Izračunali smo godišnje cijene grijanja s različitim energentima. Stručnjaci otkrivaju što provjeriti u svome domu

Rat u Ukrajini šokirao je cijeli svijet i izazvao brojne poremećaje na tržištu – od nedostatka sirovina, inflacije do rasta cijena energenata. Od tada države članice Europske unije aktivno surađuju na rješavanju problema visokih cijena i osiguravanju opskrbe energijom za poduzeća i građane.

Tako je Vlada Republike Hrvatske nedavno ograničila rast cijena struje, plina i grijanja, a ove su mjere na snazi do 31. ožujka 2023. godine. Uzmemo li to u obzir, kao i činjenicu da se istovremeno podiže svijest o energetskoj učinkovitosti koja ima dva ključna cilja, uštedu za potrošača i očuvanje okoliša, postavlja se pitanje – kako si osigurati energetski sigurnu budućnost?

Kako bismo dobili odgovor na pitanje na što se najviše isplati grijati, ali i u što se dugoročno isplati uložiti, sjeli smo s energetskim stručnjacima Ružicom Budim i Markom Bišćanom iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Stupanj učinkovitosti

U cijeloj priči najvažniji faktor je stupanj učinkovitosti tehnologije, govori Ružica Budim. “Stupanj učinkovitosti predstavlja omjer pogonske energije i ukupno isporučene toplinske energije prostoru”, kaže.

Pojednostavljeno, stupanj učinkovitosti označava koliko se toplinske energije dobiva za uloženi 1 kilovat sat energije određenog energenta, pojašnjava.

Razlike nisu zanemarive

Kako to izgleda u praksi? Naša sugovornica za primjer je uzela standardne kotlove na prirodni plin koji se nalaze u stanovima, a koji su dio instalacije plinskog etažnog grijanja.

“Standardni kotlovi na prirodni plin imaju stupanj učinkovitosti od približno 0,85 što znači da je s uloženih 1 kWh prirodnog plina s ovom tehnologijom moguće dobiti 0,85 kWh toplinske energije”, objašnjava dodajući da je riječ o starijim izvedbama.

“Stupanj učinkovitosti kondenzacijskih kotlova pak iznosi oko 1,05 što znači da je s uloženih 1 kWh prirodnog plina s ovom tehnologijom moguće dobiti 1,05 kWh toplinske energije”, dodaje.

Napuštanje fosilnih goriva

Iako su kondenzacijski kotlovi na prirodni plin učinkovitiji od standardnih, zbog stanja na energetskom tržištu Europska Unija sve više razmatra ideje napuštanja fosilnog grijanja čiji datum još nije jasno definiran. EU budućnost vidi u obnovljivim izvorima energije, među kojima se dizalice topline trenutno smatraju najboljim rješenjem u kontekstu grijanja prostora.

Tome u prilog ide podatak o stupnju učinkovitosti ove tehnologije. Naime, stupanj učinkovitosti dizalica topline zrak/voda iznosi oko 3,50, a stupanj učinkovitosti dizalica topline voda/voda čak oko 4,40.

Obnovljivi izvori energije u našoj zemlji tek su u povojima, čemu svjedoče i podaci iz 2019. kada je godišnja isporučena energija za grijanje prostora pomoću dizalica topline iznosila 168,27 gigavat sati godišnje, a ogrjevnog drva čak 9759,04 gigavat sata godišnje. U tablici ispod donosimo ukupnu potrošnju energije na grijanje po energentu u Hrvatskoj 2019. godine.

Grijanje na struju

No, s obzirom na to da se dosta građana grije na struju, osobito u priobalju zemlje, ovdje se prirodno nameće pitanje – koji je električni uređaj za grijanje doma najekonomičniji? Naime, jako puno ljudi koristi ventilatorske grijalice, uljne radijatore na struju i električne konvektore.

“Navedeni uređaji kao energent koriste električnu energiju i spadaju u elektrootporno grijanje sa skoro jednakim stupnjem učinkovitosti koji iznosi oko 1”, govori Bišćan.

Najmanje učinkovite ventilatorske grijalice

Segment gdje se mogu dobiti uštede u odnosu potrošnje ventilatorske grijalice, uljnog radijatora i električnog konvektora je regulacija, odnosno finiji odziv na promjene u temperaturi unutarnjeg prostora, pojašnjava Bišćan.

Generalno, dodaje naš sugovornik, od navedenih najučinkovitiji su električni konvektori, a najmanje učinkovite ventilatorske grijalice.

“Međutim, elektrootporno grijanje je svakako znatno manje učinkovito od grijanja na električnu energiju pomoću dizalica topline. Tako je na primjer, za 100 kWh toplinske energije pomoću elektrootpornog grijanja potrebno uložiti isto toliko električne energije, odnosno 100 kWh, dok je korištenjem dizalica topline za istu količinu toplinske energije potrebno uložiti od tri do četiri puta manje električne energije, odnosno od 25 do 33 kWh, ovisno o izvedbi dizalice topline”, pojašnjava.

Klima-uređaji rade poput dizalica topline

Na to Ružica Budim dodaje da klima-uređaji pomoću kojih se ljudi često griju u priobalju, a koji kao energent koriste električnu energiju, funkcioniraju poput dizalica topline. I energetski su učinkovitije od klasičnih električnih grijalica.

“Naime, stupanj učinkovitosti klima-uređaja iznosi oko 3,20 dok stupanj učinkovitosti elektrootpornog grijanja u koje spadaju klasične grijalice na struju iznosi tek 1”, ističe Budim.

Svojevrsna mana klima-uređaja je ta da bi, za osjećaj ugodnosti i postizanje zadovoljavajućih temperatura, u svakoj prostoriji trebalo postaviti jedinicu, što pak financijski poskupljuje cijelu priču, ali i narušava izgled prostora zbog vanjskih jedinica, podsjeća naša sugovornica.

Dugoročni koraci

“Prema priloženim podacima, financijski je trenutno najisplativije grijanje na cjepanice, prije svega zbog cijene drva dok je elektrootporno grijanje financijski najskuplje”, govori Bišćan.

S obzirom na to da smo već zagazili u sezonu grijanja te da se trenutno ne može učiniti puno, trebalo bi početi poduzimati dugoročne korake, složni su naši sugovornici.

“Grijanje pomoću dizalica topline svakako je optimalno rješenje, kao i proizvodnja električne energije na lokaciji pomoću fotonaponskih sustava. Svakim rastom cijena energenata postaje sve isplativije ulagati u obnovljive izvore energije”, poručuje Bišćan.

Ključni parametri pri odabiru rješenja

Kod optimalnog odabira, dodaje energetski stručnjak, potrebno je u obzir uzeti značajan broj parametara poput veličine prostora koji se grije, klimatsku zonu, mogućnost prostornog postavljanja opreme, prednosti lokacije pa samim time i mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije.

No, iznimno je važno uzeti u obzir energetske karakteristike izolacije na zgradi ili kući, ugodu u prostoru i slično, dodaje Bišćan.

Već sama izolacija donosi velike uštede

Koliko već sama izolacija kuće igra ključnu ulogu u uštedi toplinske energije, inženjerka Budim pojasnila je na primjerima karakterističnih obiteljskih kuća, s pretpostavkom da se griju do 20 stupnjeva Celzijevih.

“Uzmimo za primjer obiteljsku kuću na kontinentu, koja je građena između 1971. i 1986. godine. Za grijanje ovakve kuće na prirodni plin putem standardnog toplovodnog kotla potrebno je utrošiti 21.812 kilovat sati toplinske energije, što prema trenutnim cijenama iznosi 12.389 kuna, dok ista ta kuća s debljinom izolacije od 12 centimetara troši oko 3,5 puta manje prirodnog plina”, pojašnjava.

Korak više

No, za grijanje iste takve kuće pomoću dizalica topline izvedbe zrak/voda, koje kao energent koriste električnu energiju, utrošili bismo 5677 kilovat sati električne energije što bi nas stajalo 6.813 kuna.

“A kada bismo istu takvu kuću, s izolacijom od 12 centimetara, grijali pomoću dizalica topline, utrošili bismo tek 1595 kilovat sati električne energije”, pojašnjava Budim.

Najbolja opcija

S obzirom na dugoročne benefite, kako po kućni budžet tako i po okoliš, fosilna goriva treba izbjegavati zbog njihova kratkog vijeka i njihova negativnog utjecaja na klimatske promjene te, naravno, procjene da će cijene fosilnih goriva nastaviti rasti.

S druge strane, dizalice topline, osobito u kombinaciji s fotonaponskim sustavima, najučinkovitiji su izbor tehnologije za grijanje prostora, kućni budžet i očuvanje okoliša, kao i hlađenje prostora, no to podrazumijeva i veća financijska ulaganja, zaključila je Budim.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom HEP.