Kreće Vruća zona, hit serija National Geographica o eboli. U šest nastavaka super elaborira tu opaku bolest

U nedjelju, 15. rujna na kreće “Vruća zona”, nova hit serija National Geographica. Ovaj dramatični znanstveni serijal, sniman prema knjizi istog naziva autora Richarda Prestona, u šest nastavaka elaborira nastojanje američkih znanstvenika da 1989. godine suzbiju epidemiju virusa ebole kod čimpanza u predgrađima Washingtona. Radnja započinje zastrašujućim osvrtom na 1980., kada liječnik u Keniji pregledava pacijenta sa simptomima kakve nikada do tada nije vidio. Priča se potom seli u 1989. gdje je kolonija primata oboljela u istraživačkom centru u Virginiji, samo 30 km od glavnog grada Amerike. Uzorci tkiva poslani su dr. Nancy Jaax, koju glumi hvaljena dobitnica Zlatnog globusa i Emmyja Julianna Margulies.

Ona je potpukovnica u Institutu za medicinska istraživanja američke vojske, glavnoj ustanovi za istraživanje protumjera u biološkom ratovanju. Jaaxin instinkt i iskustvo govore joj da gleda u nešto mnogo veće nego što je obična infekcija primata. Usprkos skepticizmu njezinih kolega i uz podršku supruga, potpukovnika Jerryja Jaaxa ( glumi ga Noah Emmerich), Jaax pokušava doći do istine. Uz Nancynu upornost, znanstvena istraživanja otkrivaju strašnu istinu u vezi situacije koja prisiljava vojsku da preuzme inicijativu kako bi spriječila epidemiju. Serija se vraća u sedamdesete kako bi se prikazalo kako su dr. Carter i Travis Rhodes prvobitno pratili, istraživali i pokušali zaustaviti epidemiju ebole u Africi. Hoće li njihovo iskustvo pomoći u zaustavljanju ove bolesti?

U godinu dana od ebole umrlo 1800 ljudi

U realnom svijetu činjenice o eboli poprilično su zastrašujuće. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od nje je u posljednjih je godinu dana umrlo više od 1800 ljudi. Posljednja epidemija pogodila je Kongo u kolovozu prošle godine i najveća je do sada. Ebola se pojavila krajem kolovoza 1976. godine u katoličkoj misiji Yambuku, oko 1000 kilometara sjeverno od Kinshase, glavnog grada Konga. Najteža epidemija ove virusne bolesti zabilježena je u razdoblju od 2104. do 2106. godine u zapadnoj Africi. Tada je u Gvineji, Liberiji i Sierra Leonu virusom zaraženo 28.616 ljudi, a umrlo je njih 11.310.

Ebola je teška i vrlo često smrtonosna virusna bolest, poznata i kao hemoragijska groznica. Epidemije su najčešće u zabačenim seoskim područjima centralne i zapadne Afrike koja graniče s tropskim šumama. Virus je ime dobio prema rijeci Eboli koja prolazi kroz područje Yambuku u Kongu. Prenosi se izravnim kontaktom s krvlju, tjelesnim izlučevinama i putem tkiva zaraženih životinja ili ljudi. Nakon razdoblja inkubacije, u razdoblju od dva do 21 dana, pojavljuju se rani simptomi bolesti poput vrućice, mučnine, zimice i intenzivnih bolova u mišićima. Nakon toga pojavljuju se povraćanje, proljev, osip i poremećeni rad jetre i bubrega. Mogu se javiti i obilna unutarnja i vanjska krvarenja.

Smrtnost od 60 do čak 90 posto

Smrtnost od ebole je od 60 do čak 90 posto . Ljudi se obično zaraze direktnim kontaktom s krvlju, izlučevinama, organima i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih divljih, živih ili uginulih, životinja. Interhumano širenje zaraze ( sa čovjeka na čovjeka) odvija se od zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih , izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama (npr. slina, urin). Ebola se ne prenosi zrakom i ne prenose je komarci, a virusom se ne može zaraziti putem predmeta, namirnicama (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu. Rizik izlaganja virusu ebole kroz svakodnevne životne situacije izrazito je malen. Razloga za brigu nema niti ako ste putovali u zaražena područja, osim ako ste bili u izravnom kontaktu sa tjelesnim tekućinama osoba oboljelih od ebole, odnosno živih ili uginulih životinja. U kontakt s tjelesnim tekućinama uključen je i nezaštićeni spolni odnos s pacijentima do tri mjeseca nakon njihovog oporavka od bolesti. Virus ebole najefikasnije se uništava sapunom, dezinfekcijskim sredstvima, sunčevim zrakama ili sušenjem.

Nema lijeka niti cjepiva

Za liječenje ebole ne postoje specifični lijekovi niti cjepivo. U tijeku su istraživanja nekolicine medikamenata. Putujete li u rizične zemlje, najvažnije je voditi brigu o preventivnim mjerama. Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako su najučinkovitije mjere protiv ebole izolacija zaraženih i oboljelih, upotreba zaštitnih odijela i opreme, pranje i dezinfekcija ruku, propisno rukovanje tijelima umrlih te održavanje aseptičnog okoliša u prostorijama u kojima se provodi skrb o oboljelima. Eksperimentalno cjepivo protiv ebole pokazalo je visoku razinu zaštite u velikom kliničkom pokusu u Gvineji 2015. godine. Cjepivo rVSV-ZEBOV koristi se u aktualnoj epidemiji ebole u DR Kongo.

Seriju “Vruća zona” od 15. rujna možete pratiti svake nedjelje u 21:55 sati.

Sadržaj donosimo u suradnji s National Geographicom