Nekad je nužno odabrati stranu
U suradnji s
U suradnji s Lidlom

Ljudskim djelovanjem promijenjeno je 75% kopnenog i 66% morskog okoliša. Ove inicijative donose promjenu

Ova je tema posebice važna uoči Dana planeta zemlje koji se obilježava danas

FOTO: Shutterstock

Proizvodnja hrane koja ne šteti okolišu izazov je s kojim se danas suočava cijeli svijet. Prekomjerna obrada tla i krčenje šuma, korištenje mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava, navodnjavanje, nekontrolirana urbanizacija i manipulacija biljnim te životinjskim genomima su jedni od vodećih uzroka onečišćenja i zagađenja atmosfere.

To utječe i na bioraznolikost kojom se definiraju procesi i raznolikost svih živih bića na planeti. Izuzetno je važna jer zbog nje imamo biljke koje čiste zrak i vodu, organizme koje hrane tlo i oprašivače koji su ključni za razmnožavanje biljaka.

Vrijeme je za promjene

Ona je i ključni čimbenik u ljudskoj prehrani. Njen gubitak znači da u budućnosti neće biti zadovoljene naše potrebe u pogledu dostupnosti i dostatnosti kvalitetne hrane. Čovjek neopreznom i nepromišljenom proizvodnjom hrane potencijalno može dugoročno negativno utjecati na raznolikost biljnog i životinjskog svijeta. O tome ovisi naša egzistencija jer bez njega, naravno, ne možemo opstati.

Trenutačno je zato svijet usredotočen na načine kojima može doprinijeti zaštiti prirode u procesu proizvodnje hrane, odnosno kako se mogu namirnice koje svakodnevno koristimo stvoriti bez da se dodatno ugrozi biološka raznolikost.

Uzgoj i bioraznolikost

Posljednji izvještaj Međunarodne znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) govori kako je izravno ljudskim djelovanjem promijenjeno 75 posto kopnenog i 66 posto morskog okoliša. Stručnjaci također upozoravaju i kako milijunu od ukupno osam milijuna vrsta prijeti izumiranje.

Palmino ulje koje se, primjerice, nalazi u gotovo polovici proizvoda u trgovinama poput maslaca i šampona, upozorava Europska agencija za sigurnost, termičkom obradom može dovesti do stvaranja kancerogenih kemikalija.

A njegova proizvodnja pak je krivac za masovno krčenje šuma koje je posljedično dovelo i do ugrožavanja nekih životinjskih vrsta poput orangutana. Osim toga, World Wildlife Fund (WWF) u publikaciji “Uzgoj uz bioraznolikost” ističe kako su intenzivno obrađeni, ujednačeni poljoprivredni krajolici i neodržive poljoprivredne metode glavna prijetnja divljim životinjama kao što su ptice i kukci.

Kalifornijski farmeri štite ptice

Međutim, budućnost zemlje ne mora biti naposljetku suočena s najcrnjim scenarijem, a vidljivo je to na raznim primjerima i dobrim praksama održivog uzgoja koji ne šteti živim bićima. Kalifornija je, prema Organizaciji za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, jedna od država koja koristi pametna rješenja u proizvodnji hrane.

Njihovi poljoprivrednici dopuštaju da polja riže zimi poplave umjesto da ih, kao što se do tada radilo, spale nakon vegetacije. To osigurava 111.000 hektara močvara i otvoren prostor za 230 vrsta ptica, od kojih su mnoge u opasnosti od izumiranja. Zbog toga su se mnoge vrste počele povećavati u broju pa se tako, primjerice, broj pataka udvostručio.

Uzgoj soje je, primjerice, rak rana istočnog Paragvaja o čemu je aktivistička ekipa Green Warriorsa snimila i dokumentarac. Ondje se zbog sadnje i eksploatacije ove mahunarke uništilo gotovo 90 posto šuma jer se soja masovno izvozi i koristi kao sirovina za hranu životinja u mesnoj industriji, na što često upozoravaju i hrvatske udruge poput Prijatelja životinja.

Shutterstock

Važno je pratiti certifikate

Jedna od tvrtki predvodnika pozitivnih promjena je Lidl koja svoje društveno odgovorno poslovanje širi i na područje nabave, u sklopu koje se obvezala do kraja 2025. certificirati kritične sirovine poput kakaa, kave, čaja, ribe, jaja, palminog ulja i drugih. Već je sad, osim ekološki prihvatljivog računa i ambalaža od održive celuloze, u Lidlu dostupan širok asortiman proizvoda s nekim od certifikata održivosti.

U novom katalogu potražite izbor namirnica organskog podrijetla te ribu, kavu i kakao iz održivog uzgoja. Od 21. travnja na Lidlovim policama čekaju vas losos i haringa s certifikatom MSC, koji jamči da je riba ulovljena na ekološki prihvatljiv način, što je u skladu s Lidlovom Politikom nabave sirovina.

Odgovorna kupnja

Osim održive ribe, u Lidlovim trgovinama potražite proizvode organskog podrijetla, poput pasirane rajčice, bio pločica ili jogurta, ali i svima omiljene proizvode s kakaom – certificirane čokolade, kekse, kolače i sladolede te cijeli niz drugih proizvoda. Potražite certifikate održivosti i svoju kupnju učinite još odgovornijom.

U sklopu svoje strategije održive nabave, Lidl se obvezao do kraja ove godine sav kakao u svom asortimanu privatne robne marke certificirati prema standardu Fairtrade, Bio ili Rainforest Alliance. Isto tako, do kraja godine sav će zeleni, crni i rooibos čaj kao i kava u segmentu instant, cappuccino i kapsule dolaziti iz održivog uzgoja.

Osim toga, palmino ulje u Lidlovim proizvodima također će biti certificirano prema standardu RSPO Segregated, što jamči zaštitu bioraznolikosti u zemljama podrijetla.

Shutterstock

Mali korak za veliku promjenu

Kako Lidl poručuje, kupci sami mogu odabirom određenih proizvoda s certifikatom koji potiču društveno odgovorno poslovanje dati svoj doprinos očuvanju bioraznolikosti. Treba krenuti od sebe jer malim koracima jedan čovjek može učiniti veliku razliku. Još jedan od načina jest ozelenjavanje, to jest planska sadnja stabala prema permakulturalnim načelima. Nisu sva područja, poput travnjaka, pogodna za sadnju.

Smjernice Europske komisije (EK) sugestiraju kako možemo doprinijeti i odvajanjem otpada, smanjenjem emisije ugljikova dioksida putem vožnje biciklom, smanjenjem potrošnje električne energije, upotrebljavati prirodnu kozmetiku, ne bacati smeće u prirodu, odgovorno trošiti vodu…

Onaj tko ima prostora i resursa može ih iskoristiti i zasaditi vlastiti mali vrt, a zatim i aromatične biljke koje će privući kukce oprašivače. O poštovanju prema prirodi, navodi EK, treba se educirati te posebice mlađim generacijama usaditi ekološke vrijednosti od malih nogu.

Strategija Europske unije

Što se pak država članica Europske unije (EU) tiče, one u svoju politiku i funkcioniranje moraju implementirati do 2030. godine određene mjere i obveze u sklopu Strategije za bioraznolikost.

Donesena je 2020. godine kao odgovor na goruća pitanja ugroze okoliša i poremećaja na tržištu hrane koja su dodatno naglašena početkom pandemije Covida 19, a sada i produbljena ratom u Ukrajini. To je, kako stoji na službenim stranicama Europske komisije, sveobuhvatni, ambiciozni i dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava.

Smanjenje rizika od pesticida

Njime se želi omogućiti da se europska bioraznolikost počne oporavljati u korist ljudi, klime i planeta te da se stvori mreža zaštićenih područja kojima se dobro upravlja i koja obuhvaćaju najmanje 30 posto kopnenih i morskih područja EU-a.

U strategiji stoji kako se EU obvezuje smanjiti rizik od pesticida za 50 posto i zasaditi tri milijarde stabala do 2030. te dodijeliti oko 20 milijardi eura na godišnjoj razini za zaštitu i promicanje bioraznolikosti.

Nužno je i, prema strategiji, vratiti slobodni tok više od 25 tisuća kilometara rijeka na prostoru država članica te u većim gradovima zabraniti upotrebu kemijskih pesticida na zelenim površinama.


Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.