Ako kupujete hrvatsku mrkvu, velika je šansa da je nastala na ovom zemljištu kraj Biograda. Možda vas zanima kako
U Hrvatskoj se godišnje uzgoji 11.589 tona mrkve, od toga 6000 u poljima s kojih smo napravili reportažu
Želite li u svoj život uvesti jednu zdravu naviku, već danas na jelovnik ubacite mrkvu. Pojedete li samo jednu dnevno, za svoje ćete zdravlje već puno napraviti. Kako je mrkva bogat izvor minerala, vitamina i karotenoida, konzumacijom iste možete smanjiti rizik od srčanog udara za čak 60%, od raka mjehura, prostate i debelog crijeva za 50%, a od raka dojke za 20%. Osim toga, mrkva pomaže u regulaciji šećera u krvi, jačanju imuniteta, poboljšanju vida, očuvanju zdravlja i ljepote kože i kose. Istraživanje je pokazalo kako prosječan Hrvat mjesečno pojede 250 grama mrkve, odnosno tri kilograma godišnje. U Hrvatskoj svake godine tog povrća uzgojimo 11.589 tona, a uvezemo oko 8000 tona, najviše iz Nizozemske, Poljske i Belgije.
https://video.adriaticmedia.hr/videos/xH1wmkMX
Mrkva po hrvatskom receptu
Najveći domaći proizvođač mrkve je poljoprivredno dobro Vrana koje u blizini Biograda na Moru to povrće sije na 100 hektara. Iznimno plodno tlo Ravnih kotara, vrhunsko sjeme, najmodernija tehnologija te sustav navodnjavanja, kažu u Vrani, formula su po kojoj se proizvodi najkvalitetnija domaća mrkva. “Godišnje proizvedemo 6000 tona mrkve, a sasvim je sigurno da nitko u Hrvatskoj niti u ovom dijelu Europe nema tehnologiju poput naše.
Nezaobilazna namirnica na svakom stolu
Mrkva po značaju spada među deset najvažnijih vrsta povrća uz kupus, rajčicu, luk, papriku, grašak, mahune/grah, salatu i krastavce
Čuva zdravlje srca i krvnih žila, može ojačati imunitet, liječi anemiju i čisti organizamž
Poznavali su je i stari Grci
Prije više od 1000 godina na području središnje Azije i Bliskog istoka mrkva je bila ljubičaste boje dok se u doba stare Grčke pojavila mrkva žutog korijena
Nakon niza godina ‘borbe’, od ovoga smo gospodarstva napravili pravo poljoprivredno čudo”, govori Steve Bubalo, 86-godišnji poduzetnik, povratnik iz Amerike. Prije 20-ak godina je kupio posrnulo poljoprivredno poduzeće Vrana i u razvoj je do sada uložio desetke milijuna dolara. Vrana sada tako ukupno obrađuje oko 850 hektara zemlje koje obrađuje s 25 teških strojeva i 60 raznih priključaka. Osim toga, Vrana obrađuje 30 hektara vinograda, 10 hektara plasteničke proizvodnje gdje se uzgaja rajčica, paprika, krastavac, borovnica te različite presadnice za vlastite potrebe.
“Imamo i ratarske kulture koje nam većim dijelom služe za potrebe prehrane stoke i peradi na vlastitim farmama, a manjim dijelom za plasman na tržište. Sijemo kukuruz silažni, kukuruz merkantilni, pšenicu, stočni grašak. Stalno nešto novo razvijamo i pratimo trendove te smo tako i podignuli nasad zelene konzumne šparoge”, kaže Steve Bubalo. Na cijelom dobru stalno je zaposleno 140 radnika raznih profila, od poljoprivrednih tehničara do agronoma. Svatko točno zna što mu je posao i za što je zadužen i samo tako, navodi Bubalo, sve može funkcionirati kako treba.
Važno je znati što radiš i za koga…
“Važno je znati što radiš, kako radiš i za koga i tada se posao može razvijati. Nama je sada sve lakše organizirati, posebice kad znamo da imamo sigurne kupce poput Kauflanda. Jedino je važna kvalitetna roba i poštivanje rokova i problema nema”, govori Bubalo. Kako bi proizvodi poljoprivrednog dobra Vrana na police Kauflanda stigli savršeno svježi i pakirani, Vrana ima svoj Centar za pripremu povrća. To je suvremeno organiziran pogon u kojemu se povrće prerađuje, priprema, konfekcionira i čuva za pravovremenu isporuku prema tržištu. “Vrana mnogo pozornosti posvećuje završnoj fazi proizvodnje kako bi proizvod na tržište stigao svjež, kvalitetan i tržištu primamljiv. U centru za pripremu postoji nekoliko linija za konfekcioniranje, a najveća i najvažnija je suvremena linija za pranje, kalibriranje te pakiranje mrkve u različita pakiranja”, objašnjava Bubalo.
Počeo je kao berač jagoda sa slabim engleskim
Iako je u poznim godinama, još uvijek ne staje i stalno razmišlja kako bolje, više, jače. Steve Bubalo je, naime, karijeru u Americi počeo graditi davne 1955. godine kao siromašni imigrant, berač jagoda sa slabim engleskim.
Domaća proizvodnja veća od uvoza
Prosječan Hrvat mjesečno pojede 250 grama mrkve
Godišnje proizvedemo 11.589 tona mrkve, a uvezemo oko 8000 tona
“Prvi mi je posao bilo branje jagoda. Plaća je bila 95 centi za sat. Pitao sam poslovođu da nam dopusti raditi 12-13 sati na dan. Svaki tjedan 20 dolara išlo je u banku. Nakon četiri godine osnovao sam svoju prvu kompaniju. Bio je to težak rad. I fizički i mentalno, jer moj engleski u to vrijeme nije bio dovoljno dobar. No, uvijek sam bio odlučan i nikad nisam prihvaćao da se nešto ne može napraviti”, govori Steve Bubalo prisjećajući se kako su mu kad je odlučio kupiti Vranu mnogi govorili “nemoj, ne može se, ne isplati se”.
Može se, samo treba raditi
Nedavno je, između ostalog, tvrtka Vrana izgradila farmu lakih pilenki iz sredstava EU fonda za ruralni razvoj. Vrijednost investicije u farmu lakih pilenki s opremom je oko devet milijuna kuna. Za razliku od kaveznog sistema pilenke se slobodno kreću objektom, a cijeli sistem uzgoja je automatiziran i pod stalnim nadzorom.
Sadržaj donosimo u suradnji s Kauflandom.