Kvalitetno vino igra veliku ulogu u okusu jela. Zato donosimo 11 važnih savjeta za odabir pravog vina u restoranu

Poslovni ručak, prijateljsko druženje ili proslava posebne prigode poput godišnjice ili rođendana. Neovisno o događanju, jasno je da ih volimo kvalitetno obilježiti pa nerijetko posežemo za odlaskom u restoran u čijem ćemo se ambijentu osjećati ugodno i sve to upotpuniti ukusnom hranom i još boljim pićem.

Budući da Hrvatska ima dugogodišnju vinsku tradiciju, vino se često zna naći na popisu narudžbi, zato vam u nastavku donosimo vodič za odabir vina u restoranu s 11 savjeta uz pomoć kojih ćete u svakom trenutku znati odabrati ono najbolje.

1. Razmislite o sljubljivanju vina s hranom

Za potpuni gastronomski doživljaj savjetuje se razmisliti o sljubljivanju vina s hranom kako bi se unaprijedilo uživanje u hrani, ali i na pravilan način istaknule posebnosti vina koje pijete.

Iako postoji nekoliko općih pravila sljubljivanja vina s hranom, kao što je, primjerice, preporuka da uz svijetlo meso, bijelu perad i svijetle umake najbolje idu bijela vina, a uz tamno meso i tamne umake crvena vina, postoji još mnoštvo detalja koje je potrebno imati na umu kako biste u restoranu odabrali pravo vino uz jelo koje ste naručili.

Primjerice, sparivanje vina s hranom ovisit će i o intenzitetu i teksturi jela koje smo naručili, ali i o glavnoj i sporednim namirnicama od kojih se jelo sastoji. Važan aspekt su i arome jela, pa se savjetuje da se hrana sljubljuje s vinima sličnih aroma.

2. Odabir vina ovisi i o načinu pripreme jela

Vrlo je važan i način pripreme određene namirnice, pa će na sljubljivanje vina utjecati i to je li, na primjer, neko meso pečeno na roštilju ili kuhano u umaku.

Nadalje, slana jela idu uz suha vina, lakše probavljiva jela uz lagana vina, a teže probavljiva jela uz vina bogata alkoholom. Uz pršut, šunku i ostale suhomesnate proizvode preporučuju se suha bijela, rosé ili lagana crvena vina, dok će uz klasičnu pizzu s umakom od rajčice najbolje odgovarati crveno vino.

3. Čokoladna torta uz specijalna vina

Kada je riječ o desertima, stručnjaci pak preporučuju slađa vina poput roséa i muškata, polusuha ili poluslatka vina ili pak predikatna vina kao što su vina izborne ili ledene berbe.

No, i u ovom slučaju sve ovisi o kakvom je desertu riječ. Na primjer, čokoladne torte najbolje idu uz specijalna vina u koja se ubrajaju desertna, aromatizirana i likerska vina. Primjer takvih vina su prošek, porto ili pak vermut.

4. Pjenušavo vino kao aperitiv ili odličan spoj s voćem

Ako ste ljubitelj laganijih kolača, poput cheseecakea s limunom, onda je dobro odabrati predikatna, specijalna ili aromatična slatka vina. U predikatna vina ubrajaju se vino kasne berbe, vino izborne berbe, vino napravljeno od izborne berbe bobica ili prosušenih bobica, kao i vino ledene berbe.

Preferirate li umjesto slastica za desert jesti voće ili grickati orahe, onda biste svoj odabir trebali usmjeriti na pjenušava ili prirodna desertna vina. Pjenušava vina ujedno se savjetuju i kao odličan aperitiv prije jela.

5. U obzir uzmite vinske sorte

Osim trikova za sljubljivanje vina s hranom, pri pravilnom odabiru vina u restoranu potrebno je poznavati i vinske sorte jer upravo je to ono što vina međusobno razlikuje.

Tako su među crnim vinima, na našim prostorima, najpoznatije sorte teran, merlot, cabernet sauvignon, frankovka, pinot crni, plavac mali, syrah, cabernet franc, zinfandel. U kategoriji bijelih vina učestale su pak graševina, muškat žuti, pinot sivi, chardonnay, malvazija, rizling, pušipel, sauvignon blanc, škrlet, traminac i pošip.

O domaćim vinima i autohtonim najpoznatijim vinskim sortama nešto više možete saznati i u ponudi INTERSPAR hipermarketa. U njihovoj aktualnoj vinskoj ponudi istaknuti su i neki od poznatih hrvatskih vinarija kao što su Krauthaker, Kutjevo, Enjingi, Miličić i Degrassi.

6. Kombinirajte lokalne namirnice i lokalne sorte

Jedna od čestih preporuka za odabir vina u restoranu je i kušanje vina koja su karakteristična za određenu regiju, podregiju ili vinogorje, odnosno odabir onog vina koje se smatra lokalnim proizvodom.

Prednost toga je i činjenica da će se to vino ujedno bolje slagati i uz hranu, lokalne namirnice i gastrospecijalitete po kojima je određeno mjesto poznato. Primjerice, ako se nađete u Baranji, velika je mogućnost da ćete kušati jela od divljači, perkelt od soma ili pak suhomesnate proizvode poput kulenove seke i kobasice.

Uz to će vam dakako preporučiti i crna i bijela vina tog podneblja. Graševina će se tako odlično slagati uz jela riječne ribe, dok će uz divljač najbolje ići crno vino poput frankovke ili merlota. Otiđete li pak u Istru, uz riblje specijalitete kušajte malvaziju, a u Dalmaciji nikako nemojte zaobići plavac mali ili pošip.

7. Odmah postavite okvirni budžet

Vina se dakako razlikuju i po cijeni, pa tako pritom postoje kategorije kao što su stolno, kvalitetno i vrhunsko vino, ali i posebne vrste kao što su predikatna te arhivska vina. Cijena ovisi i o dostupnosti i količini napunjenih boca, popularnosti pojedinih sorti ili o specifičnim područjima iz kojih vina dolaze.

S obzirom na to, dobro je u početku imati postavljen okvirni budžet kako biste odmah znali koju cjenovnu kategoriju vina želite. Ako se pak ne razumijete previše u cijene vina i ne možete odrediti je li nešto preskupo ili jefitno, jedan od trikova je da na vinskoj karti pronađete najskuplje i najeftinije vino u ponudi.

Prema tome potom odaberite neku zlatnu sredinu – velika je vjerojatnost da ćete pritom odabrati ukusno vino dobre kvalitete, a ujedno i platiti cijenu koja je usklađena s realnom vrijednošću vina.

8. Nemojte izbjegavati kušanje vina

Gotovo pa i ključni trenutak u odabiru vina u restoranu je onaj u kojem nam butelja stiže za stol, osoblje ju otvara te pita tko će prvi kušati. I tu pritom postoji nekoliko trikova vinskog bontona koje je korisno znati.

Na primjer, vinsku čašu nikada nemojte hvatati za tijelo već za stalak, odnosno nogicu. Pri hvatanju čaše za tijelo ostavit ćete svoje otiske prstiju i uprljati čašu što će otežati procjenu boje i bistroće vina, a ujedno ćete i ugrijati vino.

Pri kušanju je u većini slučajeva, ako niste vinski profesionalac, najbitnije odrediti je li vam vino fino ili ne, ima li nekih naznaka da je pokvareno poput izrazito neugodnog mirisa ili prekomjernog taloga na dnu čaše. Pritom vam ne treba biti neugodno reći imate li neku zamjerku.

9. Vino analizirajte vidom, njuhom i okusom

Dok kušate vino, upotrijebite tri osjetila – vid, njuh i okus. Pri analizi osjetilom vida obratite pažnju na bistroću, fluidnost, odnosno gustoću, boju i tonalitet, ali i pjenušavost. Njuhom pak možete odrediti intenzivnost, kakvoću, vrste aroma i kompleksnost, a osjetilo okusa najkorisnije je u prepoznavanju kiselina, šećera, tanina, alkohola i intenzivnosti vina.

Arome prilikom kušanja vina daju sveukupan dojam okusa, a svrstavaju se u različite kategorije. Pritom to mogu biti agrumi u koje se ubrajaju, primjerice, naranča, limeta, limun, grejp. Zatim egzotično, svježe, sušeno ili prosušeno te bobičasto crveno i crno voće. Ovisno o tome, mogu se osjetiti arome ananasa, manga, jabuke, kruške, suhe smokve ili šljive, rogača, jagoda, malina, borovnica, brusnica i slične.

Postoji i kategorija cvjetnih aroma u kojoj su najčešće iris, ruža, bazga, lipa, ljubičica i jasmin. Tu su još i raznoliki začini poput anisa, cimeta, klinčića, đumbira, vanilije i papra. Osjetiti se mogu i arome životinjskog podrijetla poput maslaca, kože ili krzna te arome kao što su dimljena kava, duhan i čokolada za kuhanje. Postoje još i brojne druge kategorije koje najčešće poznaju samo profesionalci.

10. Vinsku kartu proučite unaprijed

Vinska karta na nekoliko stranica ponekad može imati kontra učinak – što više vina u ponudi, to su manje šanse da ćemo biti sigurni u svoj odabir. Kako bismo to izbjegli, korisno je vinsku kartu restorana proučiti unaprijed, na mrežnim stranicama ili društvenim mrežama, ako postoji.

Ako ju pak nemamo mogućnost pregledati ili ne znamo u koji će nas restoran put odvesti, druga dobra solucija je postaviti temeljne kriterije oko toga što želimo piti – je li riječ o crnom, bijelom, rosé ili pjenušavom vinu. To će nam olakšati samu potragu prije narudžbe, a ujedno i smanjiti broj točaka vinske karte koje moramo proučiti.

11. Ne libite tražiti savjet stručnjaka pri odabiru vina

Nakon što okvirno znamo što tražimo, no svejedno ne možemo odlučiti ili pak ne znamo što nas može očekivati u čaši, pitati stručnjaka za pomoć uvijek je dobar potez. Naime, osoblje restorana mora biti upućeno u vinsku kartu te gostima znati prezentirati glavne karakteristike svakog vina koje se ondje nalazi.

Zato se ne libite tražiti preporuku, uz male sugestije. Recimo da znate da želite odabrati, primjerice, crno vino, no želite ono s manjim postotkom alkohola, zatražite takvu preporuku.

Obavezno pritom naglasite i jeste li tip koji preferira vina na čaše ili netko tko se odlučuje na cijelu butelju vina. Ovisno o tome koliko su vam važne arome u vinu i koliko ih znate i možete prepoznati, stručnjaka upitajte i detaljnije informacije o njima. To će vam uvelike pomoći da procijenite što bi najbolje odgovaralo vašem ukusu.

Sadržaj nastao u suradnji sa SPAR-om.