Iako su zbog potresa sve svjesniji rizika mnogi građani i dalje ne znaju kako zaštititi vlastitu imovinu
Za prosječan zagrebački stan veličine 60m2 godišnja premija iznosi svega 100 kuna mjesečno
Prema istraživanjima većina ljudi prilikom sklapanja police osiguranja imovine ugovara samo osiguranje građevinskog dijela objekta te još uvijek nije dovoljno informirana o tome kako se polica od rizika potresa, kao i polica osiguranja stvari u kućanstvu, trebaju ugovoriti zasebno – jer je riječ o različitim rizicima.
U kratkoj video anketi informativno-edukativnog projekta “Sigurnije sutra” ispostavilo se da građani, nakon nedavnih pojačanih seizmičkih aktivnosti na ovom području, toga ipak polako postaju svjesniji. Ovaj podatak od iznimne je važnosti jer se Hrvatska – uz Grčku, Tursku, Sjevernu Makedoniju i Italiju nalazi na jednom od tektonski najrizičnijih područja u Europi, zbog čega je osiguranje od rizika potresa u ovim krajevima itekako korisno ugovoriti, osobito u pogledu zaštite najvrjednije imovine koja se nerijetko nasljeđuje i služi generacijama.
Čak 91% ljudi u Republici Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj živi ali smo istovremeno pri samom dnu po osiguranju istih. Hrvatska je u osiguranju imovine tek 24. na ljestvici po visini prosječne premije po stanovniku (EU: 178 EUR / RH: 59 EUR) prema podacima Insurance Europe, stoga je kroz video anketu građanima postavljeno pitanje: znaju li uopće koliko za prosječan stan veličine 60 m2 u gradu Zagrebu otprilike iznosi godišnja premija za osnovno osiguranje imovine, uključujući i potres?
Iz odgovora se zaključuje kako mnogi građani još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s iznosom koji je potrebno izdvojiti kako bi zaštitili vlastitu imovinu – iako je riječ o relativno niskom izdatku. Naime, za prosječan zagrebački stan godišnja premija za osnovno osiguranje imovine, uključujući i rizik od potres, iznosi oko 1.200 kuna, što je samo 100 kuna mjesečno.
Hrvatski osiguratelji do sada su za štete uzrokovane potresima isplatili gotovo 580 milijuna kuna i riješili više od petnaest tisuća odštetnih zahtjeva. S druge pak strane, iskustva iz zagrebačkog potresa pokazala su kako je jedan od najvećih problema iznimno mali postotak višestambenih zgrada koje imaju osiguranje od potresa, što svakako treba promijeniti budući da je tek zanemariv dio objekata bio pod ugovornom obvezom osiguranja od rizika potresa prije razornih potresa.
Jedno od rješenja je i kontinuirano podizanje financijske pismenosti na području osiguranja, naročito jer podaci upućuju na to kako je kultura osiguranja u našoj zemlji na niskim razinama, s tri do sedam puta nižim premijama po stanovniku u usporedbi s premijama stanovnika ostalih članica Europske unije.
Video anketa dio je ovogodišnjeg informativno-edukativnog projekta Sigurnije sutra, pokrenutog s ciljem podizanja razine financijske pismenosti na području osiguranja u Republici Hrvatskoj. Provode ga društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, a u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine.
Nove, zanimljive i edukativne informacije predstavljene u sklopu projekta Sigurnije sutra potražite ovdje.