O budućnosti električnih automobila i mreže punionica u Hrvatskoj pričali smo s čovjekom zaduženim za HEP-ovu mrežu

Kvaliteta oko 17 kilograma zraka koje dnevno udišemo ovisi o mnogo faktora. U gradovima su glavni izvori zagađenja u atmosferi, cestovni promet, proizvodnja energije i njeno korištenje, te industrijske aktivnost, ali i neki prirodni faktori poput čestica prirodne prašine i morske soli ili prizemnog ozona. Procjenjuje se kako 40 milijuna Europljana u 115 gradova udiše zrak koji ima barem jedan zagađujući faktor iznad razine dopuštene prema odrednicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prijevoz je zaslužan za oko 30 posto emisije ugljičnog dioksida u Europskoj uniji, od čega 72 posto otpada na cestovni promet, tvrdi istraživanje Europskog parlamenta. Klasični automobili čine 60,7 posto od tog udjela, dok na teži kamionski transport otpada 26,2 posto, lakši 11,9 posto, a na motocikle 1,2 posto. Iz EU ističu da bi osobni automobili mogli postati efikasniji promjenom na električni pogonski sustav. Njihov broj konstantno raste, pa se već u 2017. godini zabilježio rast od 51 posto spram godine ranije, dok je u kolovozu ove godine prodaja skočila za 171 posto spram godine ranije, s 97.500 prodanih elektromobila.

Koronavirus je pokazao koliko promet utječe na kvalitetu zraka

Koliko promet utječe na zagađenje zraka možda najbolje dokazuje epidemija koronavirusa, odnosno njen početak kada su europske države postavljale rigorozne lockdownove, zbog čega je snažno opao gradski promet. Kao jedan od primjera Europska agencija za okoliš (EEA) navodi Milano, jedan od talijanskih gradova najpogođenijih koronavirusom, gdje je količina zagađenja zraka tijekom lockdowna pala za 25 posto. U istom četverotjednom periodu kada su provođena istraživanja, u lombardijskom gradu Bergamu, te glavnom gradu Rimu, zagađenje zraka palo je za 35 posto spram jednakog prošlogodišnjeg perioda.

Podaci EEA se temelje na dnevnim i satnim mjerenjima zagađenja na više od 3000 stanica za mjerenje kvalitete zraka diljem Europe. Na Pirinejskom poluotoku, točnije u gradovima Barceloni, Madridu i Lisabonu, zagađenje zraka je u tom periodu također palo za 50 posto. Stoga, na ovim primjerima EEA je sasvim jasno koliko snažan utjecaj promet može imati na zagađenje.

Proizvođači imaju ambiciozne planove

Koliko zagađuju automobili svjesni su i proizvođači automobila, koji su mahom najavili postepenu potpunu elektrifikaciju svoje ponude. Tako je VW, koji je uhvaćen u varanju s emisijama štetnih plinova na svojim dizelskim vozilima, ubrzao svoj plan za elektrifikaciju. Krajem prošle godine najavili su da do kraja 2025. godine žele godišnje prodavati 1,5 milijuna električnih vozila, što je pola milijuna više spram ranije najave. Od tih milijun i pol vozila, nedavno predstavljeni ID.4 u popularnom SUV segmentu trebao bi biti trećina prodaje, odnosno, 500.000 modela godišnje.

Korejska Kia, također ima ambiciozan plan. Planiraju tržištu ponuditi 11 različitih električnih modela do 2025. godine, što bi im prema njihovim planovima trebalo donijeti 6,6 postotni udio svjetskog tržišta električnih automobila. Tada bi im električna vozila trebala činiti 25 posto njihove ukupne prodaje, a planiraju godišnje prodati pola milijuna električnih modela diljem svijeta.

I prijevozničke kompanije nisu izuzetak. Tako je Uber prošlog mjeseca najavio da će svi taksiji na njihovoj platformi do 2040. godine biti električni, a do 2030. godine u pojedinim američkim, kanadskim i europskim gradovima. Već do kraja ove godine, korisnici Ubera u 65 gradova diljem svijeta dobiti će opciju naručivanja električnog vozila, što će ih koštati jedan dodatni dolar na cijenu njihove vožnje.

Volvo je izračunao koliko električni auti manje zagađuju

Švedski Volvo je krajem rujna objavio studiju u kojoj su istražili tko emitira više ugljičnog dioksida tijekom svog životnog vijeka, benzinski ili električni automobili. Usporedili su svoj novi električni Polestar 2 i klasičniji benzinski XC40 SUV. Istraživali su koliko se CO2 generira od trenutka kopanja sirovina za baterije, pa sve do kraja životnog puta, odnosno, reciklaže baterije.

Polestar 2 u tom razdoblju emitira 50 tona CO2, dok benzinski XC40 58 tona. U izračunima za studiju, Volvo, odnosno Polestar, koristio je svjetski energetski miks u kojem se većina električne energije dobiva u termoelektranama, koje također proizvode CO2. Kada se računa s europskim energetskim miksom, Polestar 2 emitira znatno manje 42 tone. Kada bi se koristili samo obnovljivi izvori energije, brojka pada na 27 tona.

Svaki drugi automobil bi mogao biti električni

No, postoje uvijek kritičari koji su propitkivali koliko su električni automobili ustvari manji zagađivači od električnih, s tvrdnjom da se ne uzima u obzir i ugljični dioksid koji se generira proizvodnjom električne energije. Nedavna studija nastala suradnjom sveučilišta u britanskom Exeteru, Cambridgeu i nizozemskom Nijmegenu ustanovila je da kada se i uračuna CO2 koji se generira proizvodnjom električne energije, da električni automobili u 95 posto svijeta zagađuju manje spram klasičnih automobila na fosilna goriva.

Zaključili su da je ukupna količina zagađenja koju električni automobili generiraju tijekom svojeg životnog vijeka u zemljama poput Švedske i Francuske (gdje većina energije dolazi iz nuklearnih i obnovljivih izvora) manja za 70 posto spram klasičnih. U studiji također tvrde da bi do 2050. godine svaki drugi automobil na prometnicama svijeta mogao biti električan, što bi globalnu razinu CO2 smanjilo za 1,5 gigatona godišnje, odnosno ekvivalent trenutnog generiranja CO2 cijele Rusije.

Europske države i gradovi uvode pravila

Mnoge europske države i gradovi, upravo zbog želje za smanjenjem zagađenja zraka, najavili su postepene zabrane prodaje automobila s unutarnjim izgaranjem. Norveška je po tom pitanju najambicioznija, budući da planira do 2025. godine zabraniti prodaju klasičnih automobila. Slijedi ih Danska sa sličnim ciljem u 2030. godini, dok u 2035. godini kane zabraniti i hibridna vozila. Francuska i Španjolska imaju plan doći 100 postotne prodaje električnih automobila do 2040. godine.

Norveški glavni grad Oslo kani zabraniti ulazak klasičnim automobilima u gradski centar do 2024. godine, a 2030. godine žele postati prvi svjetski grad koji ne generira štetne plinove prometom. London je već 2019. godine uveo zonu ultra niske emisije štetnih plinova, u kojoj se naplaćuje ulazak automobilima s većom razinom štetnih plinova. Efekti su bili gotovo trenutni, pa je razdoblju od travnja do srpnja te godine količina zagađenja pala za 20 posto. Iz grada Londona su se nedavno pohvalili i novim istraživanjem u kojem je zaključeno da se zbog te mjere, ali i drugih implementirano kroz grad, postiglo pet puta veće smanjenje zagađenja zraka nego u ostalim dijelovima Velike Britanije.

Infrastruktura je presudna

Evidentno je dakle da bi električna vozila mogla odigrati jednu od ključnih uloga u smanjenju onečišćenja zraka uzrokovanih prometom. Stoga, za potpuno širenje i prihvaćenost električnih automobila, koji bi mogli imati golemu ulogu u smanjenju onečišćenja zraka, ključnu ulogu će odigrati infrastruktura.

Unutar HEP grupe postoji projekt eMobilnost, koji želi biti u korak s energetskom strategijom EU. Još početkom 2014. godine HEP je počeo s izgradnjom svojih ELEN punionica u hrvatskim gradovima, prateći Direktivu 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, te drugih strateških dokumenata kojima je cilj održivost prometa i poboljšanje kvalitete zraka i kvalitete života u urbanim sredinama.

HEP će do kraja godine imati 250 punionica diljem Hrvatske

Od te 2014. godine do danas HEP je diljem Hrvatske postavio pod brendom ELEN mrežu od više od 200 punionica, što javnih, što internih. Punionice se tako prostiru na području Zagreba i 20 županija, a pokrivaju sve važnije autoceste, te druge važne cestovne pravce. Pokrivaju i turistička središta, a u posljednje vrijeme i sve više otoka. U ELEN-ovoj ponudi punionica nalaze se punionice snage 50 kW, ali i prve ultrabrze punionice u Hrvatskoj, snage do čak 350 kW.

Na ELEN punionicama tako se istovremeno može puniti više od polovice svih registriranih električnih automobila u Hrvatskoj. S obzirom na to da se električni automobili ne moraju puniti svaki dan, može se zaključiti da je ELEN podmirio trenutne potrebe vozača električnih vozila. Međutim, ta brojka neće biti dovoljna s obzirom na to da se prodaja električnih vozila iz godine u godinu povećava. Stoga, već do kraja ove godine ELEN mreža će do kraja godine brojiti ukupno 250 punionica, s mogućnošću istovremenog punjenja 500 automobila.

O budućnosti ELEN mreže

O budućnosti ELEN mreže i električnih automobila porazgovarali smo s Domagojem Puzakom, iz HEP-ovog Sektora za strategiju i Službe za poslovni razvoj i akvizicije. “Projekt je nakon nekoliko godina skupljanja znanja i praćenja tehnologije došao u fazu optimalne pokrivenosti cijele Republike Hrvatske punionicama različitih tipova na raznolikim lokacijama, te očekujemo snažniji dolazak električnih vozila na naše ceste kako bismo svi skupa bili sudionici jednog održivog tržišta”, priča Puzak.

“Punionicama električnih vozila već su pokrivene sve županije, većina gradskih središta, magistralni pravci, te ono najvažnije i najsloženije – autoceste!”, nastavlja. Tumači kako je sada na korisnicima da svojim ponašanjem i navikama daju daljnji impuls na tržištu, kako bi na određenim lokacijama proširili kapacitete ili povećali broj priključnih mjesta. “Za jedan veliki elektroenergetski sustav e-mobilnost je jako dinamično područje na kojem će kontinuirano biti puno prilagodbi i predstavljanja novih koncepata koje nosi”, kaže.

Puzak ističe da je s HEP projektom e-mobilnosti napravio jedan od najvećih iskoraka u cijeloj Europi. Priča kako su koristeći vlastita i sredstva iz EU fondova povisili trenutni broj punionica na više od 200, te da su pokrivene sve planirane lokacije, uključujući i one financijski, pravno, organizacijski i tehnički najzahtjevnije. “Sada smo u situaciji gdje je stečeno znanje o opremi i korisnicima potrebno optimalno komercijalizirati i učiniti projekt motivirajućim za korisnike, ali i održivim za sve sudionike tržišta”, tumači.

Kažu da su konačno riješili dilemu kokoš ili jaje

Puzak nam je pojasnio i kako se točno biraju lokacije za nove punionice. Kaže da se provodi sveobuhvatna analiza, kojoj su glavni parametri prometna povezanost, broj registriranih električnih vozila u regiji, te dostupnost kapaciteta na elektroenergetskoj mreži. No, ističe i da uzimaju u obzir ponegdje i interes vlasnika i upravitelja lokacija da se pridruže daljnjem razvoju mreže infrastrukture.

Puzak smatra da su kreirali optimalnu platformu, te da vjeruju da su razriješili dilemu “kokoš ili jaje”. “Sada je na autoindustriji da napravi potrebne korake kako bi električna vozila postala prisutnija i dostupnija svima. Ono što možemo reći – trend postoji”, kaže. Inače, HEP u svojem voznom parku ima preko 70 električnih vozila.

Punionice treba prestati uspoređivati s benzinskim crpkama

“Svi skupa moramo raditi na osvješćivanju koncepta e-mobilnosti i promjeni paradigme prometa. Vozila većinu dana stoje parkirana, a punjenje električnog vozila moguće je na kućnoj utičnici, u garaži, te na parkingu ureda ili šoping centra, pa stoga treba prestati uspoređivati punionice s benzinskim crpkama. Korisnici električnih vozila to su već shvatili i prihvatili, a kako bi običan čovjek u obzir kupio vozilo na elektromotorni pogon, dobro će doći razne vrste financijskih (subvencije pri kupnji i registraciji, jeftinije cestarine i parking…) i nefinancijskih poticaja (povlašteni parking, zatvaranje gradskih središta za konvencionalna vozila…)”, ističe Puzak.

Uz to da električne punionice treba prestati uspoređivati s benzinskim crpkama, Puzak ističe još jednu bitnu činjenicu. “Sva vozila spojena na punionice električnih vozila u budućnosti mogu biti distribuirani izvori električne energije i time davati podršku cijelom sustavu. U tom kontekstu, ultrabrze punionice potrebne su na međugradskim pravcima i najprometnijim lokacijama, a ovisno o vrsti vozila, stanju i kapacitetu baterije, napunit će ga kroz 20-ak minuta”, zaključuje Puzak.

Članak nastao u suradnji s partnerom HEP.