Istraživanja kažu da muškarci manje brinu o svom zdravlju. Tomislav i Domagoj dokazuju suprotno

Nedavno sam razgovarala s jednom liječnicom koja je izgovorila zanimljivu rečenicu. “Kod muškaraca ranije dođe do komplikacija… Ali samo zato što su tvrdoglaviji i manje brinu o sebi”. Odmah mi je bilo jasno o čemu liječnica govori jer i sama poznajem takve muškarce, koji su dio poražavajuće statistike kad je u pitanju briga o vlastitom zdravlju.

Prema podacima Eurostata, u Europi 28 posto muškaraca nikad nije bilo kod liječnika u posljednjih godinu dana. Samo za Hrvatsku ta brojka raste na čak 38 posto. Za usporedbu, 19 posto žena u Europi te 26 posto Hrvatica nije bilo kod liječnika posljednje godine. Drugim riječima, najviše Hrvata uopće ne ide kod liječnika, dok najviše Hrvatica to čini barem jednom ili dva put godišnje.

No da bih se uvjerila da muškarci koji aktivno brinu o svome fizičkom i psihičkom zdravlju nisu mitološka bića, odlazim kod Tomislava Skoke i Domagoja Galića. Dva prijatelja koja vode studio za individualne treninge Adepto. Tomislava poznajem od prije i pri svakom susretu izmijenimo pokoju o zdravlju. Ne o treninzima, o kojima ima puno pravo govoriti, nego o zdravlju.

12 sati na poslu koji to zapravo nije

“Dižem se oko pola sedam ujutro. Tu smo oko pola osam da očistimo i dezinficiramo prostor kako bi bio spreman za ostatak dana. U osam je moj prvi trening i obično ih imam do 14h. Onda je pauza za ručak do 16h, a zatim nastavljam s treninzima do osam ili devet navečer”, objašnjava mi Domagoj dok za vrijeme pauze sjedimo u njihovom studiju. Imamo vremena do četiri, kad Tomislavu dolazi klijent na trening.

Primjećujem da to znači da im radni dan traje po deset sati, a oni dodaju da u sezoni zna biti i po 12 sati dnevno. No obojica govore kako nemaju osjećaj da je ovo posao. Aktivni su, rade ono što vole u svom prostoru i pod svojim uvjetima, a zbog redovne fizičke aktivnosti nemaju problema s nedostatkom energije.

“Ja kad nakon cjelodnevnog radnog dana navečer dođem kući, imam energije i mogao bih još negdje ići”, govori Tomislav, a Domagoj dodaje kako ljudi često ne shvaćaju da su zapravo umorni zbog stresa, odnosno da im je umor samo u glavi, te da bi im fizička aktivnost pomogla da vrate energiju.

“Zbog načina života, ljudi provode dane za laptopom i pod stresom. Stres je recimo broj jedan okidač za bol u leđima. To je fascinantno, ali stres te doslovno grči i onda cijeli dan sjediš u toj poziciji, što te s vremenom slomi. Jako puno ljudi dolazi s istim problemima, a to su leđa ili koljena. A sve se svodi na to da im je muskulatura loša”, govori Domagoj.

“Zanimljivo je da kod žena ima abnormalna pojava endokrinih problema koji se kasnije manifestiraju na razne načine, bilo to glavobolja ili razne menstrualne tegobe. Mi s njima ne radimo čuda, radimo osnovne mehaničke pokrete koje smatramo ekonomičnim i funkcionalnim, ali nevjerojatno da one samo uz to postaju puno sretnije. Jednostavno izbace svu nagomilanu energiju iz sebe”, dodaje Tomislav.

Poboljšanje kvalitete života je zapravo glavni motiv dolaska njihovih klijenata. Tomislav govori da nema nijednog klijenta koji je došao jer želi izgledati “top”. Najmanje je i ljudi koji žele smršaviti. Svi se zapravo žele napuniti energijom, odmaknuti od stresa i poboljšati kvalitetu života.

“Evo jedan primjer. Imam jednog klijenta koji je visoko pozicioniran u svom poslu i tijekom dana je pod stresom. On kaže da mu je ovdje jedino mjesto na kojem ne mora razgovarati o poslu, gdje može glavu maknuti sa strane, izbaciti stres, opustiti se te učiniti nešto za svoje zdravlje. Tako da su motivi različiti, a definitivno je najmanje onih koji žele biti nabildani”, govori Domagoj.

Umor je često samo psihološki

I Domagoj i Tomislav su odmalena upoznati s fizičkim aktivnostima. Domagoj je sa šest godina krenuo s gimnastikom pa je prešao na košarku kojom se najdulje bavio, u srednjoj odlazi u teretanu, a na kineziološkom fakultetu počinje, kako kaže, prvo ozbiljnije vježbanje.

Tomislav govori kako je zapravo bio krupniji dječak pa je u šestom razredu osnovne imao 105 kilograma. Unatoč tomu, bio je fizički aktivan, a nakon što je u sedmom razredu smršavio, počeo se aktivnije baviti nogometom. Za vrijeme fakulteta je počeo volontirati u teretani u kojoj se kasnije i zaposlio.

Obojica priznaju da su vježbati krenuli zbog izgleda. Bili su mladi i bez zdravstvenih tegoba pa je izgled bio dovoljan razlog. No danas govore da je poanta cijelog vježbanja postići to pojedinac funkcionira najbolje što može. Ili kako Tomislav kaže – da je najekonomičniji u svom izdanju.

“Često ljudi kažu “ja bih tako volio dolaziti kod vas na treninge, ali ja za to nemam vremena jer radim od osam do četiri”, a ja si mislim “šefe, ja se budim u pet ujutro, budem ovdje svaki dan do osam navečer, kad dođem kući nemam nikakav problem s energijom i budim se kao cvjetić”, smije se Tomislav i ističe da je umor često samo psihološki.

Tomislav je tip koji i vikendom preferira neku fizičku aktivnost, poput planinarenja, tenisa ili plivanja. No ako se tijekom tjedna previše potrošio ili imao neredovit san, vikendom će se odmoriti jer ne želi riskirati da se isforsira i razboli. Obojica mi potvrđuju da je zdrav san presudan pa možda čak i najvažniji za zdravlje.

“Ja za razliku od Tome možda nisam toliko aktivan vikendom u šetnji kroz prirodu i slično. Ali mrzim kad sam petkom ili subotom navečer kod kuće, dok to recimo obožavam nedjeljom navečer. U nedjelju volim da sam od sedam navečer kod kuće, lagana priprema za ponedjeljak i da na vrijeme legnem. To mi je vrlo bitno”, komentira Domagoj.

Muško rješavanje problema

Lagano počinjem usmjeravati razgovor na muškarce izvan svijeta u kojem Domagoj i Tomislav žive pa ih pitam kakav je njihov generalni dojam o muškoj populaciji kad je u pitanju briga o sebi. Tomislav govori da brojke o pretilosti ukazuju da je stanje loše te da muškarci generalno slabo brinu o svome fizičkom, ali i psihičkom zdravlju.

“Mislim da je ful alarmantno da kad prošećeš centrom ne možeš vidjeti skoro nijednog muškarca koji ima više od 40 godina, a da izgleda kao da se, ako ništa drugo, barem bavi nekom fizičkom aktivnošću. Mislim da nisu razvili dobar odnos sami sa sobom”, govori Tomislav pa nastavlja kroz usporedbu sa ženama:

“Imam dojam da više žena vodi brigu o sebi. Jer se susretnu s različitim problemima, pogotovo nakon poroda, i onda nakon takvih drastičnih promjena shvate da moraju nešto poduzeti po pitanju svog zdravlja. Muškarci možda imaju jednostavniji organizam na koji se oslanjaju do 50-ih, a onda u pravilu više nemaju volje kretati s brigom o sebi.”

“Danas na igralištima rijetko možeš vidjeti klince od 12 do 17 godina da igraju nogomet. Danas su uglavnom po kafićima ili doma pred ekranima. Između 20. i 27. godine si možda osvijeste da bi se mogli baviti nekom fizičkom aktivnošću pa uglavnom kreću u teretanu. I to traje do ženidbe pa dobiju djecu i onda zapuste sebe. Tako da mislim da je od 30-e nagore i od 15-e nadolje najkritičnije razdoblje za muškarce”, govori Domagoj.

Tomislav ubacuje da su muškarci po pitanju mentalnog zdravlja još gori, tu su na dnu dna, kaže. No stvari i tu idu nabolje, pogotovo kod mlađe populacije, dok su stariji muškarci još dosta zatvoreni prema takvoj ideji.

“Da sam svom ocu rekao da me nešto muči, on bi mi vjerojatno savjetovao da odem u podrum i grizem si šaku dok me ne prestane mučiti. Tako su se u njegovo vrijeme rješavali problemi. Pa to je suludo! Pa nisam životinja da grizem šaku. Pa odeš lijepo na psihoterapiju, sjednemo popijemo kavicu i riješimo to”, objašnjava Tomislav.

Muško zdravlje je nepostojeći pojam

Osim o mentalnom zdravlju, rijetko se govori i o “muškom zdravlju”. Dok se djevojčicama vrlo rano kroz obrazovni sustav govori o menstruaciji, dječaci za to vrijeme nemaju predavanje o “muškom zdravlju”. Prostata je i dalje tabu tema, što je posebno zabrinjavajuće jer je rak prostate drugi najčešći rak kod muškaraca u Hrvatskoj. Osim toga, šanse za izlječenje su bolje ako se otkrije na vrijeme, a to podrazumijeva odlazak liječniku na vrijeme.

“Generalno sam čuo za rak prostate, ali možda nisam dobar primjer prosječnog muškarca jer ja, primjerice, svakih šest mjeseci odem napraviti kompletnu krvnu sliku. Prije godinu dana sam prvi put bio na pregledu spolovila jer sam imao neke bolove prilikom vožnje bicikla. Pomislio sam da nešto nije u redu i otišao na pregled. Srećom, sve je bilo ok”, govori Tomislav i ističe da njemu osobno nije problem razgovarati o takvim stvarima, no primjećuje da drugima je.

“Nitko živ oko mene ne priča o prostati, a nemoguće je da nitko nema problema s njom”, zaključuje Tomislav i u pravu je. U Hrvatskoj godišnje od raka prostate oboli do 2200 muškaraca, a umire do tisuću. Projekcije pokazuju da bi taj broj mogao dodatno rasti. Podizanju svijesti o ovoj bolesti među mlađom populacijom dosta je doprinio proizvod Biobaze.

Naime, od 2018. godine Biobaza je sa svojim jedinstvenim proizvodom za mušku intimnu njegu, tzv. Jajoperom, odlučila podržati kampanju podizanja svijesti o muškom zdravlju, popularni Movember, te tako potaknuti muškarca da obrati pozornost na zdravlje testisa te samopregledom u ranoj fazi otkrije eventualne maligne promjene.

Ove godine tri nova proizvoda

Pod sloganom “Operi s razlogom”, Jajoper je predstavljen tržištu u Classic izdanju. Sve sljedeće godine, tijekom Movembra se predstave tri inačice ovog sad već popularnog kozmetičkog proizvoda, a u redovnoj prodaji ostaje samo jedan najbolji. Tako su do sada u kolekciji Biobaza Jajopera Classic, Lucky Lover i Džentlmen, a od ovogodišnje kolekcije pridružit će im se jedan koji pokaže najbolje prodajne rezultate.

Tako su od ove godine u ponudi tri nova Jajopera s 97% prirodnim sastojcima. Tu je Jajoper Ledolomac, obogaćenom vrijednim sastojcima – ekstraktom lista masline i kadulje, te 3% CBD-om. Zatim Jajoper Žongler, morskim kolagenom, glicerolom, aloe verom i đumbirom te Jajoper Lovac s blagotvornim ekstraktima kamilice, aloe vere, glicerola i rižinog proteina.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Biobaza.