Ova obitelj iz Slavonije jedan je od većih uzgajivača svinja u zemlji; upravo se šire i u posao ulažu 18 milijuna kuna
Reportaža iz Budrovaca, gdje obitelj Kolić godišnje proizvede 8000 tovnih svinja
Kada bih se ponovno rodio, krenuo bih istim putem i ništa ne bih mijenjao. I radio bih baš ovo što radim cijeloga života. Ne bih nikada pomislio otići iz Slavonije koju volim baš takvu kakva je – ujesen kišna i blatnjava, a ljeti suha i prašnjava. Ovako govori 48-godišnji Mirko Kolić iz Budrovaca, koji se na svom obiteljskom imanju 20-ak godina bavi uzgojem svinja. A radi to iznimno ozbiljno i vrlo uspješno. S godišnje proizvedenih 8000 tovnih svinja spada među veće proizvođače u Hrvatskoj, a upravo kreće u proširenje posla. Ponosan je, kaže, na sve što je napravio i što će tek napraviti, zajedno s trojicom sinova.
https://video.adriaticmedia.hr/videos/qa2POPKx
“Proizvodnjom svinja počeo sam se baviti gotovo slučajno, nisam to baš planirao. Iako je moj otac uzgajao svinje, zapravo sam krenuo od nule. Da on sad vidi što sam sve izgradio i kako sam unaprijedio posao, ne bi vjerovao”, govori Mirko dok u žurbi “pegla” posljednje detalje s izvođačima koji počinju graditi nove gospodarske zgrade. U proizvodni ciklus, staje, silose, skladišta… uložit će 18 milijuna kuna. Polovicu toga iznosa dobio je iz EU fonda, dio novca uložio je sam, a dio su krediti banaka. Vjeruje da će sve biti završeno za 10-ak mjeseci.
Suradnja s Kauflandom
“Prošle sam godine započeo suradnju s Kauflandom, a s proširenjem proizvodnje i mogućnosti su veće, važno se pridržavati Kauflandovih visokih standarda, količina i rokova“, kaže Mirko i objašnjava kako on uspijeva držati glavu iznad vode jer ima sigurnih 10-ak kupaca.
On je među sretnijima. Nesređeno tržište itekako se odrazilo na proizvodnju svinja u Hrvatskoj jer smo, prema podacima Eurostata, na tom polju najgori u Europi. Posljednjih desetak godina proizvodnja svinjetine u nas je smanjena za čak 26% odnosno s nekadašnjih 137.000 tona godišnje na jedva 100.000 tona. Kada bi se Hrvatska gledala kao zemlja izvan EU-a, bili bismo osmo najveće izvozno tržište za svinjsko meso i proizvode iz Europske unije. Naime, u 2012. godini uvezli smo 50.588 tona, a 2015. godine čak 92.142 tone svinjetine. Iako ta brojka i dalje raste, Mirkov primjer pokazuje kako tržišnih prilika za domaću svinjetinu itekako ima.
Hrvati najviše vole svinjetinu
Koliko volimo to meso, najbolje se vidi iz činjenice kako prosječan Hrvat godišnje pojede 32 kilograma svinjetine, najviše od svega mesa. Peradi, primjerice, pojedemo 24 kilograma po stanovniku, a oko 10 kilograma junetine, govedine i teletine. Projekcije govore kako će potrošnja svinjskog mesa u svijetu do 2024. godine narasti za gotovo 14 milijuna tona, pri čemu su procjene da će samo Kina povećati potrošnju za 6,5 milijuna tona. “Moje se svinje hrane domaćim žitaricama, s mojih polja, nema kemikalija ni GMO-a. Klanje se obavlja u najmodernijoj klaonici, a svježe meso za najviše dva dana stiže na police Kauflanda”, ističe Mirko.
Najdraže meso
32 kilograma svinjetine pojede prosječan Hrvat godišnje
A da bi se došlo do te faze, potrebno je mnogo rada i truda. Njegov dan počinje vrlo rano, a završava vrlo kasno – dnevno radi i po 15-ak sati. Nužno je brinuti o svemu jer samo uz maksimalnu posvećenost može se, tvrdi, očekivati prosperitet.
Kako bi osigurao najbolju hranu za stoku, na više od 100 hektara sije razne žitarice, a koliko je do sada uložio u traktore, kamione, staje, kombajne i druge strojeve nikada nije zbrajao… Od zbrajanja iznosa važnije mu je, kaže, da od svog posla može živjeti i da ni on ni njegovi sinovi niti žele, niti moraju razmišljati o odlasku iz Slavonije. “Svinjogojstvo je posao baš kao i svaki drugi. Imam sedmero radnika, dobro smo organizirani i stižemo najnormalnije otići i na godišnji. Važno je voljeti ono što radiš i vjerovati u to i uz malo truda stvari moraju sjesti na svoje mjesto”, navodi Mirko. Njemu je očito baš sve ondje gdje treba biti. Posao se širi, o tržištu ne mora razmišljati, a najveća mu je sreća što su sinovi krenuli njegovim stopama.
Tri DA za svinjetinu na jelovniku
1. Najkrtiji dijelovi svinjetine sadrže oko 6% masnoće. Krta svinjetina je odličan izvor proteina u prehrani pa tako 100 grama svinjetine sadrži čak pola preporučene dnevne količine proteina
2. Svinjetina je osobito bogata vitaminom B12 i samo 100 grama ovog mesa osigurava 70% preporučene dnevne količine unosa vitamina B12
3. Svinjetina je bogata cinkom, fosforom i selenom,mineralima koji potiču rast novih stanica u organizmu, jačaju imunološki sustav te osnažuju zube i kosti