TELEGRAM PARTNERI

Iza umora i slabosti od kojih često patimo može se skrivati ozbiljna bolest. Doktor nam je otkrio na što treba paziti

Ova vrsta raka ne formira se u obliku tumora ili izrasline nego se širi koštanom srži. Srećom, otkriva se pretragom krvi

FOTO: Grgur Žučko

Rak krvi peti je najčešći uzrok smrti od raka u svijetu, a ignoriranje simptoma koji pokazuju nagle ili značajne promjene u tijelu izrazito je rizično. Tako se odgađa postavljanje dijagnoze te pravovremeno uvođenje terapije, a sve to u konačnici utječe na uspješnost liječenja, upozoravaju liječnici Hrvatskog društva za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru.

Otkako se pojavio virus SARS-CoV-2, pacijenti sve češće odlaze liječniku tek kada je bolest već uznapredovala, stoga medicinski stručnjaci koji se bave bolestima krvi apeliraju na sve ljude koji se ne osjećaju dobro da ne odlažu odlazak nadležnm liječniku obiteljske medicine.

Kako prepoznati bolest na vrijeme, koji je simptomi prate, te što treba učiniti kako bi se što uspješnije liječila, za Telegram otkriva dr. Goran Rinčić, hematolog Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Više je lica bolesti

“Najčešće vrste hematoloških bolesti su limfom, leukemija i mijelom. Od nabrojanih, multipli mijelom se najčešće ne dijagnosticira na vrijeme jer se radi se o zloćudnoj bolesti čiji su simptomi izrazito nespecifični, odnosno, jako su česti i ne moraju nužno ukazivati na mijelom”, upozorava.

Hematolog otkriva i kako se bolest manifestira. “Radi se o križoboljama koje imaju manje-više svi ljudi, simptomima anemije poput slabosti, umora, lupanja srca, o bolovima u kostima, različitim infekcijama koje se liječe antimikrobnim lijekovima te simptomima zatajivanja bubrega. Često prođe previše vremena prije same dijagnoze zbog čega je zaista važno potražiti liječničku pomoć ako ti simptomi postanu izraženi”, istaknuo je dr. Rinčić.

Što je mijelom?

Mijelom je zloćudna bolest pri kojoj se plazma stanice nekontrolirano stvaraju u koštanoj srži. Najčešće zahvaća brojna mjesta u tijelu na kojima se u koštanoj srži stvaraju krvne stanice, unutar kostiju kralježnice, lubanje, zdjelice, rebara, kao i u područjima ramena i kukova, od čega i dolazi naziv “multipli”. Većina oboljelih imaju 65-70 godina, no u zadnje vrijeme liječnici sve češće susreću sve mlađe osobe oboljele od multiplog mijeloma.

“Prezentacija bolesti može biti različita. To su svakako simptomi vezani za lokomotorni sustav čije tegobe traju dulje vrijeme i ne prolaze usprkos uzimanju lijekova za bolove, pa čak i unatoč fizikalnoj terapiji. U tom se slučaju rade rutinske laboratorijske pretrage kao što su broj krvnih stanica (KKS), brzina taloženja crvenih stanica (SE), kalcij kreatinin te elektroforeza bjelančevina s imunofiksacijom. Svi pacijenti kod kojih se sumnja na multipli mijelom moraju se hitno javiti u najbližu hematološku ambulantu da se isključi ili potvrdi bolest jer njegovo neadekvatno liječenje može završiti fatalno”, upozorava dr. Rinčić.

Foto: Grgur Žučko Grgur Žučko

COVID-19 nije izlika za ignoriranje simptoma

Zbog pandemije koronavirusa, pacijenti se rjeđe odlučuju na odlazak liječniku i imaju tendenciju ignoriranja ovakvih, svakodnevnih simptoma. No, svaki dan je bitan, naglašavaju liječnici diljem Hrvatske. Uočeno je kako pacijenti sve kasnije dolaze na prve preglede, kada su bolesti već uznapredovale, što otežava put ka izlječenju. Čak i kada se otkrije ova teška bolest, pravovremenim liječenjem, s multiplim mijelomom se živi i može ga se kontrolirati unatoč dugotrajnoj terapiji.

“Iako je liječenje dugotrajno i vrlo često kontinuirano, nakon nekog vremena, s uspješnom terapijom može se prekinuti te je dalje potrebno praćenje oboljelih uz eventualnu povremenu primjenu bisfosfonata. Ako se primijeti ponovno vraćanje simptoma, opet se uvode terapijski protokoli”, objašnjava dr. Rinčić te nastavlja:

“Samo liječenje sastoji se od indukcijske terapije, zatim kondicioniranja, autologne transplantacije perifernih matičnih stanica, no samo kod mlađih bolesnika, konsolidacijske terapije te terapije održavanja. No, da bi se s terapijom počelo, važno je što prije doći u ruke kvalitetnih hematologa i hematologinja”.

Kome se obratiti?

Prvi korak je javljanje liječnicima opće obiteljske medicine. Sa simptomima koji ukazuju na neke od bolesti krvi ili limfa, liječnici dalje upućuju na potrebne krvne pretrage, a zatim i najbliže hematologe ako nalazi pokazuju abnormalnosti. Za razliku od nekih skupina pregleda, hematološki pregledi se u Hrvatskoj obavljaju unutar tri tjedna, što može biti i znatno kraće, ovisno o kapacitetu bolnica.

Na području Hrvatske, redovite preglede promiče Hrvatsko društvo za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru koje se bavi i dijagnostikom i liječenjem bolesnika s bolestima krvi. U promicanju vrijednosti i zadaća Društva okupljeni su liječnici iz svih dijelova Hrvatske, kao i voditelji i voditeljice hematoloških odjela u svim većim bolnicama koji potiču suradnju s drugim društvima i sekcijama od interesa za hematološku struku.


Ovaj sadržaj kreiran je u suradnji s Hrvatskim društvom za hematologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru


Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu