I poslodavac se treba pripremiti za intervju za posao. Evo iskustava iz kojih firme mogu puno naučiti

Na dan pisanja teksta na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je 15.053 slobodna radna mjesta i 2414 aktivnih oglasa za posao, a među najtraženijim zanimanjima i dalje su konobari, kuhari, prodavači, medicinske sestre i vozači. Ono što najviše zabrinjava jest broj nezaposlenih – potraga za sigurnim i dobro plaćenim poslom svakodnevica je za oko 150 tisuća naših sugrađana.

Upravo je potraga za poslom ono što kod ljudi izaziva nervozu i nelagodu, a za mnoge vrhunac dosežu na sam dan intervjua. Internet vrvi savjetima kako ostaviti što bolji dojam na razgovoru i kako osvojiti simpatije poslodavca. No, o pripremi one druge strane piše se vrlo malo.

Koliko god se kandidati trebaju što bolje pripremiti i poslodavac je taj koji treba dati sve od sebe da tijekom selekcijskog procesa ostavi što bolji dojam, ali i točno odredi kakvu osobu traži kako bi zaposlio najboljeg kandidata. Naime, prema procjenama američkog Ministarstva rada trošak zapošljavanja krivog zaposlenika seže i do 30 posto njegove godišnje plaće u prvoj godini rada.

Poslodavci bi trebali poraditi na komunikaciji

U svijetu su provedena razna istraživanja o ovoj temi kroz koje su sagledana iskustva i poslodavaca i posloprimaca jer ipak je ovo dvosmjerna potraga – jedni traže i trebaju druge. A koliko je proces intenzivan i natjecateljske prirode pokazuje činjenica da se na svaki oglas za posao u prosjeku javi oko 250 kandidata. Od tih kandidata od 4 do 6 će biti pozvano na razgovor, a samo će jedan dobiti posao.

Tako je istraživanje koje je proveo Careerbuilder, američki web portal za zapošljavanje, pokazalo kako 54 posto poslodavaca jako teško pronalazi pravog kandidata, a 73 posto kaže da im je skuplje zaposliti krivu osobu nego ne popuniti radno mjesto.

Kada se pak govori o intervjuiranju kandidata, komunikacija sa strane poslodavaca i dalje je područje na kojem bi trebalo raditi, stoji u ovom opsežnom istraživanju. Naime, 58 posto poslodavaca kazalo je da kandidatima ne komuniciraju koliko će trajati postupak prijave ili razgovora.

Dobro iskustvo na razgovoru za posao je važno

S druge strane, za svakih devet prijava koje podnesu, ljudi su u prosjeku pozvani na samo dva razgovora za posao. Još je gore što kažu da na samo 40 posto svojih prijava dobiju odgovor. Postoji percepcija da poslodavci jednostavno ne reagiraju tijekom postupka zapošljavanja, a podaci to podupiru. Samo 14 posto ljudi smatra da tvrtke kandidatima transparentno komuniciraju cijeli proces natječaja.

I poslodavci se slažu da nisu angažirani koliko bi mogli biti. Više od polovice (52%) tvrtki kaže da kontaktira manje od pola kandidata koji se prijave na njihov natječaj. Zašto? Njih 32 posto kazalo je da ne misli da trebaju odgovoriti svima, 29 posto smatra da ima previše kandidata kojima bi se trebali javiti, 18 posto kaže pak da za to nema dovoljno vremena, a 10 posto jednostavno da je takva politika tvrtke.

Ovo, kao i cjelokupni dojam s razgovora za posao, može imati visoku cijenu. Dovoljno je izvući još samo jedan statistički podatak, onaj koji govori kako čak 69 posto ljudi vrlo vjerojatno neće kupovati proizvode i usluge tvrtke s kojom su imali loše iskustvo tijekom razgovora za posao.

Kako to rade Richard Branson i Warren Buffet

Sve ovo jako dobro zna osnivač Virgin grupe Richard Branson u čijem je vlasništvu više od 200 tvrtki. Branson vjeruje da je imati pravi tim najvažnija stvar koju možete učiniti za svoj biznis. Svoje ljude naziva svojim najvećim dobrom i krvotokom brenda. Pri zapošljavanju se vodi nizom pravila, no jedno se posebno ističe – ono koje kaže – angažirajte ljude koji imaju vještine koje vam nedostaju.

Milijarder Warren Buffet pak kaže da tijekom zapošljavanja kod ljudi traži samo tri stvari. “Tražim inteligenciju, inicijativu ili energiju i integritet. Ako kandidat nema ovo zadnje, ove prve dvije komponente će vas ubiti. Naime, tražite li zaposlenika bez integriteta, zapravo želite da on bude lijen i nijem”, smatra Buffet.

Iskustvo jednog hrvatskog poslodavca

Kako bismo dobili uvid kako to funkcionira kod nas, razgovarali smo sa stručnjakom za ljudske resurse iz Addiko banke, Franom Tigranom Vržinom, ali i s troje mladih ljudi o njihovim iskustvima na razgovoru za posao. Procesi selekcije iznimno su intenzivni, a Fran nam je otkrio kako to izgleda iz perspektive poslodavca.

Budući da je ljudima odlazak na intervju obično vrlo stresan, naš sugovornik smatra da poslodavac treba i može napraviti jako puno da se kandidat osjeća dobro. “Smatram kako su pristupačnost, otvorena komunikacija prema kandidatima, detaljno informiranje i otvorenost za sva eventualna pitanja ključni faktori u smanjenju stresa kod kandidata. Osim toga, tu je i opuštenost tijekom samog intervjua kako bi se kandidati osjećali kao kod kuće, iako sad i jesu kod kuće na intervjuima”, napominje.

Upitali smo ga i koliko je prvi dojam koji ostavljamo na razgovoru presudan za dobivanje posla i što je to što utječe na to da zablistamo. “Ne mogu reći da je prvi dojam uvijek presudan, ali mogu reći da je vrlo bitan. Prvi dojam najčešće kreće već od samog telefonskog dogovora za pojedine krugove selekcijskog postupka, a onda se samo produbljuje samim dolaskom i predstavljanjem na intervjuu. Na prvi dojam definitivno utječu ton i način komunikacije, ljubaznost te na kraju i samo predstavljanje”, smatra.

Što kad kandidata pojede trema

No, koliko na odluku o zapošljavanju utječe kandidatova loša prezentacija, ona koja nije u skladu s onim što piše u životopisu jer je kandidata pojela trema? Što ispitivač radi u situaciji u kojoj razgovara s kandidatom koji ima sjajne kvalifikacije, a on jednostavno ima loš dan?

“Ako loša prezentacija nije uzrokovana tremom, onda naravno utječe na odluku o zapošljavanju. Ali ako primijetimo da je trema u pitanju, u toj situaciji ulažemo sve snage kako bi tu tremu razbili kroz opušteni ton pa čak i kroz pričanje pokojeg vica. Uvijek nastojimo nekako tu tremu razbiti ili barem smanjiti te maksimalno voditi osobu kroz predstavljanje s dodatnim pitanjima i potpitanjima”, kaže.

Dojam kojeg poslodavac ostavlja isto je jako važan. Otkrili su nam što je pritom najvažnije. “Dojam koji ostavljate na kandidata jako je važan. Istraživanja su pokazala kako čak 81 posto kandidata koji su doživjeli pozitivno iskustvo u selekcijskom postupku kod poslodavca, to prenese svojoj obitelji, prijateljima ili poznanicima. Takav ‘word of mouth’ je jako bitan kod employer brandinga”, govori dodajući da je tu najvažnije da svaki kandidat koji je bio u selekcijskom postupku a nije bio zaposlen, želi se ponovno prijaviti na neke druge oglase u budućnosti ili da oni kao poslodavac imaju opciju te kandidate naknadno kontaktirati.

Kako izgleda CV koji osvaja

S obzirom na to da je životopis prvi kontakt s potencijalnim zaposlenikom, zanimalo nas je što sadrži CV koji osvaja. “Tu bi se dalo jako puno govoriti, no probat ću sažeti u dva konkretna primjera. Kod CV-ja kao i kod prvog dojma jako je bitna prezentacija. CV ne mora biti grafički dizajniran niti kupljen kao template da bi bio dobar. Bitno je samo da se što preciznije i konciznije iznesu sve bitne informacije za radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje. Vizualni efekti uvijek su dobrodošli. S druge strane loš CV je onaj kod kojeg se na prvi pogled vidi da nije uloženo nimalo truda, a to može ostaviti loš prvi dojam”, ističe naš sugovornik.

Prema njegovu mišljenju, kada već dođe do intervjua za posao, kandidatima savjetuje da izbjegavaju pogreške kojih mnogi ljudi nisu svjesni. To su šturo predstavljanje, prekidanje sugovornika i upadanje u riječ, izbjegavanje direktnog odgovora mijenjajući temu, nepripremljenost, a ponajviše neinformiranost o kompaniji na čiji su se oglas za posao javili.

U Addiko banci otvorena komunikacija ne njeguje se samo sa zaposlenicima, nego i pri prvom susretu na razgovoru za posao. Tako su pitanja tijekom selekcijskog procesa o visini plaće, godišnjem odmoru, radnim satima, benefitima poput plaćenog prijevoza, toplog obroka i slično dobrodošla. “Mi uvijek potičemo kandidate da pitaju sve što ih zanima. Sva navedena pitanja uvijek su poželjna kako bi se izbjegla nepoklapanja u očekivanjima, a najprimjerenije bi ih bilo postaviti na kraju razgovora ako te teme nisu već dotaknute”, naglašava.

A što kažu kandidati o poslodavcima

Kako bismo čuli i drugu stranu, razgovarali smo s njihovim zaposlenicima koji su prošli selekcijski proces u Addiko banci 2019. godine, još kao studenti. Marinela se u banci zaposlila 1. srpnja 2019. još kao studentica ekonomije, a već 1. listopada 2020. primljena je na ugovor. Sada radi u Kontakt centru u Zagrebu.

“Na prvom razgovoru bila sam poprilično uzbuđena, osjećala sam veliki pritisak jer sam imala dojam da dolazim u veliku kompaniju. Ipak je to banka, velika i ozbiljna institucija. Očekivala sam ljude u kostimima, odijelima i kravatama. No odmah pri dolasku sam shvatila da me taj prvi dojam prevario. Dočekale su me dvije prijateljski opuštene bankarice”, prisjeća se Marinela.

Kaže da se vrlo brzo opustila iako je na početku imala kočnice. “Kad sam izašla s intervjua bila sam oduševljena tom opuštenom atmosferom koja je bila prisutna tijekom cijelog razgovora. Sada nakon skoro dvije pune godine rada u banci mogu slobodno reći da je ta opuštena atmosfera koju sam doživjela na razgovoru zapravo naš zaštitni znak”, zadovoljno kaže.

“Jako je živahno, osobito u Kontakt centru u kojem je uvijek vreva. Svi su jako friendly, pomažu i podržavaju jedni druge. No ono što mi je najvažnije je to da su svi pristupačni i jednostavni, bez obzira na poziciju”, kaže Marinela koja je u međuvremenu završila menadžersku informatiku na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pitanja su bila izravna, to me privuklo

I njezin kolega Luka, koji radi kao viši voditelj poslovnog odnosa u Zadru, u Addiko banci se zaposlio 2019. godine. On kaže da je, iako je imao više ponuđenih opcija, odabrao Addiko banku upravo zbog dobrog iskustva tijekom selekcijskog procesa. Zaintrigirala su ga zanimljiva i izazovna pitanja. “Pitanja na intervjuu bila su vrlo izravna. Iz njih sam iščitao da je ljudima u Addiku zbilja stalo pronaći pravu osobu i uvesti je u Addiko priču. Iako je selekcijski proces bio vrlo jednostavan, osjećao sam da mi se pristupa kao individui a ne kao broju”, kaže Luka koji je ispočetka čak pristao raditi na relaciji Zagreb – Zadar.

Ono što ga je najviše privuklo jest to što je Addiko banka na njega ostavila dojam fleksibilnog poslodavca kod kojeg će imati priliku za razvoj. “Taj prvi dojam nije me prevario. Komunikacija i odnosi među ljudima su prijateljski, a ono najvažnije – organizacijska struktura je plitka, a komunikacija direktna i brza”, zadovoljno kaže.

Pridobio me poslodavac koji je imao topliji pristup

Svoje iskustvo na razgovorima za posao s nama je podijelila i 28-godišnja Sara koja radi kao PR specijalist. “Mogu usporediti dva razgovora za poslove na sličnim pozicijama, za koje je već bilo izvjesno da ću ih dobiti. Na prvom razgovoru poslodavac je djelovao zatvoreno i fokusirao se na objašnjavanje procesa unutar tima. Kasnije se ispostavilo da se te stvari uopće nisu toliko ticale moje pozicije”, kaže dodajući da je stekla dojam da poslodavac zapravo ne zna što da je pita i da je taj razgovor bio samo pro forme.

“Nisam imala osjećaj da sam upoznala svog poslodavca. Drugi je imao puno topliji pristup. Dobro je balansirao između opuštene i profesionalne komunikacije te sam dobila više prilika sama govoriti. Na kraju je iskazao svoje zadovoljstvo razgovorom i naglasio da se veseli budućoj suradnji. Iako su to jednostavne rečenice, mislim da mnogo znače za motivaciju i pridonose boljem međusobnom upoznavanju poslodavca i zaposlenika”, kaže te uspoređuje ova dva iskustva:

“Nakon prvog razgovora bila sam nesigurna jer nisam dobila nikakvu povratnu informaciju, a nakon drugoga sam se osjećala sigurno u sebe i bila sam motivirana za rad na novom radnom mjestu. ”

I naši čitatelji dali su svoje mišljenje

Kroz interaktivnu pitalicu na Instagramu provjerili smo kakva su iskustva na razgovoru za posao imali naši čitatelji, što im je važno tijekom selekcijskog procesa i pripremaju li se za intervju. Na pitanje ‘Mislite li da je poslodavcu na razgovoru za posao važniji prvi dojam ili pripremljenost kandidata’, većina čitatelja smatra da je prvi dojam taj koji osvaja simpatije. Odgovori na pitanje ‘Pripremate li se za razgovor za posao’ bili su poprilično ujednačeni – 61 posto reklo je DA, a 39 posto odgovorilo NE.

Pokazalo se da čitatelji jako puno pažnje usmjeravaju na neverbalnu komunikaciju – 83 posto ih je reklo da promatra govor tijela ispitivača, dok to ne radi samo njih 17 posto. Na kraju su nam čitatelji pisali i što im je najvažnije kod poslodavca na prvom razgovoru za posao. Odgovori su se uglavnom preklapali – većina je navela da su im presudne ljudskost, pristupačnost i jednostavnost u komunikaciji. Čitatelji se slažu da bi poslodavac na razgovoru trebao jasno definirati opis posla za koji se kandidat prijavio te mu objasniti koje su njegove dužnosti, ovlasti te glavni zadaci.

---

Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing

---