Hoće li se inflacija u zamahu odraziti i na cijene auto osiguranja? Stručnjakinja otkriva što nas sve čeka
U zadnjih pet godina prosječna šteta porasla je više od 40 posto. Na to utječu i cijene zamjenskih dijelova koje vrtoglavo rastu
Rastu cijene hrane i usluga, rastu cijene energenata, životni standard sve je niži, mnogi se sa strahom pitaju čeka li nas nova kriza ili čak nova velika depresija. Cijene goriva su enormno visoke, voziti se nikad nije bio skuplje, a vozače sad vjerojatno čekaju i veće cijene auto osiguranja.
O podizanju premije za automobilska osiguranja, inflaciji šteta u autoosiguranju i visokim cijenama zamjenskih dijelova u Hrvatskoj, pričali smo s Vesnom Sanjković, direktoricom Sektora za upravljanje naknadama šteta u Croatia osiguranju, najvećoj i najstarijoj domaćoj osiguravajućoj kući kojoj više od 800.000 klijenata iz godine u godinu daje svoje povjerenje.
Naša sugovornica je već više od 20 godina u osiguravateljskom biznisu, a zadnje četiri zaposlena je Sektoru u kojem radi na rješavanju odštetnih zahtjeva, prevenciji zlouporaba u osiguranju te unapređivanju i digitalizaciji procesa obrade šteta.
Cijene zamjenskih dijelova najviše u Hrvatskoj
Najveći problem s kojim su suočeni je, tvrdi, rast cijena auto dijelova. Naime, cijene zamjenskih dijelova posljednjih pet godina narasle su više od 50 posto, a za neke modele automobila dijelovi u Hrvatskoj u prosjeku su skuplji i do 80 posto u odnosu na zemlje u okruženju.
Kada se uzmu u obzir i ostali faktori, kao što su sve veće cijene energenata i rat u Ukrajini, pritisak na osiguratelje, tvrdi Sanjković, sve je veći, što posljedično dovodi i do rasta cijena za krajnjeg potrošača.
Prosječna šteta na našem tržištu narasla više od 40 posto
“Glavni uzrok inflacije automobilskih šteta je opća inflacija u kojoj se nalazimo, a to, naravno, utječe i na industriju osiguranja. Od problema u opskrbnim lancima, cijeni energenata, cijeni građevinskog materijala koje pogađa osiguranje imovine do porasta cijena rezervnih dijelova motornih vozila”, kaže nam Sanjković.
Osiguravatelji, ističe, inflaciju šteta mjere iznosom prosječne štete. “Kad pogledamo kasko osiguranje za automobile vidimo da je u posljednjih pet godina prosječna šteta na hrvatskom tržištu porasla više od 40 posto”, dodaje naša sugovornica.
Cijena fara skočila s tri na 30.000 kuna
Na inflaciju kasko šteta, napominje, najviše utječe porast cijena zamjenskih dijelova motornih vozila.
“Konkretno kod jedne marke vozila je cijena fara od 3.000 skočila na 30.000 kuna što inflacijom, što konverzijom od halogene do led matrix tehnologije, a upravo putna svjetla spadaju u kategoriju dijelova koji se najčešće oštećuju u prometnim nezgodama”, navodi Sanjković.
Na porast cijena dijelova, osim problema u opskrbnim lancima, dodaje, utječu i manjak sirovina, ali i komercijalna upotreba naprednih tehnologija, povećanje udjela električnih vozila te sve stroži sigurnosni standardi korištenja različitih materijala.
“Na našem portfelju, kad uzmemo košaricu osam najzastupljenijih dijelova u štetama te osam zastupljenijih marki vozila, u posljednjih pet godina dolazimo do porasta cijena dijelova od više od 50 posto. Naravno, to se sve prelijeva na prosječnu štetu pa tako i na porast cijene, odnosno premije prema konačnom kupcu”, pojašnjava naša sugovornica.
Najveće cijene auto dijelova su u Hrvatskoj
Cijene zamjenskih dijelova vozila najveće su u regiji. Hrvatska je najskuplja. Razlog tome je, tvrdi Sanjković, način uvoza i politika uvoznika te porezni tretman.
“Nije isto ako se zamjenski dijelovi uvoze direktno ili putem jednog ili više posrednika. Primjerice, za jednu marku vozila kompaktne klase dijelovi u Hrvatskoj su prosječno preko 20 posto skuplji od istih dijelova u zemljama u okruženju, a obloga prednjeg branika može biti u prosjeku i 70 posto skuplja”, pojašnjava naša sugovornica koja je nedavno prisustvovala na Hrvatskim danima osiguranja.
Trebaju nam autolimari
Između ostalog, na Hrvatskim danima osiguranja u Opatiji predstavnici auto struke govorili su kako treba ulagati u edukaciju i razvijanje budućih kadrova autolimarske struke kojih trenutno na tržištu kronično nedostaje. S tim se slaže i naša sugovornica.
“Naravno da nam je svima u cilju, ako to dozvoljavaju sigurnosni standardi i pravila struke, da se oštećenja na vozilu poprave, a da se ne utječe na čvrstoću konstrukcijskih elemenata vozila, što se u pojedinim slučajevima zamjenom dijelova ne može postići. Ovdje posebice mislim na nove tehnologije zamjene dijelova kod kojih nije dozvoljena termička obrada oštećenja, već se dijelovi ugrađuju tehnologijom zakivanja i lijepljenja”, smatra Sanjković.
Dodaje da bi upravo ulaganje u edukaciju i razvijanje stručnih kadrova autolimarske struke omogućilo više popravaka te bi se smanjila cijena zamjenskih dijelova.
Očekuje se podizanje cijena auto osiguranja
Na pitanje je li podizanje premija za autoosiguranja zaista neizbježno, naša sugovornica odgovara da će se to, nažalost, teško izbjeći.
“Prosječna premija kasko osiguranja na hrvatskom tržišta raste manjim stopama nego prosječna šteta, dok je premija obveznog auto osiguranja u posljednjih pet godina više manje stabilna. Na premiju osiguranja osim prosječne štete utječe i broj šteta u odnosu na broj rizika takozvanih frekvencija šteta. U doba pandemije, kad se manje vozilo, bilo je i manje prometnih nesreća, odnosno smanjila se frekvencija šteta, a sad kad se frekvencija vratila na pretpandemijske razine za očekivati je i podizanje premije osiguranja”, kaže Sanjković.
Priznaje da klijenti definitivno osjete čimbenike koji utječu na inflaciju automobilskih šteta kroz porast cijena energenata, troškove održavanja vozila, nedostupnost zamjenskih dijelova, ali da su oni tu da im sve te negativne efekte kroz osiguranje smanje, odnosno da im nadoknade štetu bez obzira na porast cijena.
“Naši stručnjaci u Croatia osiguranju aktivno prate tehnološke trendove te svakodnevno prilagođavamo načine obrade šteta i uvodimo nove procese kako bismo dodatno smanjili trošak i vrijeme same obrade, a time i efekte inflacije klijentima”, ističe.
Novo i nepoznato
Poseban izazov osiguravateljima su, kaže nam, električna vozila. Tu je još puno nepoznanica i osiguravateljima, ali i vlasnicima električnih automobila.
“Vijek trajanja baterije, pad kapaciteta, mogućnost popravka, način zbrinjavanja. Puno je toga što nam je novo i nepoznato. Stoga smo i pokrenuli s udrugom EVU Croatia, tehničkim fakultetima i Centrom za vozila Hrvatske izradu metodologije za procjenu vrijednosti električnih vozila. Ova metodologija neće biti samo podloga za obradu šteta, već i za kreiranje proizvoda koji mogu odgovoriti na specifične zahtjeve vlasnika električnih i hibridnih vozila”, zaključuje Sanjković.
Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem.