Trećina globalne energije sada se temelji na obnovljivim izvorima energije, a godišnji porast od 7,9 posto poduprli su novi kapaciteti energije sunca i vjetra, koji iznose 84 posto ukupnog rasta.

Trendu sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije pridružio se i naš najveći opskrbljivač električnom energijom i naš najveći proizvođač električne energije HEP kojem su ti upravo ti izvori okosnica razvojne strategije za razdoblje do 2030. godine. Kako bi to i ostvario, HEP planira u revitalizaciju hidroelektrana do 2028. godine uložiti ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od jedne trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage.

Planira se i izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe HES Kosinj / HE Senj2, pri čemu se razmatra i nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana te crpnih hidroelektrana koje bi imale važnu funkciju u okolnostima sve većeg udjela vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu. Kao dio svoga razvoja HEP planira izgradnju i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije te izgradnju visokoučinkovitih kogeneracija na plin, prvenstveno na postojećim lokacijama u Zagrebu i Osijeku. „ Novi blok u Elektrani-toplani Zagreb imat će 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto, a ostvarena ušteda primarne energije energenta veća od 25 posto. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije“, objasnili su u HEP-u te dodali kako ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, do 2030. godine HEP planira dobiti 1.500 MW nove snage.

750 milijuna kuna za sunčane elektrane

Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje. „ Od 1.500 MW polovina se odnosi na sunčane elektrane i vjetroelektrane. Do kraja 2023. godine HEP će u sunčane elektrane uložiti 750 milijuna kuna što omogućava izgradnju prosječno 20 MW godišnje. Novoinstalirana snaga sunčanih elektrana udvostručit će se u idućem razdoblju, od 2024. do 2030. godine“, naveli su u HEP-u.

HEP trenutačno u pogonu ima jednu veliku, neintegriranu sunčanu elektranu, Kaštelir u Istri, snage 1 MW, dok su radovi na pripremi terena za izgradnju Sunčane elektrane Vis, priključne snage 2 MW, počeli u svibnju ove godine. U drugoj polovici godine izgradit će se Sunčana elektrana Vrlika Jug, priključne snage 2,1 MW te će početi izgradnja Sunčane elektrane Cres, snage 6,5 MW. Sve navedene elektrane osim SE Kaštelir, proizvodit će električnu energiju prema potpuno komercijalnim uvjetima, bez ugovora o otkupu po poticajnoj cijeni. I prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat, koja je pripremljena za izgradnju bit će prva vjetroelektrana u Hrvatskoj bez poticaja.

Suradnja sa zajednicom

Sve spomenute projekte karakterizira suradnja sa širokim spektrom dionika: županijama, gradovima i općinama te s poduzetnicima, domaćim proizvođačima opreme za elektroenergetska postrojenja. S obzirom na dokazani potencijal takve suradnje, HEP je početkom 2019. objavio novi poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata OIE. Kod projekata u razvoju, HEP će realizirati sve financijski isplative projekte koji će zadovoljiti energetske, ekonomske i okolišne kriterije. Dosadašnji tijek javnog poziva već je ukazao na značajan interes jedinica lokalne samouprave i privatnih investitora.

HEP je inače već 2014. godine na krovove vlastitih poslovnih objekata postavio devet sunčanih elektrana. Te sunčane elektrane imaju status povlaštenog proizvođača električne energije što omogućuje prodaju proizvedene električne energije HROTE-u po povlaštenoj cijeni.

Novi pristup HEP-a integriranim elektranama bazira se na konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom. Taj model omogućuje znatno smanjenje troškova za potrošnju električne energije u vlastitim objektima. Naime, veći se dio proizvedene energije potroši na samim objektima, dok se ostatak energije isporučuje u distribucijsku mrežu. Prošle godine u pogon je pušteno pet integriranih sunčanih elektrana, a u ovom trenutku u pripremi je postavljanje elektrana na još pedesetak lokacija objekata u vlasništvu HEP-a širom Hrvatske.

Nagrađeno HEP-ovo izvješće o održivosti za 2017.

Prema ocjeni neovisnog stručnog žirija nagrade Green Frog konzultantske kuće Deloitte, HEP je među hrvatskim tvrtkama ostvario najveći napredak u nefinancijskom izvještavanju u 2018. godini. Nagradu za napredak iskazan u Izvješću o održivosti HEP grupe za 2017. godinu, HEP je dobio na konferenciji Ulaganje u održivost, održanoj u travnju ove godine.

Izvješće o održivosti HEP grupe za 2017. godinu sastavljeno je prema sržnoj opciji smjernica GRI Standarda, a u cilju što veće transparentnosti uključuje i podatke prema pokazateljima Sektorskog dodatka za energetiku. Na pripremi izvješća radila je radna skupina sastavljena od više od 30 članova iz svih dijelova HEP grupe, a on-line upitnikom uključeni su i dionici HEP grupe, njih 71 različitog profila, od državne uprave i organizacija, kupaca i korisnika, znanstvenih i obrazovnih institucija, dobavljača, medija, lokalne i regionalne samouprave i uprave, nevladinih organizacija, strukovnih udruženja te ovlaštenika u pitanjima zaštite okoliša. Oni su se, kao i članovi HEP-ove radne skupine izjasnili o izboru materijalnih pitanja te o procjeni potencijala doprinosa HEP grupe ostvarenju pojedinih globalnih ciljeva održivog razvoja. Izvješće o održivosti za 2017. godinu sadrži i stručno mišljenje o izvješću koje je izradio Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj.

HEP je prvo Izvješće o održivosti prema GRI standardu, za 2013. i 2014. godinu, objavio nekoliko godina prije uvođenja zakonske obveze. Veličina i značaj HEP grupe te široki raspon ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja, utjecali su na odluku Uprave i radne skupine da se izvještavanju o održivosti pristupi odgovorno i angažirano, nastojeći pratiti najbolju praksu.

HEP je u zakonskom roku, krajem lipnja, objavio i Izvješće o održivosti za 2018. godinu. Posebna je pozornost posvećena strateškom pristupu. “Radna skupina je materijalne teme razmatrala u kontekstu strateških ciljeva iz strateškog dokumenta HEP2030 te mogućnosti doprinosa grupe ostvarenju ciljeva održivog razvoja UN-a. Materijalne teme, HEP-ov potencijal doprinosu ostvarenja globalnih ciljeva te uspješnost upravljanja materijalnim pitanjima i utjecajima provjerili smo s našim ključnim dionicima, ove godine prvi put i u formi pojedinačnih razgovora”, objasnili su u HEP-u.

Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om