Nova studija zabrinula je istraživače, u ljudskoj krvi pronašli su plastiku. No, ima načina da spasimo stvar

Nismo ni svjesni koliko smo zapravo svakodnevno izloženi mikroplastici, što podrazumijeva čestice veličine do pet milimetara. Ne vidimo ih i ne osjećamo njihov okus ni miris, ali ćemo sve više osjećati posljedice njihove nesvjesne konzumacije.

A kako ih unosimo? Istraživanja pokazuju kako gotovo pa ni ne postoji siguran zalogaj hrane ili gutljaj pitke vode koji ne sadrži barem jednu česticu mikroplastike. Studija koja je provedena ove godine potvrdila je da su istraživači pronašli dokaze o prisutnosti mikroplastike u ljudskoj krvi i priznali kako to može biti ozbiljan rizik za javno zdravlje.

Plastika upija otrove

Problem je u tome što znanstvenici još točno ne znaju koliko bi mikroplastika mogla biti opasna za čovjekovo zdravlje dokle god se ne provede dovoljan broj studija. Zabrinjava ih činjenica da mikroplastika može apsorbirati otrovne materijale poput pesticida, teških metala i kemikalija koje uzrokuju rak.

Također, pojedina istraživanja sugeriraju da može pridonijeti upalama u probavnom traktu ili pak zaraziti naše tijelo mikrobima koji rastu na česticama mikroplastike. Postavlja se i pitanje što kada se prevelika količina akumulira u našem tijelu? Hoće li ona oštetiti naše tkivo i organe?

Unosimo do 900 komadića dnevno

Studija koju su proveli američki znanstvenici pokazuje da djeca progutaju više od 500 čestica mikroplastike dnevno, a odrasli čak i do 900. Tu se nameće pitanje ima li uopće načina da izbjegnemo konzumaciju mikroplastike?

Prije svega, treba pomno birati proizvode i pakiranja koja kupujemo, ali jednako tako i u kojim trgovačkim lancima obavljamo šoping. Primjerice, trgovački lanac Lidl se, u sklopu REset Plastic međunarodne strategije koju je 2018. godine donijela Schwarz Grupa, obvezao smanjiti količinu plastike u dućanima za 20 posto do kraja 2025. godine.

Reciklirana ambalaža

Osim toga, smanjuju količinu plastike gdje god mogu. Prije tri godine prestali su prodavati plastične proizvode za jednokratnu upotrebu poput čaša, slamki i pribora za jelo. Na segmentu svježeg voća i povrća uveli su mrežastu vrećicu za višekratno korištenje od recikliranog materijala.

U dogovoru s dobavljačima, smanjuju plastičnu ambalažu svojih proizvoda koliko god je moguće ili povećavaju udio recikliranog materijala. U proteklom su razdoblju, među ostalim, smanjili vrećice za orašaste plodove i čipseve, a u plastičnim bocama sirupa uveli 50 posto recikliranog materijala.

Proizvodi bez mikroplastike

Usporedno s tim, u Lidlu prate najnovije trendove te stvaraju ambalažu koja se može reciklirati i time zatvoriti kružni proces. U svakoj poslovnici postavili su spremnike za odvajanje ambalaže po vrsti i podržavaju razne akcije za zaštitu okoliša. U recepturama Lidlovih proizvoda za osobnu higijenu i njegu, čvrsta mikroplastika u velikoj je mjeri već izbačena.

Kako bi kupci mogli jednostavno prepoznati proizvode bez mikroplastike, Lidl je uveo oznaku „Receptura bez mikroplastike“ za proizvode iz područja njege i osobne higijene.

Plastike ima i u prašini

Dakle, možemo opreznije birati što ćemo kupiti. Isto vrijedi i za proizvode za njegu kože koji nerijetko sadrže komadiće plastike, a poznato je da se svi sastojci pa tako i štetni, apsorbiraju putem kože.

Čestice plastike se mogu nakupljati i s prašinom. U tom se slučaju preporučuje redovito provjetravanje prostorija u kojima boravite. Izbjeći ju možete i kupnjom odjeće ili obuće od prirodnih materijala poput pamuka i lana. Poliester i najlon mogu otpustiti čestice plastike pri pranju.

Uključite se u akcije čišćenja okoliša

Valja izbjegavati konzerviranu hranu jer unutrašnji sloj konzerve nerijetko može otpuštati štetne čestice plastike.

Nije na odmet ni uključivanje u raznorazne akcije čišćenja okoliša i očuvanja prirode. Često možemo čuti, posebice tijekom ljeta, o organiziranim akcijama sakupljanja smeća po jadranskoj obali ili pak obalama rijeka.

Osam milijuna tona završi u oceanu

Zagađenje plastikom postalo je jedan od najhitnijih ekoloških problema, upozorava National Geographic. Podsjećaju na strašne brojke i činjenice poput toga da svake godine oko osam milijuna tona plastičnog otpada pobjegne u oceane.

Polovica sve plastike ikad proizvedene u povijesti čovječanstva, nastala je u posljednjih 15 godina. Zabrinjava podatak da se proizvodnja povećava. Primjerice, s 2,3 milijuna tona u 1950. godini na 448 milijuna tona do 2015. godine. Očekuje se da će se proizvodnja udvostručiti do 2050. godine.

Još nije kasno, možemo spasiti planet

Ljudi zaboravljaju da plastika nije biorazgradiva, a svijetom se kreće kroz mora, oceane i rijeke. Pronađena je u svakom kutku svijeta, od Mont Everesta i u Marijanskoj brazdi. Fascinantno je kako su znanstvenici na otoku Henderson, koji se nalazi na pola puta između Čilea i Novog Zelanda, pronašli plastične predmete iz Rusije, SAD-a, Europe, Južne Amerike, Japana, Kine…

“Ovo su najgora vremena, ali i najbolja jer još imamo priliku sve ispraviti. Dakle, iskoristimo ovu priliku najbolje što možemo kako bismo zaštitili naš planet. Još nije kasno ako odmah počnemo djelovati”, poručila je UNESCO-va morska biologinja Sylvia Earle.

Sadržaj nastao u suradnji s Lidl Hrvatska.