Okrenite izazov dobrote, jer kad činite dobro djelo pomažete drugima, ali i sebi

Sva mudrost psihologije, kaže psihologinja Tina Brzić, sadržana je u starim narodnim izrekama “Dobro se dobrim vraća” i “Čini drugome ono što želiš i za sebe”. Čineći dobro postižemo osjećaj veće vlastite vrijednosti, a time i ljubavi prema sebi. Ljudi koji imaju visoko samopoštovanje, navodi psihologinja Brzić, otvoreniji su i skloniji činiti dobra djela. Upitali smo je što je uopće dobro, zašto se osjećamo bolje kada činimo dobro i može li se naučiti biti dobar.

https://video.adriaticmedia.hr/videos/o23FqpGI

Zašto je dobro činiti dobro?

Činiti dobra djela izuzetno je pogodno za mentalno zdravlje, ono dovodi do većeg osjećaja vlastite vrijednosti i pozitivne slike o sebi. Osobe se ugodno i opušteno osjećaju u situacijama koje za sebe smatraju pozitivnima, odnosno dobrim, negoli obrnuto.

Takav način funkcioniranja našeg kognitivnog i emocionalnog dijela opravdava svakidašnje vjerovanje kako je dobro činiti dobro. Prirodna tendencija osobe je zadržati ravnotežu koja omogućava najbolje optimalno funkcioniranje organizma, što se sigurno ne postiže čineći loše ili zlo. Ljudi su društvena bića, čineći dobro drugima, odnosno odgovarajući na potrebe i traženja drugih, individua se osjeća korisno, razvija svoje kapacitete i samim tim se dobro osjeća.

Organizam u harmoniji

Cjelovitost ljudskoga bića sagledava se kroz dimenzije fizičkog, kognitivnog, emocionalnog i duhovnog dijela. Na fizičkoj razini činiti dobro dovodi do opuštenosti, smanjenja stresa te otpuštanja hormona sreće i uzbuđenosti (serotonina i endorfina). Organizam koji nije napet funkcionira u harmoniji ispunjavajući svoj puni potencijal. Na kognitivnom dijelu, osoba koja čini dobro usmjerava svoju pažnju ka ugodnim i dobrim podražajima što dovodi do percepcije kako živi u svijetu koji je bazično ugodno i dobro mjesto. Percipiranje onoga o čemu razmišljamo i na koji način se ponašamo rezultira generalnim percipiranjem. Stoga ako radimo drugima dobro, dobro oko sebe i primjećujemo (najprostranjeniji primjer uvjetovane percepcije je primjerice kada kupujemo automobil određenog tipa, tada počinjemo i pojačano zapažati taj tip automobila u svojoj okolini, tako i ako se bavimo dobrim, počinjemo pojačano opažati dobre situacije i geste u svojoj svakodnevici).

Koliko činjenje dobra pridonosi emocionalnom životu?

Po pitanju emocionalnog doživljaja, čineći dobro i sami se osjećamo kao bolja i vrjednija osoba te možemo osjećati sreću, zadovoljstvo i ispunjenost. Kao sva bića, tako i ljudi teže samoaktualizaciji, emocionalnom zadovoljstvu i uravnoteženosti što se poglavito može postići doživljavanjem “zrcaljenja” vlastitih postupaka i vrijednosti koje gradimo kao individua. Zrcaljenje vlastitog ponašanja, kroz način ophođenja, doživljavanja, osjećanja i percipiranja druge osobe o nama, jedna je od najmoćnijih povratnih informacija o tome kakvi smo, što izravno utječe na naše samopoštovanje i samopoimanje. Ukratko, ovisno o tome kakvi smo prema drugima stvaramo predodžbu i svijest o sebi. Na duhovnoj razini, većina današnjih religijskih pravaca i raznih duhovnih učenja temelji se na ideji da svi potječemo od istoga te pripadamo istome, a čineći dobro participiramo u jačanju osjećaja pripadnosti i vrijednosti što rezultira duhovnim mirom i potencira postojanje višeg cilja, većeg životnog smisla.

Kako se zapravo može definirati dobro?

Dobro se može definirati kroz zadovoljavanje tuđih potreba, bilo to fizičkih, emocionalnih ili kognitivnih.Činiti dobro je slušati drugu osobu ili drugo biće, osvijestiti njezine potrebe i iste pokušati zadovoljiti u granicama vlastitih mogućnosti. Činiti dobro ne mora biti nešto veliko, čak i kratak osmijeh usputnom prolazniku je čin dobrote, a koliko god gesta mala bila, može imati veliki utjecaj na vaš i njegov/njezin život. U psihologiji
postoji nekoliko pojmova koji definiraju različita činjenja
dobrote:

• altruizam – naklonost ili ponašanje kojem je cilj pomaganje drugima bez očekivanja povratne nagrade
• prosocijalno ponašanje – ponašanje prema moralno uvriježenim vrijednostima, primjerice dijeljenje, suradnja i sl.
• empatija – suosjećanje s drugom osobom, neki je nazivaju izvorom dobrote
• volontiranje – neprofitna aktivnost pojedinca ili grupe u svrhu dobrobiti zajednice ili cijelog društva.

Može li se naučiti biti dobar?

Biti dobar se može naučiti, odnosno bolje rečeno razvijati. Kako se emocionalno razvijamo kroz naš život, tako i gradimo vlastite vrijednosti. Ljudi koji su otvoreni za nova iskustva i tolerantni na različitosti šire svoj sustav vrijednosti, a samim time i prostor za dobrotu. Vrlo lako je drugu osobu ili situaciju osuditi “na prvu”, no ako radimo na vlastitom kapacitetu i sagledavanju cjeline, uz toleranciju na različitosti, povećava se vjerojatnost razumijevanja drugih i potiče empatija, suosjećanje i altruizam.

Kako činiti dobro?

Dovoljno je osvrnuti se oko sebe i učiniti nešto dobro za nekog iz obitelji, kolegu na poslu, susjeda, slučajnog prolaznika. Možete se i priključiti nekoj volonterskoj ili dobrotvornoj organizaciji ili platformi poput “Čini pravu stvar” koju je Vipnet pokrenuo 2016. godine u sklopu svog istoimenog programa društveno odgovornog poslovanja kako bi na jednome mjestu spojila one koji žele pomoći s onima koji to aktivno čine.

Platforma svakome omogućava da se angažira i na jednostavan način uz pomoć prijatelja i poznanika prikupi donacije za dobrotvorni cilj po izboru. Donacije se uplaćuju preko društvene mreže direktno udrugama bez troškova provizije. Izazov je moguće pokrenuti isključivo s ciljem prikupljanja donacija za udruge i projekte udruga, ne i za pojedince. Udruge moraju postojati barem dvije godine i imati iza sebe barem četiri provedena projekta da postanu članovi mreže, a status i ukupan iznos prikupljenih donacija moguće je u svakom trenutku pratiti i na profilu korisnika i na profilu udruge.

---

1. Kreiraj izazov

2. Podijeli ga sa svima

3. Prijatelji podržavaju izazov donacijom

---

Izazovi koje su pokrenuli poznati

Platforma “Čini pravu stvar” prepoznata je i kod brojnih poznatih lica koji su svoje izazove pokrenuli s ciljem podizanja svijesti o različitim društvenim problemima poput pisca i sociologa Brune Šimleše, glumice Ecije Ojdanić, glumca i fitness instruktora Marija Valentića, našeg najpoznatijeg skijaša Ivice Kostelića, glumca i glazbenika Jana Kerekeša, osječkog glazbenika Igora Delača, Miss Hrvatske 2017. Tee Mlinarić i brojnih drugih. U samo dvije godine na platformi ‘Čini pravu stvar’ prikupljeno je više od 240.000 kuna za razne projekte udruga, a uspjeh je tim veći što su taj novac prikupili građani koji su svojim angažmanom progovorili o bitnim problemima razvijajući pritom kulturu solidarnosti u društvu.

Donacije za matematičare, ljetovanje djece…

Vipnetovi zaposlenici prikupili su više od 40.000 kuna za udrugu Mirno more koja od 1994. godine organizira “Flotu mira”, jedinstveni projekt ljetovanja za djecu roditelja slabijeg socijalno-ekonomskog statusa. Kroz platformu “Čini pravu stvar” za udrugu Mladi nadareni matematičari “Marin Getaldić” poznati profesor matematike Toni Milun pokrenuo je izazov koji se, osim kunskim donacijama, može podržati i uplatom kriptovalute odnosno bitcoinom. Najuspješnija i najpopularnija udruga u prošloj godini bila je Udruga Mali zmaj koja je prikupila najveći iznos donacija, ukupno 33.755 kuna. Najuspješniji izazov bio je “Do Vira i nazad” koji je pokrenuo Marko Kos i prikupio 16.100 kuna za udrugu Mali zmaj te je, s čak 92 pojedinačne donacije, ujedno i najpopularniji ambasador.

Sadržaj donosimo u suradnji s Vipnetom