Imamo pet načina koji dokazano odmah smanjuju razinu stresa. Definitivno ćemo ih češće prakticirati

Tjeskoba, razdražljivost, manjak koncentracije, gubitak apetita i problemi sa spavanjem samo su neki od znakova stresa. S njime se suočavamo gotovo svakog dana, a razlog tomu su poslovne i osobne poteškoće, razne obveze i pretrpane to do liste. Prekomjerne stresne situacije mogu uzrokovati ili pogoršati mentalno stanje, odnosno biti okidač za anksioznost i depresiju. Ne čudi zato da je i Svjetska zdravstvena organizacija apostrofirala stres kao sve veći globalni problem te povodom toga izdala opsežni ilustrirani vodič za upravljanje stresom.

Temeljen na dokazima i provedenim istraživanjima, namijenjen je svima koji doživljavaju stres, gdje god živjeli i u kakvim se god okolnostima našli. Inspirirani ovim zanimljivim vodičem, napravili smo popis od pet aktivnosti koje dokazano djeluju smirujuće i opuštajuće. Idealne su za uvrstiti u svakodnevnu rutinu, ne zahtijevaju previše vremena, a njihovi rezultati su više nego dobrodošli.

1. Vrijeme s ljubimcima

Iako je briga o kućnim ljubimcima još jedna obveza koju je potrebno imati na umu od jutra do večeri, ona je gotovo zanemariva kada se uz temu nadovežu brojne prednosti ovih krznenih prijatelja. Neovisno o tome radi li se o psu, mački, kuniću ili papigi, postoje brojna istraživanja koja dokazuju dobrobiti kućnih ljubimaca za mentalno, ali i fizičko zdravlje njihovih vlasnika. Tako, primjerice, vrijeme provedeno u društvu sa životinjama potiče proizvodnju hormona ljubavi – oksitocina, a koji pruža trenutno poboljšanje raspoloženja.

Kućni ljubimci siguran su znak da ćete se vrlo rijetko suočiti s osjećajem usamljenosti, a kada budete imali potrebu za zagrljajem – uvijek ćete imati nekoga koga možete pomaziti. Maženje psa ili mačke brz je način za oslobađanje od stresa, ponajviše zbog toga što se u tim trenucima smanjuje razina hormona stresa – kortizola, što nadalje pomaže u smanjenju tjeskobe, potištenosti i nezadovoljstva. Kućni ljubimci pogoduju i fizičkom stanju, osobito ako imate psa ili vrlo aktivnu mačku. Oni zahtijevaju svoje vrijeme za igru, trčanje ili šetnje, a koje će i vama dobro doći. Naime, istraživanja kažu da je upravo fizička aktivnost u bilo kojem obliku izvrstan način za reduciranje stresa.

2. Ispunjavanje bojanki

Bojenje drvenim, masnim ili vodenim bojicama primarno nas asocira na djetinjstvo i dane provedene u vrtiću i školama. No, ova naizgled jednostavna i dječja aktivnost trebala bi se prakticirati i u odrasloj dobi. Istraživanja pokazuju da ispunjavanje bojanki, bilo onih kompleksnijih sa zamršenim motivima za odrasle ili onih dječjih s likovima iz crtića, pozitivno djeluje na smanjenje stresa.

Bojenje pomaže pri razvijanju pažnje, odnosno sposobnosti da se u pojedinom trenutku usredotočite na konkretnu stvar. Time se fokusirate, poboljšavate svoju koncentraciju i na neki se način odvajate od fizičkog svijeta i vanjske buke, prateći boje, linije i figure u bojankama. Sve to potiskuje stresne misli, smiruje mozak i pomaže tijelu da se opusti.

3. Boravak u prirodi

Provođenje više vremena vani – u lokalnom parku ili na prekrasnoj plaži, također može pomoći u smanjenju razine stresa i poboljšanju raspoloženja. Istraživači su to i potvrdili raznim eksperimentima, a jedan od njih govori i da je dnevno potrebno tek 10 minuta provesti na zraku, okružen zelenilom, bez ometanja pametnih telefona, što će pogodno utjecati na smanjenje razine hormona kortizola, a koji je zaslužan za stres koji osjećamo. Tako se možete odlučiti za laganu šetnju, jedrenje, bicikliranje, planinarenje ili obično odmaranje na klupici, sasvim je svejedno. Raznolike boje, opuštajući zvukovi poput cvrkuta ptica i svjež zrak potiču i povećanje razine endorfina i proizvodnju dopamina, hormona koji djeluju na ugodno raspoloženje i osjećaj sreće. Tako je boravak u prirodi odličan način za odmor od užurbane i stresne svakodnevice većinom provedene u urbanim okruženjima, stoga si s vremena na vrijeme osigurajte bijeg u omiljeno prirodno skrovište.

Važnost i snagu prirode te njezinu ulogu pri ublažavanju blagih simptoma stresa prepoznao je i Persen – tradicionalni biljni lijek. U svome sastavu sažeo je ono najbolje iz prirode, odnosno biljke matičnjak, valerijanu i metvicu koje pozitivno djeluju na postizanje mentalne ravnoteže na prirodan način. Između ostaloga, matičnjak i valerijana imaju sedativan učinak te poboljšavaju san, dok metvica opušta mišiće i pospješuje probavu i rad jetre. Persen je tako razvio tri formulacije, pogodne za različite individualne potrebe, a čije smirujuće i opuštajuće djelovanje pruža prirodni oslonac u borbi protiv stresa i napetosti te pridonosi boljoj kvaliteti sna.

4. Slušanje glazbe

Kao i priroda, glazba se gotovo oduvijek smatra odličnim alatom za popravljanje raspoloženja. Lako je dostupna i možemo za njom posegnuti kada god to poželimo. Od trenutaka u kojima nas je potrebno umiriti, do onih u kojima tražimo poticaj da se razveselimo. Jednako tako povoljno utječe i na smanjenje tjeskobe, uznemirenosti i stresa, a zvuci omiljene glazbe pomažu da se isključimo iz svijeta i svoje misli usmjerimo na opuštanje uma. Slušanje glazbe smanjuje i razinu kortizola te povećava razinu serotonina – hormona sreće pa time i pozitivnih emocija, što nadalje utječe na cjelokupno funkcioniranje živčanog sustava.

Tako se pod utjecajem glazbe povećava i sposobnost suočavanja s određenim problemom ili stresnom situacijom, a ujedno se i poboljšava kvaliteta sna koja je prijeko potrebna za smirenje. Istraživači ističu da je pritom instrumentalna glazba sporog tempa najbolje rješenje. Stoga ni ne čudi da se meditativna glazba i blage jazz note često povezuju s ugodom i relaksacijom, posebice jer njihov ujednačen ritam utječe i na tjelesne ritmove kao što su otkucaji srca, što također pozitivno djeluje na smanjenje stresa.

5. Odlazak na jogu

Jedna od fizičkih aktivnosti koja dobiva sve više na popularnosti kada je u pitanju rješavanje problema stresa je, dakako, joga. Satovi joge mogu se prilagoditi tjelesnim mogućnostima i osobnim sklonostima, pa tako postoje oni izazovniji za već iskusne ljubitelje, ali i jednostavniji za početnike. Vježbanje joge funkcionira kao tehnika za samosmirivanje, kao meditacija, vježbanje, ali i kao relaksacija.

Zato je idealna za smanjenje stresa, tjeskobe i depresije, a brojnim vježbama uči se kako utjecati na broj otkucaja srca, kako sniziti tlak te umiriti disanje. Joga je tako super hobi koji će vam pomoći da prevenirate pojavu stresa, ali i potaknete svakodnevno mentalno i tjelesno opuštanje. Osim toga, unaprijedit ćete i vlastitu fleksibilnost, ojačati mišiće i ublažiti napetost. Također, pojedini joga položaji potiču oslobađanje endorfina koji podiže raspoloženje, hormona koji ima jednu od važnijih uloga u načinu kako se nosite sa stresom.

Sadržaj nastao u suradnji s Persenom.