'Na sistematskom sam pacijentu otkrio srčani tromb koji je mogao izazvati moždani udar. Ne odgađajte preglede'

“Na preventivnom kardiološkom pregledu pacijentu sam pronašao prehodali infarkt miokarda za koji nije ni znao te srčani tromb koji mu je, u budućnosti, mogao uzrokovati moždani udar. Gospođi, koja je više od godinu dana imala nejasne temperature, ultrazvučno je ustanovljena upala srčane opne, odnosno perikarditis, a pacijentici koja je zračena radi karcinoma dojke na preventivnom pregledu ultrazvučno je otkrivena oštećena funkcija jednog zaliska radi čega će morati obavljati češće kardiološke kontrole”, priča nam dr. sc. Marko Mornar Jelavić, internist-kardiolog.

Komentirajući važnost preventivnih pregleda koje provodi u CROATIA Poliklinici, napominje da se svakodnevno na ovim pregledima otkrivaju razne bolesti u samom začetku, ali i njihove komplikacije. “Jednom gospodinu s umjetnim zaliskom i premosnicom na ergometrijskom testiranju utvrđena je aritmija, koja može biti indirektan znak suženja premosnice, a u određenim situacijama ona je i po život opasna. Vrijedno je spomenuti i nekoliko primjera proširene torakalne aorte, uslijed visokog tlaka i debljine, koji su otprije poznati ili novootkriveni te će se i dalje pratiti”, dodaje.

Sve je više infarkta u mladih

S obzirom na to da se u javnosti neumorno govori o važnosti preventivnih pregleda, zanimalo nas je koliko smo kao nacija disciplinirani po tom pitanju. “Nemam preciznih statističkih podataka o provođenju preventivnih pregleda. No, iz svakodnevne prakse vidim da bi taj broj trebao biti veći. Godine su danas ipak samo broj. Danas viđamo sve mlađe pacijente s preboljelim infarktima i različitim drugim kardiološkim dijagnozama, čemu definitivno doprinosi suvremeni način života”, ističe naš sugovornik.

Ne postoji dobna granica za sistematski ili preventivni pregled, dodaje ističući kako se kroz medijsku kampanju, javnozdravstvene službe, veću angažiranost obiteljskih liječnika i specijalista školske medicine koji su prvi u doticaju i najbolje poznaju svoje pacijente te specijalista medicine rada, treba jačati individualnu, kolektivnu i svijest poslodavaca da svoje zaposlenike sve više šalju na ovakve preglede. “To se odnosi i na sportske klubove koji bi trebali svakog novog sportaša uputiti barem na inicijalni ultrazvuk srca i ergometriju”, napominje dr. Mornar Jelavić.

Najrazornije bolesti u idućem desetljeću

Budući da je suvremeni način života povezan s razvojem mnogih kroničnih nezaraznih bolesti kao što su debljina i šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti i razne novotvorine, otkrio nam je koje će od ovih kroničnih nezaraznih bolesti biti najrazornije u idućih desetak godina.

“Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prekomjerna tjelesna težina i debljina definiraju se kao abnormalno ili prekomjerno nakupljanje masti koje predstavlja rizik za zdravlje. Indeks tjelesne mase iznad 25 smatra se prekomjernom tjelesnom težinom, a BMI preko 30 debljinom. Možemo s pravom reći da je ovaj javnozdravstveni problem dosegao razmjer epidemije, s više od četiri milijuna ljudi koji svake godine umiru od posljedica koje ostavlja na naše zdravlje”, ističe naš sugovornik.

Definicija debljine, nastavlja, kroz desetljeća se mijenjala i sve više se stavlja naglasak na trbušnu mast koja se može odrediti vrlo jednostavnim mjerenjem opsega struka pa je tako normalna vrijednost za muškarce do 102 centimetra, a za žene do 88 centimetara.

Bolesti koje izaziva debljina

“Trbušno masno tkivo metabolički je vrlo aktivno i povezano je s povišenim tlakom, poremećajem metabolizma masnoća i sa šećernom bolešću. Sve nabrojano, uz neizostavno pušenje, povećava rizik od različitih kardiovaskularnih bolesti kao što su bolesti srca, posebice angina pektoris i infarkt miokarda, moždani udari, bolesti aorte, odnosno aneurizme i perifernih arterija, kao i bubrežnih bolesti koje često dovode bolesnika do dijalize”, kaže te dodaje:

“Debljina povećava rizik od apneje u snu koja može biti uzrokom povišenog tlaka i poremećaja srčanog ritma, odnosno atrijske fibrilacije. Konačno, može dovesti do mišićno-koštanih poremećaja uključujući osteoartritis, a povezana je s autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa i nekim vrstama raka, poput maternice, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva.”

Preventivni koraci

U prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti preventivni pregledi, ističe kardiolog, imaju ključnu ulogu. “Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, preventivni zdravstveni pregledi trebali bi se provoditi jednom godišnje ili barem svake dvije godine. Sistematski pregled može biti osnovni ili prošireni, ovisno o životnoj dobi, anamnezi, tegobama i potrebama pacijenta”, napominje pojašnjavajući što sistematski pregled obuhvaća u CROATIA Poliklinikama.

“Pregled obuhvaća laboratorijske pretrage, klinički pregled kod interniste, EKG, ispitivanje plućne funkcije, ultrazvuk abdomena, PSA i ultrazvuk prostate, ultrazvuk dojki i mamografiju, pregled kod ginekologa, i zaključno mišljenje specijaliste sa zaključkom o zdravstvenom stanju i danim preporukama. Generalno, dob za prvi sistematski pregled ne postoji. Sistematskim pregledima podliježu različite skupine, školska populacija, radno aktivno stanovništvo, branitelji Domovinskog rata, sportaši i umirovljenici”, objasnio je liječnik.

Na pregledu se bolesti detektiraju u samom početku

Prvenstveno, cilj takvih pregleda jest na vrijeme uočiti postojanje određenih čimbenika rizika. “Preventivnim pregledom možemo detektirati bolest na samom početku, započeti liječenje u ranoj fazi i spriječiti nepovoljan ishod. S kardiološke strane, svi do sada zdravi muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina trebali bi učiniti preventivni kardiološki pregled. No, neovisno o životnoj dobi, pregledati se trebaju svi koji imaju neki od čimbenika rizika za kardiovaskularnu bolest kao što su povišeni tlak, povišeni šećer, povišene masnoće, obiteljsku anamnezu rane srčane bolesti ili smrti, pušači, osobe s debljinom, osobe pod svakodnevnim stresom i slično”, kaže.

Preventivni kardiološki pregledi, nastavlja, neobično su važni i kod onkoloških bolesnika koji su zbog izloženosti citostatskoj i radioterapiji podložni različitim srčanim bolestima. “Moramo spomenuti i bolesnike na dugogodišnjoj hemodijalizi koja sama po sebi može dovesti do oštećenja srca. Važno je napomenuti i posebnu skupinu u društvu, a to su amaterski i profesionalni sportaši i rekreativci”, govori napominjući kako bi svi profesionalni i amaterski sportski klubovi ili sportska društva trebali upućivati svoje djelatnike i članove na redovite sistematske i kardiološke preglede s ciljem sprečavanja iznenadne smrti na natjecanjima.

“U kardiologiji znamo za niz bolesti koje imaju svoju genetsku podlogu, prenose se potpuno ili nepotpuno na potomstvo i vrlo često se otkriju sasvim slučajno. Nije rijetko da se tijekom nogometne utakmice nogometaš sruši na terenu i naknadno se utvrdi da je imao srčanu bolest za koju se do tada nije znalo. Konačno, već spomenute osobe s preboljelim infarktima, ugrađenim premosnicama, elektrostimulatorima, umjetnim zaliscima i nakon operacije aorte, moraju nakon provedene rehabilitacije biti u redovitim doživotnim preventivnim kardiološkim kontrolama”, ističe naš sugovornik.

Što sistematski pregled obuhvaća

Ugledni internist i kardiolog kazao nam je koje bi preventivne preglede trebali odraditi muškarci, a koje žene kako bi se spriječio razvoj spomenutih kroničnih nezaraznih bolesti. U sklopu sistematskih preventivnih pregleda muškaraca i žena trebalo bi napraviti laboratorijsku obradu (KKS, SE, kreatinin, mokraćna kiselina, GUK, AST, ALT, GGT, bilirubin, kolesterol, HDL, LDL, trigliceridi, kompletna pretraga urina), ultrazvuk abdomena i specijalistički pregled interniste u koji su uključeni fizikalni pregled srca, pluća, trbuha i ekstremiteta, mjerenje krvnog tlaka, EKG i spirometrija uz koje se na kraju dobiva specijalističko mišljenje.

Navedene pretrage, dodaje dr. Mornar Jelavić, mogu se proširiti s laboratorijskom (PSA, TSH, fT3, fT4), ginekološkom (pregled, ultrazvuk, PAPA test) radiološkom (RTG srca i pluća, kod žena UZV dojki i mamografija, UZV štitnjače), neurološkom (CD karotida i vertebralnih arterija), urološkom, oftalmološkom (pregled, visus, fundus) i kardiološkom obradom (ultrazvuk srca, holter EKG i ergometrija), ovisno o životnoj dobi, osobnoj anamnezi, tegobama i željama pacijenta te kliničkoj procjeni liječnika.

Individualizirani pristup je iznimno važan

Otkrio nam je i kako izgledaju pregledi u CROATIA Poliklinikama te koji bi odraslim osobama trebali biti prioritet. “Croatia Poliklinika ima dugogodišnje iskustvo u pružanju sistematskih pregleda. Uvjereni smo da je prevencija najvažniji dio zdravstva i sustavno radimo na osvješćivanju pacijenata da o svom zdravlju trebaju brinuti kad su najzdraviji. Stoga smo postali prepoznatljivi kao visokospecijalizirana poliklinika za pružanje sistematskih pregleda, koje na jednom mjestu obavljamo u roku od nekoliko sati, bez čekanja, uz individualizirani pristup i maksimalnu stručnost”, kaže.

Također, osim sistematskih pregleda, kroz multidisciplinarni tim (ginekologija, laboratorij, fizikalna medicina i rehabilitacija, oftalmologija, interna medicina, kardiologija, dermatologija i venerologija, neurologija, radiologija, urologija, kirurgija i dnevna bolnica, nutricionizam, postcovid, psihijatrija, ortopedija, otorinolaringologija), Poliklinike Croatia u Zagrebu, Splitu, Puli, Rijeci i Koprivnici pružaju i ostale specijalističke i supspecijalističke usluge.

“U našem radu naglašavamo individualizirani pristup i sukladno tome provodimo dijagnostičke postupke i propisujemo terapiju”, dodaje internist i kardiolog. Uz redovite preventivne i sistematske preglede, najbolja investicija u vlastito zdravlje je dodatno zdravstveno osiguranje koje u potpunosti pokriva troškove zdravstvenih usluga u suvremenim poliklinikama.

Svatko upravlja svojim zdravljem

Ovisno o paketu koji izaberete, usluge uključuju preglede na koje se inače čeka i više od godinu dana i koji su vrlo skupi, poput magnetske rezonance i CT-a, ali i brojne specijalističke i subspecijalističke preglede, sistematski pregled, zatim dijagnostičke preglede u koje spadaju razni pregledi ultrazvukom te mamografija, zatim usluge endoskopije, medicinska rehabilitacija, dentalno liječenje te deseci laboratorijskih pretraga, kao i pretrage tumorskih markera i hormona.

S obzirom na to da je pojedinac taj koji upravlja svojim zdravljem, sugovornik nam je otkrio koje mjere prevencije bi svatko trebao poduzeti kako bi spriječio razvoj vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. “U svakodnevnom radu s pacijentima naglašavam važnost provođenja mjera koje su primjenjive ne samo u prevenciji kardiovaskularnih nego i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema smjernicama WHO, Američkog i Europskog kardiološkog društva iz 2021. godine, nužno je hraniti se prema principima mediteranske prehrane. To znači da se svakodnevni jelovnik treba bazirati na unosu voća i povrća, osim krumpira koji ne treba jesti više od par puta tjedno”, kaže te nastavlja:

“Treba smanjiti unos rafiniranih žitarica, škroba i dodanih šećera na najviše jedanput tjedno, a u jelovnik uvrstiti integralne žitarice kao što su zob, smeđa riža, integralna pšenica, integralni kruh i žitarice. Kada govorimo o mliječnim proizvodima tada valja birati punomasni ili posni jogurt, sir i mlijeko te biljna ulja, ponajviše ekstradjevičansko maslinovo ulje, sojino ulje, ulje iz uljane repice, a u manjoj mjeri suncokretovo ulje i ulje kikirikija.”

Promjena je ključna

Također, preporučuje se nekoliko puta tjedno konzumirati orašaste plodove i sjemenke badema, oraha, kikiriki te lješnjake, indijske oraščiće i sjemenke sezama i suncokreta. Umjesto crvenog mesa i industrijskih transmasti, prednost treba dati ribi i morskim plodovima.

“Kada kažemo da treba smanjiti konzumaciju rafiniranih žitarica, škroba i dodanih šećera na jednom tjedno, tada mislimo na bijeli kruh, bijelu rižu, krekere, slatkiše, pekarske slastice i bijeli šećer. Također, unos mesnih prerađevina kao što su slanina, kobasice, hrenovke i salama treba ograničiti na jedanput tjedno, a neprerađenog crvenog mesa na jednom do dvaput tjedno”, pojašnjava dodajući da unos kuhinjske soli treba ograničiti na najviše dva grama dnevno.

“Također, ne preporučuje se konzumirati industrijske transmasti kao što su margarin, komercijalno pripremljena pečena hrana poput kolačića i pita, te grickalice, prženu hranu i pića s dodanim šećerom. Ovdje se ponajviše misli na slatke gazirane sokove, voćne i sportske napitke, energetska pića i ledene čajeve”, objašnjava naš sugovornik podsjećajući na važnost redovite fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta. Tako bi, dodaje, trebalo hodati svakodnevno barem 30 minuta ili koliko je to fizički moguće, no najvažnije je što manje vremena provoditi u sjedećem položaju.

Važnost dobre kardiološke obrade

Među preporukama su i prestanak pušenja, smanjena konzumacija alkoholnih pića na 100 grama tjedno što je čaša crnog vina ili piva te smanjenje svakodnevne razine psihičkog stresa.

“Zaključno, naglašavam već spomenutu važnost kardiološke konzultacije za zdrave osobe starije od 40 godina, ali i za zdrave osobe koje imaju čimbenike rizika kao što su visok tlak, povišen šećer, povišene masnoće, debljina, obiteljska predispozicija, pušenje, stres, preuranjena menopauza i psihički poremećaji, neovisno o životnoj dobi. Preporučuju se i osobama s različitim kardiovaskularnim bolestima kojima se uz kompletnu kardiološku obradu i uvid u terapiju procjenjuje potreba provođenja ambulantne kardiovaskularne rehabilitacije”, napominje naš sugovornik.

Kardiološke konzultacije preporučuju se i osobama koje su preboljele COVID19 infekciju, profesionalnim i amaterskim sportašima te rekreativcima kao i onkološkim pacijentima, reumatološkim i endokrinološkim te bubrežnim bolesnicima.

“Iz perspektive kardiologa, mogu zaključiti kako se suvremena kardiologija sve više bazira na mjerama prevencije kojima je cilj dijagnosticirati srčanu bolest u što ranijoj fazi i spriječiti neželjene ishode. Danas raspolažemo suvremenom dijagnostičkom opremom koja nam to omogućava”, kazao je dr. sc. Mornar Jelavić za kraj.

Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem