Nekad je nužno odabrati stranu
U suradnji s
U suradnji s HEP

Istražili smo kojim projektima hrvatski gradovi i tvrtke love titulu pametnih i održivih. Ima sjajnih primjera

Kako bi se osigurala energetska učinkovitost, u Hrvatskoj se sve više koriste IoT tehnologije, a mijenja se i način na koji gradimo

FOTO: Jedinstvo Krapina d.o.o.

Posljednje vijesti iz bogatog Singapura javljaju da kreće izgradnja pametnog eko-grada, koji će imati 42.000 održivih kuća i niti jedan osobni automobil. Vijesti su to iz grada-države u kojoj više od 80 posto stanovništva živi u državnim stanovima i koja je nekoliko uzastopnih godina na vrhu liste najpametnijih svjetskih gradova.

Pametni grad jest grad koji upravlja svojim resursima na inteligentan način, želi biti gospodarski održiv i energetski samodostatan te vodi računa o kvaliteti života i potrebama svojih stanovnika. On drži korak s inovacijama i digitalizacijom, ali je istodobno održiv i poželjan za život. Iako još nemamo kandidata za ulazak u top 100 pametnih gradova, neki hrvatski gradovi iznenađuju svojim pametnim rješenjima.

Tako je Dubrovnik nekoliko uzastopnih godina proglašen najpametnijim hrvatskim gradom, ponajprije zbog jedinstvenog sustava parkinga koji su izradili, a koji bitno smanjuje gužve u centru grada. Bjelovar je prvi u Hrvatskoj predstavio platformu “Otvoreni grad”, koja građanima omogućuje online komunikaciju s gradskim službama. Pula je pak kroz projekt e-vrtić umrežila sve vrtiće u gradu i omogućila online upis djece. No rade se i puno veći pametni projekti u graditeljstvu i u gradskim infrastrukturama.

Je li modularna gradnja budućnost?

Najveća koncertna dvorana Europe, dvorana Gasteig u Münchenu, modularni je objekt. To je velika prekretnica ako se u obzir uzme činjenica da su se modularni objekti nekoć smatrali objektima za siromašne. U međuvremenu su građevinska tehnika i energetska učinkovitost bitno unaprijeđene. Konstrukcije su vrlo kvalitetne, a arhitektura ne zaostaje ni u čemu za konvencionalno izgrađenim zgradama.

U Hrvatskoj se modularnim objektima bavi tvrtka Jedinstvo Krapina, koja ima tradiciju proizvodnje dugu gotovo 70 godina, a potreba za modularnim objektima pojavila se u posljednjih 20 godina. Do sada su izgradili najviše modularnih objekata za dječje vrtiće, škole, stambene objekte, bolnice, urede i razne druge poslovne prostore.

“Najveći dio modularnih objekata izvozimo na austrijsko i njemačko tržište, dok je na domaćem tržištu ipak zastupljenija klasična gradnja, iako modularni objekti imaju brojne prednosti. Jedna od prednosti je otpornost od potresa jer se čelična ili drvena konstrukcija gibaju zajedno s tlom”, objašnjavaju iz tvrtke i dodaju:

“Kao ostale prednosti možemo navesti kratak rok izgradnje jer se paralelno proizvode modularne jedinice u tvornici i priprema infrastruktura na mjestu postavljanja objekta, moguća je demontaža i premještanje objekta te prema potrebi jednostavna dogradnja. Inače za jedan dječji vrtić površine cca 2000 m2, koji spada u zahtjevniju izvedbu, potrebno je oko 4-5 mjeseci.”

Izvor podataka: adk.info TMG Creative

Iz tvrtke su složni oko toga kako je modularna gradnja budućnost, s obzirom na povećanu potražnju i činjenicu da zadovoljavaju sve zahtjeve energetske učinkovitosti. Svi objekti se grade prema projektima koji moraju poštivati sve zakonske propise i proračune, a tu su onda određeni i zahtjevi za stupnjem energetske učinkovitosti. Do sada su isporučili više od 15 modularnih škola i 15 dječjih vrtića ukupne površine više od 20.000 m2. Zaslužni su i za najnovije vrtiće u Zaprešiću i Rijeci.

Energetsku učinkovitost potiče i HEP Opskrba, koja je prva na hrvatsko tržište električne energije ponudila jedinstven proizvod – ZelEn. Riječ je o zelenoj energiji dobivenoj isključivo iz obnovljivih izvora, a namijenjen je svima koji su se odlučili za društveno odgovorno poslovanje. Cijena ZelEna je dodatnih 20 eurocenti ili oko 1,5 kunu/MWh. Primjerice, tvrtka koja ima godišnju potrošnju 1.000.000 kWh za Zelenu Energiju će izdvojiti 1497 kune više godišnje ili oko 125 kuna mjesečno. ZelEn ima i svoj fond u kojem je do sada prikupljeno oko 4,5 milijuna kuna, a novac se dodjeljuje ustanovama javnog sektora za projekte poboljšanja energetske učinkovitosti građevina i gradnje novih integriranih obnovljivih izvora.

Dječji vrtić Morčić u Rijeci. Modularni objekt tvrtke Jedinstvo Krapina Jedinstvo Krapina d.o.o.

Skradin prvi u Hrvatskoj ima LED rasvjetu

Prema podacima UN-a, oko 55 posto svjetske populacije živi u gradovima, a predviđa se da će do 2050. postotak narasti na 68 posto. To bi moglo dodatno pogoršati problem svjetlosnog onečišćenja, koje je najintenzivnije upravo u gradovima. Procjenjuje se da trećina globalnog stanovništva uopće ne može vidjeti Mliječnu stazu na noćnom nebu.

Svjetlosno onečišćenje neba iznad Zagreba iznosi prosječno 16,9 magnituda te je veće od onečišćenja u sedam puta većem Hong Kongu, pokazuju to rezultati istraživanja objavljenih u Glasniku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Od 1. travnja 2019. u Hrvatskoj je na snazi i Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja sukladno kojemu će se sve neekološke svjetiljke morati zamijeniti onim ekološki prihvatljivima u roku od 12 godina.

Kako prenosi Faktograf, radi se o zahtjevnoj financijskoj investiciji, ali i prilici za ogromne uštede jer na javnu rasvjetu otpada oko tri posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj. Veliki dio problema predstavlja javna rasvjeta, čija bi modernizacija Hrvatskoj mogla donijeti uštede veće od 150 milijuna kuna godišnje, a predvoditelj ove promjene u Hrvatskoj postao je grad Skradin.

Naime hrvatska tvrtka Luma Energy u suradnji s tvrtkom iz Budimpešte realizirala je projekt u kojem je Skradin postao prvi grad u Hrvatskoj koji je u potpunosti zamijenio cjelokupnu gradsku rasvjetu staru 20 godina pametnim LED rješenjima. Projekt je vrijedan 300 tisuća eura, a kao njegov najvažniji rezultat ističe se godišnja ušteda energije od 70 posto i zamjetno smanjenje emisije ugljičnoga dioksida (CO2).

Slične projekte provodi i HEP ESCO, koji je modernizirao dio javne rasvjete u deset hrvatskih gradova – Čakovcu, Dugoj Resi, Jastrebarskom, Karlovcu, Novigradu, Puli, Rovinju, Solinu, Varaždinu i Zagrebu. Samo Zagreb će tako godišnje uštedjeti čak 714.944,00 kuna.

Dio javne rasvjete u Osijeku. HEP ESCO

Najveći hrvatski IoT projekt je u Osijeku

Kad su u pitanju tehnologije na kojima se temelje pametna rješenja, često se spominje pojam internet stvari (IoT, od engleskog Internet of things). Pojednostavljeno, IoT je tehnološki koncept prema kojemu se na gotovo sve stvari mogu postaviti senzori, koji u središnji informacijski sustav šalju razne podatke o onome na što je senzor postavljen.

Već sad se koristi u gradovima i prometu, za razna mjerenja, kao što su čistoća zraka ili potrošnja energije, ali i u poljoprivredi, gdje, optimizirajući vlagu, kvalitetu tla i drugih uvjeta, omogućuje kvalitetniju proizvodnju bez štetnih sastojaka. Više o IoT-u doznali smo od Ante Krznarića, direktora osječke tvrtke Axis, koja se bavi sistemskom integracijom IoT-a i kao takva je jedna od rijetkih na našem tržištu.

Tvrtka je sistem integrator i prošle je godine počela IoT projekt daljinskog očitavanja plinomjera u Osijeku u suradnji s HEP Plinom. To je ujedno najveći IoT projekt u Hrvatskoj. Projektom se planiraju smanjiti troškovi terenskog očitavanja te krajnjim korisnicima omogućiti uvid u realnu potrošnju, procjene troškova potrošnje, kao i analitiku povijesnih i trenutnih podataka.

“Očitavanje se sada događa na dnevnoj razini, a ne kao prije na mjesečnoj. To znači da na dnevnoj razini možete vidjeti koliko ste potrošili plina, što mnoge motivira na štednju i redovnije gašenje uređaja. Procjena je da se ovako štedi 10 do 30 posto plina”, objašnjava Krznarić.

Inače, cijeli projekt se može pohvaliti titulom hrvatskog proizvoda. Tvrtka Iot Net Adria, koja je hrvatski operator globalne tvrtke Sigfoxa, omogućuje spajanje na mrežu IoT-a. HEP Telekomunikacije pružaju uslugu prihvata podataka na platformu za obradu podataka, dok je senzor koji se instalira na postojeća plinska brojila razvila zagrebačka tvrtka Byte Lab.

Domaće tvrtke Multicom i Axis provele su integraciju projekta. Senzori su povezani unutar globalne mreže Sigfox, zbog čega se projekt može primijeniti i bilo gdje u svijetu. Osim toga, IoT tehnologije, preciznije NBIoT, omogućile su i HEP Toplinarstvu da od 2018. godine počnu kontinuirano ugrađivati obračunska mjerila toplinske energije koja imaju mogućnost “walk by” očitanja i spajanje na neki od sustava daljinskog očitanja.


Jednu od ključnih komponenti pametnog grada čini i sektor prometa, odnosa njegova tranzicija prema elektromobilnosti. Pod brendom ELEN, HEP je do sada na području Grada Zagreba i svih 20 županija, uključujući i više otoka, pustio u rad 300 punionica za električne automobile. Korištenje ELEN punionica još je uvijek besplatno, a nedavno je uvedena i mobilna aplikaciju za pokretanje punjenja.


Sadržaj je nastao u suradnji s tvrtkom HEP.