Najopasnija bolest u Hrvatskoj: 6 preporuka kardiokirurga koje možete odmah primijeniti da zaštitite srce

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, od njih svake godine umre otprilike 45% ljudi u Hrvatskoj. O tome se u medijima puno govori i piše, a govorit će se i više jer se očekuje rast udjela kardiovaskularnih bolesnika u ukupnom broju bolesnih, a u konačnici i povećanje udjela u broju umrlih. Napretkom medicine omogućeno je liječenje bolesti koje su u prošlosti bile smrtonosne, kao i produljenje životnoga vijeka (pogotovo u razvijenim zemljama svijeta), ali za kardiovaskularne bolesti još nemamo “čarobni” lijek koji bi uklonio sve aterosklerotske promjene u našim žilama, smanjio svakodnevni stres, regulirao krvni tlak itd.

Najvažniji faktor u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti je prevencija. To podrazumijeva: zdrav način života koji uključuje zdravu prehranu, smanjenje povećane tjelesne mase, svakodnevno kretanje i tjelovježbu, izbjegavanje pušenja i pretjerivanja s alkoholnim pićima, redovite kontrole krvnog tlaka i pulsa te smanjenje stresa. Dr. Stjepan Ivanković, specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg u Klinici za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb savjetuje što svatko od nas može učiniti da bi zaštitio svoje srce.

1. Odagnajte loše misli čak i u pandemiji, ne dopustite si anksiozne i depresivne misli jer povećavaju rizik od srčanih bolesti

Vrlo je bitno skrenuti misli i smanjiti osjećaj bespomoćnosti, reducirati simptome stresa, anksioznosti i depresije, gledati na život pozitivno i svaki dan činiti nešto za svoje zdravlje. Zašto je to bitno? Koliko je god ljudski organizam dobro istražen i koliko god nam se činilo da puno znamo o bolestima i svim fiziološkim procesima u tijelu, zapravo mislim da još znamo vrlo malo. Znanstveno je dokazano da ljudi koji su skloniji razvijanju depresivnih ili anksioznih simptoma u populaciji sveukupno puno češće razvijaju kardiovaskularne bolesti.

Kako bi se objasnila poveznica između depresije, anksioznosti i aterosklerotske bolesti srca, koriste se biološki i bihevioralni temelji. Neki od uzroka aterosklerotske bolesti srca pripisuju se lošem liječenju depresije i životnom stilu depresivnih bolesnika, koji su skloni pretjerivanju (pušenje, alkohol, smanjeno kretanje, neregulirana dijeta, pojačana i pretjerana tjelovježba), kao i većem postotku abnormalne funkcije trombocita, disfunkciji endotela u krvnim žilama i smanjenoj varijabilnosti srčanog ritma.

Također, pojačan stres može dovesti do visokog krvnog tlaka, oštećujući arterije, kao i do srčanih aritmija te slabljenja imunološkog sustava. Zato, iako je mnogima od vas teško u ovom trenutku globalne krize, nezaposlenosti ili posljedica potresa, probajte odagnati loše misli i gledati na sve kao na prolaznu fazu nakon koje će biti bolje.

2. Krećite se, svaki dan do kraja života

Dolazi nam lijepo vrijeme, pa se svakako trebamo posvetiti nekom obliku rekreacije. Nemojte se zaboraviti kretati. Stara latinska poslovica kaže “Motus vita est” – kretanje je život – i nije bez veze. Svojim pacijentima preporučujem minimalno sat vremena hodanja svaki dan. Ako uključite svoje pametne mobitele i koristite pametne satove, ponekad ćete doći do iznenađujućih podataka o tome koliko ste koraka u danu napravili, a da toga niste bili niti svjesni.

Kretanje će nam uvelike doprinijeti regulaciji tjelesne mase koju je bitno gubiti postupno, a ne raznim dijetama i gladovanjem. Svojim bolesnicima znamo reći: operacija je dobro prošla, mi smo svoj dio posla napravili, a sada se vi aktivno morate uključiti kretanjem u ranom postoperativnom tijeku (već drugi dan nakon operacije srca) i tako svaki dan do kraja života.

3. Kretanjem smanjujete mogućnost moždanog udara

Postoji prilično mnogo bolesnika koji ne znaju da imaju poremećaj srčanog ritma kao što je fibrilacija atrija, koja dugoročno zahtijeva praćenje i uvođenje antikoagulantne terapije. Tu je opet kretanje jako bitno jer oni koji ne znaju da je imaju ili su možda svjesno odbili antikoagulantnu terapiju upravo njime značajno smanjuju mogućnost stvaranja tromba u lijevom ili desnom atriju te razvoj moždanog udara ili plućne embolije; dakle, za njih je kretanje bitno ne samo kako bi regulirali tjelesnu masu nego i kako bi ubrzali cirkulaciju krvi u tijelu te tako možda smanjili mogućnost stvaranja tromba.

Bolesnici koji imaju umjetne zaliske (pogotovo mehaničke, gdje je obvezna antikoagulacija), fibrilaciju atrija ili neku drugu indikaciju koja zahtijeva antikoagulaciju, a na terapiji su varfarinom, moraju dobro regulirati vrijednosti PV/INR kako im se ne bi stvarali trombi, ali isto tako i paziti da “previše ne razrijede krv, zbog čega se mogu dogoditi različita krvarenja u tijelu (najopasnije, u glavi, može izazvati moždani udar).

4. Kretanjem i dobrom regulacijom prehrane možete smanjiti štetnost dijabetesa

Dijabetičari trebaju pripaziti na težinu i paziti na prehranu. Kod dijabetesa tipa 2 bolesnici su na peroralnoj terapiji, a sama bolest je najčešće povezana s pretilošću, gdje njihova gušterača radi i uz dobru brigu o sebi možda im u budućnosti neće biti potreban inzulin. Kod dijabetičara smo primijetili povećanje broja bolesnika koji zahtijevaju revaskularizaciju miokarda (operativne zahvate formiranja srčanih premosnica, “bajpasa”).

Znanstveno je dokazano da je dijabetes štetan za niz organskih sustava (neurološki, bubrežni, kardiocerebrovaskularni), bolesnici gube osjet, podložniji su raznim upalama, skloniji su razvoju aterosklerotskih plakova u žilama, slabi im funkcija bubrega. Kretanjem i dobrom regulacijom prehrane bolest ćete zaustaviti, odnosno staviti je pod kontrolu, pogotovo bolesnici iz skupine tipa 2.

5. Ako ste nedavno imali kardiokirurški zahvat…

Što se tiče pacijenata koji su nedavno imali kardiokirurški zahvat nakon infarkta miokarda, promjene srčanih zalistaka ili slično, preporučujem svakodnevnu njegu rane tuširanjem toplom vodom i sapunom.

Vrlo je važno pratiti izgled same rane, zbog moguće infekcije, te odlaziti redovito na kontrolu. Također, važno je napomenuti da bi se nakon kardiokirurških zahvata zamjene zalistaka trebala obratiti pozornost na antibiotsku profilaksu endokarditisa kod stomatoloških i sličnih zahvata.

6. Važan savjet za sve kardiovaskularne bolesnike

Za sve kardiovaskularne bolesnike vrlo je bitno pratiti balans tekućine, pogotovo za one koji koriste lijekove diuretike. Dnevni unos tekućine trebao bi odgovarati otprilike iznosu (mokrenju) kako bi spriječili zadržavanje vode u tijelu i opterećenje srca. Vrlo važan savjet za sve, a posebno za pacijente koji su kardiovaskularni bolesnici ili čekaju zahvat, koji osjećaju bolove i pritisak u prsima, trnce i bolove koji se najčešće šire u lijevu ruku, teško dišu ili imaju edematozne i otečene potkoljenice: javite se što prije u hitnu službu jer stanje može biti ozbiljno. I ne zaboravite paziti na sebe jer u zdravom tijelu zdrav je duh.

DOKTOR ONLINE. VODEĆI DOKTORI HRVATSKE ZA VAS. ZAŠTITI SVOJE ZDRAVLJE KADA JE NAJPOTREBNIJE. PROVJERI.