Hrvatski liječnici objasnili koliko je debljina problematična uz Covid i kakve sve posljedice izaziva
Prema podacima HZJZ-a normalnu tjelesnu masu je 2019. u Hrvatskoj imalo tek 34 posto odraslih
Gordana Kovačić preboljela je koronavirus u travnju 2021. Posljedice bolesti koja ju je iscrpila fizički i psihički još uvijek osjeća. “Moje iskustvo s koronom nije bilo nimalo lagano. Imala sam visoku temperaturu 14 dana i užasan kašalj. Nisam se mogla kretati. Od straha nisam mogla spavati ni danju i noću. Živim sama i bilo me strah hoću li, ako mi se stanje pogorša, imati vremena zvati pomoć”, priča gospođa Kovačić.
Ona je s još četvero uglednih hrvatskih liječnika sudjelovala na okruglom stolu Prevencija Covida i post Covida u organizaciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine. Najgore joj je, nastavlja priču, bilo gledati snimke iz bolnica.
“Snimali su upravo ljude s prekomjernom tjelesnom težinom. Odmah počneš zamišljati da se u takvoj situaciji i ti vrlo lako možeš naći”, kazala je Kovačić, te dodala kako se kod nje nakon preboljenja Covida razvio post Covid. “Imam poteškoće već cijelu godinu. Dugotrajan kašalj i manjak energije. Ne mogu se pokrenuti kao što sam prije mogla”, istaknula je Kovačić.
Nakon Covida kilogrami su se vratili
Problem s prekomjernom težinom imala je i u vrijeme kad je dobila Covid. Kilogrami su se za vrijeme bolesti topili jer nije mogla jesti.
“U razdoblju kad sam dobila Covid dosta sam smršavila. Kad je to sve skupa završilo, rekla sam si da je to dobar put i da ću nastaviti s manjim unosom hrane. I zaista sam jedno vrijeme pazila. Ali oporavak je tekao teško. Nakon nekog vremena počela sam ponovo jesti jer sam vidjela da mi to daje više snage i da mogu više hodati, ali su se onda vratili i kilogrami”, ispričala je Kovačić.
O važnosti prevencije pretilosti, a samim time i Covida i post Covida te drugih respiratornih bolesti dišnog sustava kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom te onih koji imaju šećernu bolest na okruglom stolu svoja mišljenja i iskustva razmijenili su epidemiolog prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, pulmologinja, mr.sc. Alma Rožman, iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava Grada Zagreba koja od početka pandemije aktivna u post Covid ambulanti, doc.prim.dr.sc. Gorana Mirošević, voditeljica odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Sestre milosrdnice i specijalist obiteljske medicine dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora.
Hrvatska je po debljini među 5 najgorih europskih zemalja
Naime, nakon dvije godine pandemije svima je jasno kako su ljudi s viškom kilograma, kao i kardiovaskularni i onkološki bolesnici, među najrizičnijim za obolijevanje od teških oblika bolesti Covid 19. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se u protekla četiri desetljeća pretilost u Europi utrostručila. Hrvatska je po debljini među 5 najgorih europskih zemalja. Strašni, poražavajući podaci.
“Debljina i dijabetes rizični su čimbenici koji pridonose tome da netko tko ima Covid 19 ima težu kliničku sliku te završi na bolničkom liječenju. Dob je najznačajniji faktor. Što smo stariji, tim je veća vjerojatnost da ćemo imati teže oblike bolesti Covid 19, a ako smo pritom pretili te imamo dijabetes i kardiovaskularne bolesti ta stanja pridonose lošijem ishodu. Spomenute bolesti možemo prevenirati zdravim stilom života, a to znači da se trebamo zdravo hraniti i biti fizički aktivni, dok je cijepljenje najbolja prevencija od zaraze Covidom 19”, kazao je prim. Branko Kolarić.
Čak 65 posto Hrvata je pretilo
Prema podacima HZJZ-a, prema indeksu tjelesne mase, normalnu tjelesnu masu je 2019. imalo 34 posto odraslih u Hrvatskoj, 1 posto je pothranjenih, a čak 65 posto je bilo s prekomjernom tjelesnom masom. Što je viša dobna skupina to je veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom. Najniži, s postotkom od 27 posto, je u dobi od 18 do 24 godine, dok je među onima od 65 do 74 godine udio čak 79 posto.
Posebno zabrinjava činjenica, istaknuli su na okruglom stolu, da prema tim podacima jedno od troje djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu za svoju dob.
Debljinu treba liječiti, naglasili su, jer se 44 posto šećerne bolesti tipa 2 može pripisati upravo prekomjernoj težini kao i 23 posto ishemijske bolesti srca, a između 7 i 41 posto određenih karcinoma nastaju zbog pretilosti.
U plućnoj ambulanti uglavnom su pretili ljudi
Pulmologinja Alma Rožman iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava Grada Zagreba kaže kako su od početka pandemije u poliklinici pregledali 2914 osoba koje su imale Covid 19.
“Njih više od 700 imalo je dugotrajne Covid simptome što znači da su simptome osjećali dulje od osam tjedana, a neki i godinu dana. U našoj plućnoj ambulanti većinom su pretili pacijenti. Naime, mi brinemo o ljudima koji su kronični plućni bolesnici, koji imaju komorbiditete kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Te su osobe pretežno visokog indeksa tjelesne mase koji se kreće iznad 25”, istaknula je mr.sc. Rožman.
Teški oblike Covida i post Covida, dodala je Rožman, imali su mlađi ljudi između 40 i 45 godina koji su imali visoki indeks tjelesne mase koji je kod nekih bio viši od 30.
Debljina je bolest
Slučaj Gordane Kovačić komentirala je prim. Gorana Mirošević. “Vidite, kod gospođe problem postoji, a to nije stvar Covida. Kile su se vratile, ali ne same od sebe. Gospođa mora dobiti uputnicu i za pulmologa i dijabetologa i endokrinologa. Debljina je bolest koja nosi rizike svih mogućih drugih bolesti i to treba osvijestiti”, kazala je prim. Mirošević.
Vezano za povezanost prekomjerne težine i teških oblika Covida 19, doktor Dragan Soldo, kao liječnik obiteljske medicine koji je kao i svi njegovi kolege od prvog dana pandemije na prvoj liniji zdravstvene zaštite, kazao je da su primijetili da su kod pretilih pacijenata prisutni produženi simptomi zaraze.
“Pretili pacijenti imaju niz rizičnih čimbenika i zato bi se trebali malo bolje brinuti o svom zdravlju te se cijepiti, kako protiv Covida 19, tako i protiv gripe i pneumokoka koji u njihovu slučaju mogu imati ozbiljne posljedice”, naglasio je dr. Soldo.
Negiranje problema
On u svojoj ambulanti nema puno bolesnika s post Covidom jer se, ističe, većina njegovih pacijenata cijepila.
“Kad govorimo o prekomjernoj tjelesnoj masi i post Covidu moramo istaknuti jednu ljudsku karakteristiku, a to je da je najčešći nezreli mehanizam obrane kod odraslog čovjeka – negacija. Dođu vam ljudi s viškom kilograma i vi onda razgovarate s njima o opcijama, dijetama, pa kako i što jedu….I u nekom trenutku ih pitate: Kad ste se vagali? I dobijete vrlo zanimljive odgovore: Prije 10 godina, prije 15 godina, ja mislim da imam toliko kila, nikad se nikad vagao…” otkrio je svoja iskustva dr. Soldo, te upozorio:
“Ti ljudi moraju shvatiti da se svaki dan trebaju vagati. Svi bi htjeli riješiti svoj problem na brzinu. Danas imate cijeli niz preparata ili globalnih liječnika prevaranta koji reklamiraju preparate koji će izliječiti dijabetes. I onda ljudi misle: Super, popit ću sad taj čaj i gotovo! To zvuči jako lijepo, ali je to nemoguće”, istaknuo je dr. Soldo.
Klinički tijek kod šećeraša teži i kompliciraniji
Primarijus Mirošević kaže da osobe koje imaju šećernu bolest nisu bile pod povećanim rizikom od zaraze koronavirusom, ali osobe sa šećernom bolesti koje su imale visoke vrijednosti šećera u krvi, imale su teži klinički tijek.
“Šećerna bolest nosi povećani rizik od razvoja hipertenzije i hiperlipidemije, a samo stanje visokih vrijednosti šećera u krvi uzrokuje kroničnu upalu koja tinja u organizmu i koja mijenja naš imunološki odgovor. Stoga su takvi pacijenti koji su bili zaraženi virusom Covida imali drugačiji ili lošiji imunološki odgovor. Većina takvih pacijenata je bila opterećena prekomjernom tjelesnom težinom te je njihov klinički tijek bio puno teži i kompliciraniji pa je većina njih završavala u jedinicama intenzivnog liječenja”, pojasnila je prim. Mirošević.
Nažalost, cjepiva protiv debljine nema
Ona se, kaže, počela baviti problemom debljine prije 20-ak godina i tada je mislila da će svi vrlo brzo naučiti da to je bolest.
“Nažalost, i među medicinskim djelatnicima ima onih koji misle da to nije bolest. Treba osvijestiti cijelu populaciju koliko je debljina rizična. Mislim da bi svaki pretili pacijent, od ovih što se bune protiv ostalih cjepiva, pristao na cjepivo protiv debljine. Nemamo, nažalost, cjepiva protiv debljine. ali imamo sva druga cjepiva koja će smanjiti rizike bolesti kod bolesnika s prekomjernom tjelesnom masom”, kazala je prim. Mirošević.
Nakon Covida mnogi razvijaju razne bolesti
Epidemiolog Kolarić upozorio je da na jesen očekuju porast broja infekcija. Poručio je svima da se cijepe. “Starijim osobama bi preporučio da i dalje nose maske u javnom prijevozu. Jako su efikasne i u borbi protiv gripe”, napomenuo je Kolarić. Doktor Soldo je za kraj savjetovao svima da nabave vagu i da je koriste.
“Ljudi zaboravljaju da je pretilost važan čimbenik za niz kroničnih bolesti i kad spojite Covid i pretilost to doslovno može biti ona kap koja je prelila čašu za cijeli niz drugih tegoba. Primjerice, nakon Covida neki su razvili dijabetes, a prije ga nisu imali. Pa hipertenzije, zatajenja srca, bolesti bubrega, a da ne spominjem cijeli niz malignih bolesti”, zaključio je dr. Soldo.
“Cijepite se svi, bez obzira na dob, bez obzira na komorbiditete. I prestanite pušiti jer to je jedan od faktora koji itekako utječe i na dijabetes i na kardiovaskularne bolesti, a jednako tako i na respiratorne”, poručila je pulmologinja Rožman.
Sadržaj nastao u suradnji s Udrugom za prevenciju prekomjerne težine