Istraživanja pokazuju da studenti STEM-a očekuju najveće plaće. No jesu li takva očekivanja opravdana?

Kako znanost i tehnologija postaju sve važnije komponente naših života, očekuje se kako će poslovi iz STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) u budućnosti donijeti još više radnih mjesta. U prilog tome ide i činjenica da STEM poslovi najčešće osiguravaju iznadprosječne plaće te su otporni na ekonomske krize. Prema istraživanju koje je među hrvatskim studentima proveo portal Talentbrief, najveću plaću u budućnosti očekuju upravo studenti iz STEM područja, i to muškarci, koji se nadaju da će karijere započeti s plaćama od 7.160 kuna.

Njihova očekivanja zapravo su u skladu s procjenama za globalno tržište rada. Američki ured za statistiku rada predviđa da će se samo u ovome desetljeću na tržištu rada SAD-a otvoriti više od milijun novih poslova iz STEM područja, a prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, do 2025. godine u globalnoj poslovnoj industriji otvoriti će se 97 milijuna novih poslova, od čega će više od trećine bit vezano za informacijske tehnologije.

Djecu prirodno interesira STEM

Kako bi se zadovoljile takve buduće potrebe na tržištu rada, presudno je ulagati u STEM od samih početaka obrazovnog procesa. Istraživanje iz 2019. godine, koje je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, pokazalo je da hrvatski školarci najviše interesa za STEM gaje u nižim razredima, dok taj interes krene opadati kako se približavaju višim razredima. Zbog toga je važna uloga roditelja, koji ako na vrijeme prepoznaju interes djeteta za STEM područjem, mogu ga pravilno usmjeriti i pomoći mu u daljnjem razvoju tog interesa.

No osim roditeljske podrške, značajnu ulogu mogu odigrati i tvrtke koje kroz razne projekte ulažu u STEM obrazovanje. Primjerice, Hrvatska elektroprivreda pokrenula je projekt kojim nagrađuje izvrsnost u osnovnim i srednjim školama. Dobitnici su svi učenici koji osvoje prvu nagradu na državnim natjecanjima znanja iz matematike i fizike te javnog izlaganja eksperimentalnih radova iz fizike za proteklu školsku godinu. Od 2005. godine, kad projekt dobiva ime IMAM ŽICU!, nagradu dobivaju i najbolji mladi elektrotehničari.

Za školsku godinu 2020./2021. HEP je dodijelio 40 novčanih nagrada u iznosu od 3.000 kuna. IMAM ŽICU! je najdugovječniji društveno odgovorni projekt koji spaja gospodarstvo s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem. Od 1995. godine do danas čak 859 učenika osnovnih i srednjih škola dobilo je ovu nagradu.

Ljetne prakse za studente

Osim nagrada za pojedine učenike, HEP nastoji osigurati i bolje uvjete informatičkog obrazovanja pa su od 2015. godine pokrenuli projekt “Za naše male genijalce”, u sklopu kojeg daruju osnovne škole novom računalnom opremom. Izabrane su škole koje imaju velik broj učenika po računalu, odnosno neadekvatnu i dotrajalu računalnu opremu. Do sada je u sklopu ove akcije osigurano 550 računala za učenike u 164 osnovne škole diljem Hrvatske, a ukupna vrijednost darovane informatičke opreme iznosi 2,3 milijuna kuna.

Nisu zanemareni ni stariji učenici, odnosno studenti. S obzirom na to da je HEP u stalnoj potrazi za novim kvalitetnim radnicima koji će ostati u Hrvatskoj, tijekom posljednjih desetak godina HEP je stipendirao više od stotinu redovnih studenata visokih učilišta, primarno tehničkih struka iz znanstvenih polja elektrotehnike, strojarstva, građevinarstva, računarstva i geodezije, ali i studenata iz polja društvenih znanosti.

Osim toga, HEP redovno surađuje i s drugim fakultetima diljem Hrvatske, poput Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Tim projektima HEP želi nagraditi i poticati izvrsnost učenika i studenata te ih motivirati da se zaposle i ostanu u Hrvatskoj te da se tako uključe u razvoj hrvatskoga gospodarstva.

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.