Vodeći hrvatski psihijatar s Rebra analizira zašto je važno imati zdrave oči
Piše prof. dr. Darko Marčinko, specijalist psihijatar, subspecijalist iz biologijske psihijatrije, psihoterapije i forenzičke psihijatrije
Od 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla prevenirati. Zahvaljujući očima moguće je otkriti i neke druge bolesti jer pokazuju simptome dijabetesa, visokog krvnog tlaka ili reumatskih bolesti. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utječe još mnogo faktora na koje možemo utjecati sami te tako prevenirati bolesti i unaprijediti naše zdravlje.
Zato, prvi put u Hrvatskoj, vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo, ali i psihu.
Čak 90 posto informacija iz naše okoline primit ćemo preko očiju, a istodobno će oči ljudima u našoj okolini otkriti mnogo o nama. Oči prenose nevjerojatnu količinu kompleksnih društvenih i emocionalnih informacija. Prema istraživanjima koja istražuju vezu očiju, neurološkog i psihološkog sustava, utvrđeno je da način na koji gledamo može otkriti neke segmente naše ličnosti, kao i da oči mogu otkriti naše trenutno mentalno stanje.
Znanstvenici su, međutim, opovrgnuli teoriju da oči otkrivaju kada lažemo. U istraživačkom eksperimentu nije utvrđena veza između pokreta očiju i iznošenja laži, pa se može reći da nije točno da nešto krijemo ako izbjegavamo pogled, gledamo gore ili u stranu.
Jesu li oči ogledalo duše? Kako je naša psiha povezana s očima? Zašto je za naše samopoštovanje važno brinuti se za zdravlje očiju? Koja je uloga očiju u svakodnevnoj komunikaciji? Za X Lab JGL-a sve to analizira jedan od vodećih hrvatskih psihijatara, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb prof. dr. Darko Marčinko.
1. Koja je uloga očiju u interpersonalnoj komunikaciji?
Oči su jedan od temelja za uspostavljanje kontakta između ljudi. One su jedan od organa koji imaju najveću emocionalnu snagu, što im daje jak komunikacijski potencijal. Očna je mimika iznimno bitna za prepoznavanje suptilnih poruka komunikacije kao što su emocionalna stanja drugih osoba i samog sebe, u okviru čega su bitne i subliminalne poruke. Manje je poznato da je očna mimika temelj optimalne mentalizacije, odnosno procesa kojim sagledavamo psihološke mehanizme samog sebe izvana, putem metapozicije, a drugog čovjeka iz pozicije njegove unutarnje realnosti.
Bolest očiju smanjuje komunikaciju s okolinom, stoga navedeno ima i psihičke implikacije. Smanjenjem funkcije očiju ili njezinim gubitkom aktiviraju se drugi oblici komunikacije, koje osoba tek treba razviti. Za razliku od nekih drugih, skrivenih organa, kao što su bubrezi ili jetra, oči su stalno u fokusu pozornosti, a naš unutarnji psihički doživljaj puno je izraženiji nego za neke druge organe u tijelu. Brojne emocije izražavaju se putem očiju. Kroz oči idu i suze, što je jedan od jačih načina izražavanja emocija, kako tuge tako i radosti. Oči su naš prozor u svijet i zato je bitno brinuti se za njih jer tako čuvamo i naš psihički sklad.
2. Postoji li povezanost teških emocija, kao što je sram, sa zdravljem očiju?
Poznata je izreka da su “oči ogledalo duše”, ali istina je, zapravo, puno više od toga. Postoji li naglašen problem sa zdravljem očiju, osoba može pribjegavati psihološkim mehanizmima obrane kao što su povlačenje, izbjegavanje i premještanje, kada težak emocionalni sadržaj premjesti na drugu razinu, koja joj je manje bolna. Nelagoda koju stvara problem s očima može dovesti i do socijalnog povlačenja, a ako takva ponašanja traju dulje, u podlozi može biti emocija srama, i to u svojoj lošoj, onesposobljavajućoj formi.
Očima se uspostavlja kontakt s okolinom, a sram potiče skrivanje od pogleda okoline. Posljedica može biti i jak pad samopoštovanja. Psihodinamska istraživanja naglašavaju važnost razlikovanja emocije srama od emocije krivnje. Pritom sram ide više putem vizualnih kanala – primjer je crvenilo lica kao popratna pojava – dok krivnja ide više kroz auditivno. Sram je po psihodinamskoj formulaciji teži od krivnje jer pogađa cijelu ličnost, a krivnja je u vezi s ponašanjem, dakle nije pogođena cijela ličnost. Činjenica da bolesti očiju mogu biti povezane sa sramom ukazuje na jasne negativne posljedice koje ostavljaju na psihu te osobe.
X LAB PRVI PUT U HRVATSKOJ: VIŠE OD 2,2 MILIJARDE LJUDI IMA NEKU OD OVIH BOLESTI, A SVAKA DRUGA MOŽE SE SPRIJEČITI. VODEĆI HRVATSKI LIJEČNICI OTKRIVAJU KAKO!
3. Kako su oči povezane sa strahovima i je li istina da su u strahu najveće oči?
Izreka “U strahu su velike oči” odražava fiziološki, prirodni odgovor očiju na doživljaj straha.
Neuroznanstvenik Joseph E. LeDoux je u knjizi “Emocionalni mozak” i seriji svojih radova opisao važnost interakcije moždanih puteva za emocionalno funkcioniranje. Informacije o strahu dolaze djelomično preko očiju. Senzacije straha, koje se temelje na vanjskim faktorima ugroženosti, prenose se s razine očiju na razinu specifično organiziranih moždanih struktura kao što je talamus. Osjetne informacije idu dalje putem dva smjera. Donji je onaj prema regiji amigdala, dijelu mozga odgovornom za ekspresiju jakih emocija i anksioznosti, a gornji je smjer onaj prema frontalnim regijama mozga. Kao što postoje dva puta, donji (brži, subkortikalni) i gornji (sporiji, kortikalni), tako postoje i suprotstavljeni dijelovi psihe u formi nesvjesnog i svjesnog.
Upravo ta razlika u brzini moždanih puteva bitna je za objašnjenje reakcije na vanjsku prijetnju. Krajnji oblik straha naziva se preplavljenost te ga karakterizira dubok osjećaj nelagode, koji se onda reflektira i na razini promijenjene očne funkcije. Zato se kroz tehnike relaksacije radi na smanjenju lošeg unutarnjeg osjećaja, koji je usko povezan i s tjelesnim funkcijama, kao što su ekspresija i funkcionalnost očiju.
4. Imamo li više svjesnih ili nesvjesnih reakcija?
Odnosi svjesnog i nesvjesnog odražavaju temeljnu polarizaciju u psihi čovjeka, vječitu borbu zbog koje je život pun izazova te je često nepredvidiv (odraz dominacije nesvjesnog). Amigdala je bitna za procjenu vanjske opasnosti, a s obzirom na veliku brzinu procesuiranja informacija (u odnosu na kortikalne strukture), ona šalje informacije o opasnosti prije nego što svjesni dio psihe to prepozna. Prije negoli shvatimo suštinu opasnosti, naše tijelo reagira hormonalnim odgovorima i tjelesnim reakcijama koji služe obrani od vanjskog stresa i ugroze. Kada opasnost prođe, tijelo i psiha se vraćaju u prvotno stanje. Nije dobro da je stresni poticaj konstantno i dugotrajno prisutan jer se organizam iscrpljuje, kako fizički tako i psihički. Kronični stres visokog intenziteta stvara predispoziciju za tzv. psihosomatske reakcije, a zdravlje se višestruko narušava.
Usklađenost komunikacijskih puteva između amigdala i prefrontalnog korteksa stvara uvjete za smanjenje strahova i anksioznosti te psihičku stabilnost. Ulogu amigdale regulira druga moždana struktura, koja se zove hipokampus. Kronični stres oštećuje hipokampus (smanjuje njegovu veličinu) tako da slabi regulaciju amigdale, koja onda pretjerano radi i stvara temelj za visoku razinu anksioznosti.
Oči su u kontekstu doživljaja straha i anksioznosti bitne jer odražavaju emocionalna stanja tako što šalju poruku okolini. Psihička smirenost očituje se kroz miran pogled, a strah koji je izvan kontrole direktno utječe na očnu mimiku, koja postaje izmijenjena te odražava stanje psihičkog nemira. Oči i psiha dva su višestruko povezana sustava i kada su usklađeni, naše je gledanje prema budućnosti opušteno, kako na realnom, fizičkom planu tako i simbolički (psihološki).
5. Kako raditi na očuvanju zdravlja očiju, a ujedno i psihičkog zdravlja?
Očima je potrebna svjetlost da bi funkcionirale, a svjetlost psihološki simbolizira svjesnost. Samo cjelovit doživljaj nudi temelj optimalnog zdravlja. Treba paziti da u vremenima brzog životnog tempa ne postanemo rascjepkani u procjeni bitnih stvari u životu, kao što je zdravlje. Ako naglasak stavljamo samo na uski segment psihičkog ili samo na uski segment tjelesnog funkcioniranja, često zanemarimo cjelovitost nas kao ljudi. Cjeloživotnim procesima učenja širimo naše vidike te se borimo protiv fragmentiranog pristupa koji može postati štetan za naše zdravlje.
6. Koje su preporuke za brigu o mentalnom zdravlju?
- Poticati osjećaj zahvalnosti u sebi (za sve dobro što imamo) – zahvalnost (koja ima pozitivni predznak) nam pomaže u nošenju sa svakodnevnim stresom i problemima (koji nose negativni predznak).
- Poimanje zdravlja treba biti cjelovito (ima tjelesnu, psihičku, socijalnu i duhovnu komponentu), a ne fragmentirano – zdravlje uključuje sklad i rezonanciju svih bitnih elemenata ljudske egzistencije.
- Komunikacija s bliskim osobama vrlo je bitna – treba raditi na jačanju empatije i dubljeg razumijevanja te na smanjenju moraliziranja kada su u pitanju problemi drugih ljudi i nas samih.
Teške emocije ili probleme trebamo nastojati pretvoriti u misli – tako im dajemo dodatno simboličko značenje, što onda otvara put za smanjenje istih teških emocija ili problema.
Zakoni prirode vrijede za sve ljude – zdravlje znači pronaći mjeru koju priroda i prirodni zakoni nose u sebi, raditi na ravnoteži svjesnog i nesvjesnog, na usklađenosti tjelesnog i drugih dijelova ličnosti. - Odmor je bitan za psihički sklad – užurbani tempo života u zapadnoj kulturi često ne dopušta dovoljno vremena (između bitnih životnih događaja) za intelektualno promišljanje i psihološko procesuiranje iskustava, a psiha sve pamti (i naplaćuje preko simptoma).
- Subjektivno iskustvo sebe i drugih ne treba umanjivati – ono u značajnoj mjeri utječe na objektivnu realnost.
Vodeći hrvatski stručnjaci otkrivaju kako spriječiti svaku drugu bolest oka
Prvi put u Hrvatskoj 12 vodećih stručnjaka X Laba, expert research huba JGL-a, analizira za vas najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup otkriva kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo. Vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri donose što nam sve mogu otkriti suhe oči i koje simptome ne treba zanemariti, kako su oči povezane s imunitetom i kako imati svjež i bistar pogled svaki dan.
Ekspertica iz vodeće klinike: Žene su u većoj opasnosti od ovih bolesti, a mnoge od njih toga uopće nisu svjesne
Žene su u većem riziku od pojedinih bolesti oka od muškaraca. Žene žive dulje, pa su u većoj mjeri u riziku od bolesti oka koje su češće kako osoba stari, te zbog drugačijeg hormonskog statusa od muškaraca, ističe prof. dr. sc. Iva Dekaris, voditeljica Odsjeka za rožnicu Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost. Istraživanja su pokazala da žene pritom nisu svjesne većeg rizika za zdravlje svojih očiju iako se značajan dio bolesti može prevenirati. Evo koje bolesti očiju najčešće pogađaju žene i što je najvažnije što možemo učiniti za bolje zdravlje očiju.
Ugledna neurologinja: Koji su sve uzroci i koja je najčešća glavobolja te kakve probleme radi našim očima
Oko je povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta sa središnjim i autonomnim živčanim sustavom. Zato brojne neurološke bolesti mogu imati i oftalmološke simptome. Na koje simptome treba posebno obratiti pozornost? Za X Lab JGL-a analizira ugledna neurologinja s KBC-a Zagreb prof. dr. Marija Bošnjak Pašić. Evo što učiniti ako osjetite dvostruki vid koji se može pojaviti na jednom ili oba oka.
Stručnjak s Rebra analizira zašto su za zdrave oči važni i sinusi, evo kako brinuti o svom zdravlju
Očni mišići mogu raditi danju i noću bez odmora te su, uz srce, najbrži i najopterećeniji u tijelu. Oko je povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta sa središnjim živčanim sustavom. I ne samo to – i paranazalni su sinusi anatomski u izrazito bliskom odnosu s orbitalnom šupljinom u kojoj se nalazi očna jabučica s očnim mišićima i očnim živcem. Zato su, upozorava u X Labu JGL-a doc. dr. Ratko Prstačić, voditelj Odjela za fonijatriju KBC-a Zagreb, sinusi vrlo važni za zdravlje očiju i potrebno je paziti na higijenu nosa kako bismo imali zdrave oči!
Poznati reumatolog tumači što nam sve mogu otkriti suhe oči i koje simptome ne treba zanemariti!
Ne treba zanemarivati simptome i znakove na očima jer su neke od najučestalijih upalnih reumatskih bolesti povezane upravo s bolestima očiju. Tijelo je cjelina – simptomi i znakovi na bilo kojem organu mogu upućivati na bolest nekog drugog organa, pa tako i oči otkrivaju ili pomažu u otkrivanju nekih koštanih bolesti. Koje su bolesti povezane uz symptom suhog oka za X Lab JGL-a analizira dr. Šime Mijić, vodeći hrvatski fizijatar reumatolog i član Američkog društva za reumatologiju.
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji native tima Telegrama i JGL-a, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content&Technology – C3 Croatia.