Nekad je nužno odabrati stranu
U suradnji s
Combis

Kako tehnologija može utjecati na turizam u Hrvatskoj? Odgovore daje Combisov panel

Na panelu se raspravljalo, između ostalog, o budućnosti turizma i kako od Hrvatske napraviti cjelogodišnju destinaciju

Combis, jedan od vodećih pružatelja IT usluga u Hrvatskoj, organizirao je online događanje koje je okupilo vodeće ljude turističke industrije u online panel raspravu s temom i naslovom “Što se događa kad se turizam susretne s IT-jem?”

Ideja iza panela je otkriti što sve tehnologija može učiniti za unaprjeđenje turizma, ali i kakva nas sezona očekuje ove godine. Raspravljalo se i o prvim dojmovima predsezone, kao i o storytellingu u turizmu, odnosno, o tome kakvu priču sami sebi pričamo, kakvu priču pričamo turistima, te imamo li uopće smisla za hospitality. Dio rasprave odnosio se i na budućnost i pametni turizam, te što je u posljednje vrijeme postalo must have na putovanjima.

Na panelu koji je moderirao Joško Lokas sudjelovali su Josipa Jutt Ferlan, direktorica klastera Hiltonovih hotela u Zagrebu i direktorica društva Zagreb City Hotels, Daniela Gračan, redovita profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i predstojnica Zavoda za turizam, Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviera, Damir Mendica, član Uprave Plava Laguna d.d. te Goran Car, član Uprave i glavni direktor Combisa.

Treba zadržati svoju autentičnost

Odmah na početku panela, odgovorilo se na pitanje gdje se nalazi turistička prepoznatljivost Hrvatske. “Što se tiče naše prepoznatljivosti, mislim da naša zemlja obiluje resursima. Nedavno sam pročitala da je Hrvatska nešto najbliže raju na zemlji. Pitanje je kako ćemo od tih potencijala stvoriti turistički proizvod, valorizirati to i postati konkurentniji na tržištu. Kako se obratiti turistima? Kako im se predstaviti? Naravno, treba se i informirati što rade oni koji su uspješniji od nas, ali i zadržati naše karakteristike i prednosti, našu autohtonost. Moramo poštivati sebe, svoje nasljeđe, što sve više prepoznaju moderni turisti”, rekla je Daniela Gračan, pa dodala da digitalizacija i tehnologija moraju biti pomoć. “Digitalizacija je nužna, ne možemo je preskočiti”, dodala je Gračan.

Josipa Jutt Ferlan, direktorica klastera Hiltonovih hotela u Zagrebu, otkrila je kako je iz perspektive grupacije Hilton, Hrvatska i dalje autentična i neotkrivena. “Sve naše ljepote i raznolikost su na tako maloj površini. To su naše prednosti nad većim zemljama gdje za dva različita iskustva morate drugo putovati. No, to što smo mali znači i da smo spori. Sumnjičavi smo prema novim stvarima, radije bismo da to netko drugi napravi prije nas. Prije covida smo pričali o nekim inovacijama, poput digital keya, što se i nije baš proširilo. Dogodio se covid, mi smo se preko noći digitalizirali. Dakle, možemo. Samo moramo svakoj promjeni pristupiti otvoreno i adekvatno se pripremiti. Vjerujem da je Hrvatska jedna od zemalja koja obećava, a tako je i iz perspektive Hiltona”, rekla je Jutt Ferlan.

Josipa Jutt Ferlan, direktorica klastera Hiltonovih hotela u Zagrebu i direktorica društva Zagreb City Hotels

Digitalizacija je Valamaru pomogla prebroditi krizu

Neizbježna tema bila je i pandemija koronavirusa, koja je ostavila značajne posljedice na sve industrije, a na turizam u Hrvatskoj vjerojatno i najznačajnije. “Korona koja nam se svima iznenada dogodila izazvala je tektonske poremećaje za hotelijere. Mi kao kompanija koja je imala više od 300 milijuna eura prihoda, a suočili smo se s kompletnim izostankom priljeva gostiju. Kao i druge kompanije, te 2020. godine doživjeli smo kontrakciju”, rekao je Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviera.

“Potom je došla 2021. godina i golema ekspanzija, pa smo morali nekako zadovoljiti silnu potražnju. Ožiljci su tu, ali bez digitalizacije sumnjam da bismo se mogli tako brzo prilagoditi promjenama. Dobro je u Valamaru što smo se za digitalizaciju odlučili kao jednu od naših fokalnih točaka razvoja. To nam je omogućilo da uspješno prođemo ovu krizu. Pritom mislim ne samo na bazične komunikacijske i kolaboracijske alate. Kompanije čija je prodaja primarno digitalna, imale su veće šanse za preživljavanje. Ekspanzija weba, interneta, platformi za bukiranje, sve nam je to donijelo velike prednosti koje se mogu iskoristiti. Mi trenutno imamo 65 posto udjela direktne prodaje u našoj prodaji, što je jako velika brojka koju ne bismo postigli bez digitalizacije. U proteklim godinama učinili smo značajnija ulaganja u domeni digitalizacije i automatizacije procesa u sektoru ljudskih potencijala te vjerujemo kako je i to doprinijelo da Valamar već dugi niz godina nosi titulu TOP poslodavca u turizmu”, otkrio je Čižmek.

Daniela Gračan, redovita profesorica na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i predstojnica Zavoda za turizam

Tehnologija je pomogla i u organizaciji ATP Umag

Damir Mendica, član Uprave Plava Laguna, otkrio je kako je teniski turnir ATP Umag prošle godine imao odlične rezultate. “Nakon pretprošle godine bez turnira, prošlogodišnji turnir bio je odličan turistički potez. Poslužila nas je i sreća što je pao broj slučajeva zaraženih osoba i popustile su mjere. ATP u Umagu bio je prvi event koji je održan bez mjera s kojima smo živjeli do tada. Ipak, dogovorili smo i posebni pristup. U kontroliranu zonu mogli su ući posjetitelji, što do tada nisu mogli bez obzira na popuštene mjere, jer je bio ograničen broj posjetitelja u prostoru. Mi smo imali dopuštenje za 5000 posjetitelja u zatvorenoj zoni, gdje se moglo ući samo uz predočenje valjane covid potvrde”, ispričao je Mendica.

Mendica je potom objasnio kako je tehnologija odigrala jednu od ključnih uloga u omogućavanju organizacije turnira. “I u normalnom odvijanju turnira ima jako puno tehnologije, od praćenja mečeva do live prijenosa i podrške službama poput novinara. Uz to su se pojavili novi izazovi i potrebe da se održe ta postavljena pravila. Primjerice za ulaz i kontrolu maksimalnog broja posjetitelja u zoni, nakon što se provjerilo tko ima covid putovnicu. Ako je netko i nije imao, mogao se testirati i dobiti dozvolu za ulazak ako je negativan. Drugo je bilo i kontroliranje broja posjetitelja. To smo riješili sustavom kamera gdje je sustav sam brojao koliko ljudi ulazi i izlazi. Imali smo i zahtjeve ATP-a. Igrači su recimo morali biti u svojem balonu u koji nisu smjeli ulaziti posjetitelji. Igrači i osoblje su se morali svaka 2 dana testirati. Imali smo i sustav koji je to pratio”, dodao je Mendica.

Uz lekcije i iskustva pandemije koja su u prvi plan pogurala pametni turizam, govorilo se i o drugim potencijalima koje Hrvatska ima u turizmu, no ne koristi ih u dovoljnoj mjeri. “IT žargonom govoreći, hrvatski turizam sazrio je za ‘next level’, uz snažan fokus na content. Vrijeme je za podizanje kvalitete i izgradnju sadržaja više vrijednosti kojim će turistička sezona prerasti u turističku godinu”, kaže Josipa Jutt Ferlan.

Hotel bez dobrog wi-fija je kao hotel bez restorana

“Tehnologija je baza za kulturu pametnog koju tek treba izgraditi u našim gradovima i turističkim destinacijama, ali za koju ima sve više prostora posebice nakon pandemijskog iskustva tijekom kojeg je jačalo korištenje digitalnih alata. Naglasak je na inovativnijoj i efikasnijoj komunikaciji neke destinacije ili kompanije s turistima uz pomoć tehnologije, odnosno aplikacije koja stvara visoko kvalitetno korisničko iskustvo ili jednostavnog plaćanja sadržaja ili dodatne usluge koju predlaže neki sustav na bazi ponašanja turista. Mogućnosti i prilike su mnogobrojne, usluga i rješenja ima na stotine”, rekao je Goran Car, glavni direktor Combisa.

Goran Car, član Uprave i glavni direktor Combisa

“Tehnologija generalno pomaže. Ima možda nekih negativnih aspekata s kojima se borimo kroz vrijeme, ali da nismo tehnološki napredovali, naše društvo bi bilo daleko lošije. Tako je i s turizmom. Danas imati hotel s lošim wi-fijem je kao imati hotel bez restorana. O tome više nitko ni ne raspravlja. Koristimo li cloud i digital signage? Naravno. Generalno pazimo na cybersecurity? Donekle. Znamo da moramo zaključati vrata, auto, paziti na novčanik, ali polako učimo i da se moramo digitalno zaštititi. To je taj dio koji mi prepoznajemo i vidimo”, kaže Car.

Ipak, glavni direktor Combisa je istaknuo i dijelove koje ne vidimo. “Postoje i sustavi koji mogu povezati sustave, ubrzati komunikaciju interno i povećati efikasnost. To je nešto što u finalnom proizvodu vidi i naš turist koji dolazi. Danas sadržaj više nije samo fizički, već i digitalni. Oni moraju davati jednaku poruku. Što vidite uživo, morate vidjeti i na webu ili na mobitelu, i obratno. Sve mora biti usklađena priča. Ovdje digitalna rješenja pomažu u razvoju turizma i ponude. Tehnologiju možemo koristiti i za olakšanje raznih stvari, poput rezervacije i prezentacije sadržaja, da bismo mogli brže platiti. Kada mlađi ljudi, poput mog sina dolaze negdje, zanima ih kako radi wi-fi. Ne žele ni podizati telefon, sve žele da im se servira digitalno”, kaže Car.

Digitalizacija je pozitivan trend u turizmu

Jutt Ferlan je potom istaknula kako smatra da je digitalizacija pozitivan trend u turizmu i da je to velika stvar. Trebamo taj alat koristili u svakom koraku. Digitalizacija je došla do te faze da je ona u određenom stupnju neophodna. Ne samo ono što se prikazuje prema gostu, već i u onom u pozadini. Recimo, praćenje toga što gost voli i što ga zanima, pa kada sljedeći puta dođe, da mu sustav upravo to ponudi. Da ga sustav, a time i hotel u koji dolazi, dobro poznaje. Turizam i IT se jako dobro nadopunjuju. Treba više poraditi na onome gdje tehnologija može zamijeniti čovjeka i ubrzati taj proces”, kaže.

“Alat treba biti dodatak na naš hospitality i ono što bi turizam trebao biti, bez da izgubimo svoju autentičnost. Ne može i ne smije zamijeniti naš dodir s gostom, već ga unaprijediti”, nadovezao se Čižmek.

Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviera

Kako do sezone od 365 dana godišnje?

Veliko pitanje koje muči hrvatski turizam već godinama, a voditelj Lokas ga opisuje kao “sveti gral hrvatskog turizma”, stvaranje je turističke ponude 365 dana godišnje. Mendica ističe kako je važan motiv dolaska gostiju. “Recimo Eiffelov toranj u Parizu. Ljudi zbog njega idu u Pariz. Međutim, za formirati ponudu koja će privlačiti goste 365 dana u godini, ponuda mora biti raznolika, za goste koji traže različite stvari kroz godinu. To je priča znatno šira od ponude smještaja. Tu je u priči i sve što čovjek može vidjeti i doživjeti kada dođe na neko mjesto. Jedna stvar je povijesno ili kulturno nasljeđe, a druga stvar je ono što mi stvorimo. Za to nam treba znanje i tehnologija. One nam mogu pomoći u tome da ono što imamo, promoviramo bolje i da to postane poznatije. A drugo, da se tehnologijom upotpune naši proizvodi, da se kreira nove proizvode i da naše proizvode napravimo atraktivnima kroz cijelu godinu. Tu veliku ulogu igraju znanje i tehnologija”, smatra Mendica.

Na tu misao, nadovezala se Daniela Gračan. “Vjerojatno nikada nećemo izraditi Eiffelov toranj, ali mi imamo nešto drugo. Nemojmo kopirati druge, već naučimo iz njihovih primjera. Trebali bismo se diferencirati i napraviti konkurentan turistički proizvod koji će gosti prepoznati. Nama je osnovni motiv sunce i more i ne moramo bježati od toga. I dalje su oni ostali kao glavni motivi dolazaka, ali pojavili su se novi motivi. Moramo znati napraviti konkurentni turistički proizvod. To moramo valorizirati i nadograditi. Moramo ulagati u nekakve resurse koji moraju postati naš konkurentan turistički proizvod. Grane na kojima možemo graditi turizam za cijelu godinu su definitivno nautički turizam i kongresni turizam. Kongresni turizam za vrijeme pandemije, kao i cruising turizam, bili su potpuno obustavljeni. Ali sada se i taj turizam budi, ali i širi”, rekla je Gračan.

Damir Mendica, član Uprave Plava Laguna d.d.

Postoje li problemi kod pronalaženja zaposlenika?

Veliko pitanje za turizam u Hrvatskoj su i zaposlenici, a Jutt Ferlan kaže da Hrvatska po tome pitanju ima jednake probleme kao i cijela Europa. “Trend u uslužnim djelatnostima je dosta loš za cijelu Europu. Mi smo kao kontinent stari, a i Hrvatskoj nedostaje kritičan broj radno sposobnog stanovništva. Digitalizacija može pomoći u tome da jedan čovjek ne radi jedan rutinski posao. Čovjeka na rutinskom poslu može zamijeniti stroj i alat, pa se tog radnika može rasteretiti ili mu ponuditi nešto atraktivnije, neku dodatnu edukaciju ili neko mjesto gdje se njegovi potencijali koriste do kraja. Pritom ipak ne treba zamijeniti sve poslove, pogotovo ne one koje zahtijevaju ljudski dodir, poput dobrog konobara. Tehnologiju treba maksimalno iskoristiti, ali s umjerenosti. Mislim da se u našoj industriji neće nikada dogoditi da se ide u potpunosti u korist tehnologije, neće moći bez čovjeka, to znamo”, kaže Jutt Ferlan.

“Privlačenje ljudi da dođu raditi kod nas, bilo sezonski ili za stalno, iznimno je bitno za Valamar. I našim ljudskim resursima bi bilo jako teško doći do novih ljudi i pravovremeno obaviti sve procese i razgovore bez digitalizacije. Stoga su upravo ljudski resursi jedan od prvih segmenata našeg poslovanja koje smo digitalizirali”, nadovezao se Čižmek.

Mendica kaže kako otvorenost osobe prema novim tehnologijama nije povezana toliko s dobi osobe, već s karakterom. “Koliko je netko otvoren prema tome da nauči nešto novo, nije toliko povezano s dobi. Ako uvođenje nove tehnologije ima smisla, ako su dobra tehnološka rješenja i partneri koji to implementiraju, moguće ju je prenijeti svima. Važan je taj smisao, otvorenost i iskrenost. Svi će je, netko kasnije, a netko ranije, prihvatiti jer se efekti zaista vide. Definitivno je važno biti otvoren, dati ljudima jasnu sliku i jasne ciljeve. Oni će to prihvatiti. Ono što često znam uzeti kao primjer je da imamo slučajeve kada netko kaže nekome, ‘ti to ne bi razumio’. Često se u toj situaciji ispostavi da osoba koja to govori ne zna o čemu priča. Bitno je imati znanje, baratati s njime. Kada imaš dobro rješenje, trebaš ga znati prenijeti, pa će ga ljudi i prihvatiti. Tako je i s tehnologijom”, zaključio je Mendica.


Nastalo u suradnji s Combisom