Osiguranjima se bavi više od 15 godina. Otkrio nam je od koje štete se najpametnije osigurati

“Svaku specifičnu štetu možemo tumačiti kao seminar na terenu ili učenje u praksi, tako da moji prijatelji i poznanici često ostanu iznenađeni koliko je posao u štetama zanimljiv i raznolik. Kada im pričam s kakvim sam se sve štetama susreo u karijeri, na obradu šteta gledaju drugačijim očima”, govori Siniša Radaković, direktor Službe za obradu šteta neživotnih osiguranja u Croatia osiguranju.

U osigurateljnom poslu Radaković je još od 2007. godine, do 2010. godine radio je na poslovima preuzimanja neživotnih osiguranja nakon čega prelazi u poslove obrade šteta neživotnih osiguranja. Timu Croatia osiguranja pridružio se u studenom 2020. godine.

S obzirom na pandemiju, potrese i sve nesreće koje su nas zatekle posljednjih godina, ne čudi podatak da je osiguranje u protekloj 2021. godini poraslo za 8,8 posto. No, iako je osiguranje od potresa bitno, postoje druge vrste šteta koje su manjih razmjera, ali su u Hrvatskoj na vrhu po učestalosti. Sugovornik nam otkriva koje su to.

Posljedice potresa bile su velike

Velike turbulencije na osiguravateljskom tržištu izazvao je potres. Naš sugovornik kaže da su već tada primijetili promjene u ponašanju klijenata i povećanje zainteresiranosti za imovinska osiguranja. No i dalje je bilo primjetno da pokrivenost osiguranjima kod nas nije ni približna kao u zapadnim zemljama.

“Htio bih pohvaliti cijeli tim Croatia osiguranja jer su kolege procjenitelji iz cijele Hrvatske neposredno nakon petrinjskog potresa odmah bili na terenu i radili procjene. U trenutku kad se dogodio potres 29. prosinca, jedna je procjeniteljica pregledavala oštećeni objekt od potresa dan prije. Iskustvo je bilo traumatično, ali nasreću je prošla bez ozljeda”, prisjeća se naš sugovornik.

Inače se na hrvatskom osigurateljnom tržištu, bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, godišnje prijavi više od 800 tisuća odštetnih zahtjeva po policama neživotnih osiguranja. Kada se uzme u obzir da štete od potresa nisu bile niti 1 posto ukupno prijavljenih šteta, a pokrivaju gotovo 10 posto isplaćenih iznosa, može se vidjeti intenzitet potresa, ali i to da je mala pokrivenost osiguranjem imovine.

Pametno se osigurati od katastrofalnih šteta

“Gledajući štete po učestalosti, možemo reći da su najčešće štete na motornim vozilima i na imovini. Štete dopunskog zdravstvenog osiguranja brojčano su najveće, ali kako se zapravo radi o specifičnom pokriću razlike iznad vrijednosti zdravstvenih usluga obveznoga zdravstvenog osiguranja te o velikoj frekvenciji manjih iznosa, nisam ih uzeo u ovu statistiku”, govori Radaković.

Kod imovinskih osiguranja, dodaje, najčešći rizici koji se pojavljuju su štete od vode zbog puknuća, začepljenja ili zamrzavanja cijevi. Da razmjere ovih šteta ne treba podcjenjivati, svjedoče primjeri iz prakse. Primjerice, u jednoj kući površine 240 kvadrata došlo je do pucanja vodovodne cijevi i izlijeva vode po zidovima, podu, stropu i predmetima u kućanstvu.

Objekt je bio osiguran na iznos osiguranja od 1.800,000 kuna, a ukupna premija za godinu dana iznosila je 4.827,72 kuna, što je oko 400 kuna mjesečno. Nakon procjene štete, osiguranicima je isplaćen iznos od čak 59.063,15 kuna. U drugom primjeru se radilo o objektu površine 200 kvadrata, koji je osiguran na iznos od 900.000 kuna, a ukupna godišnja premija iznosila je 2.196 kuna. Isplaćeno je 37.474,16 kuna odštete.

I prirodne nepogode su sve češće

Nakon šteta uslijed puknuća, začepljenja ili zamrzavanja cijevi najčešće su štete na imovini nastale od posljedica olujnog nevremena, prilikom kojih padaju stabla, vjetar oštećuje krovove i slično, te štete uslijed velikih oborina, odnosno kiše, kada dolazi do plavljenja objekata.

“U zadnjih desetak godina može se primijetiti i sve veći broj šteta zbog prirodnih nepogoda. Primjerice, imali smo veliku kišu i poplavu u Zadru u rujnu 2017., veliku kišu i poplave u Zagrebu u srpnju 2020., ali i veliku kišu i poplavu u Rijeci u listopadu 2020. Prošle je godine krajem lipnja bila nezapamćena tuča na području Požege, a svi znamo da su tijekom 2020. bila i dva razorna potresa”, objašnjava nam Radaković.

Prilika čini lopova

Iako požari po svom financijskom učinku predstavljaju velike štete, po učestalosti imovinskih šteta su iza već navedenih puknuća ili začepljenja cijevi te posljedica vremenskih nepogoda. Kod požara je najčešći uzrok ljudska nepažnja, primjerice ostavljanje otvorenog plamena bez nadzora.

“Često su uzrok upaljene svijeće, lampice na borovima ili greške na električnim instalacijama i uređajima. Jedan primjer većeg požara koji se dogodio bio je za vrijeme Novogodišnjih blagdana, kad je ispaljena raketa pala na krov i izazvala požar. Skoro cjelokupni objekt je bio zahvaćen požarom”, govori.

Kad su u pitanju provale u dom, kojih je prema podacima MUP-a godišnje oko 19.000, Siniša kaže da vrijedi ona “prilika čini lopova” jer ih se većina događa u vrijeme godišnjih odmora, odnosno ljeti. Za vikendice i objekte koji nisu stalno nastanjeni vrijedi suprotno. Savjetuje da ne objavljujete na društvenim mrežama statuse s putovanja ili da zamolite susjede da vam skupe poštu iz sandučića.

U prometu su najopasnije ‘crne točke’

Jedno je američko istraživanje pokazalo da se najveći broj nesreća u prometu događa u blizini domova vozača jer su oni tada najopušteniji. Čak 52 motociklista imalo je nesreću na pet minuta udaljenosti od doma, a 77 posto vozača automobila nesreću je imalo na udaljenosti od 20-ak kilometara od doma. Zanimalo nas je vrijedi li to i u Hrvatskoj.

“Ne primjećujemo takvu statistiku, međutim ono što se prati i bilježi vezano za promet i prometne nezgode su crne točke. To su pozicije na prometnicama gdje učestalo nastaju prometne nezgode s teškim tjelesnim ozljedama, smrtnim posljedicama ili velikom materijalnom štetom. Prati ih Prometni fakultet u Zagrebu u suradnji s MUP-om”, objašnjava i dodaje:

“Ako se pitate zašto je zadnjih nekoliko godina izgrađeno više kružnih tokova, razlog je saniranje crnih točaka. Osim kružnih tokova, rade se dodatne trake za skretanje vozila, dodatna signalizacija na cestama, poboljšanje karakteristika kolnika i geometrijskih karakteristika ceste kao nagibi u zavojima i slično, a sve u cilju smanjenja rizika u prometu i povećanja sigurnosti sudionika”.

Kod nas je rizična turistička sezona

Istraživanja su otkrila da je tijekom određenih blagdana u SAD-u broj prometnih nesreća povećan. Tako se najviše nesreća sa smrtnim ishodom (312) događa za vikend tijekom Dana sjećanja i to u Houstonu. Sljedeći po redu je Praznik rada s 308 nesreća, pri čemu su najveće šanse da će se nesreće dogoditi u Los Angelesu. Božić je na posljednjem mjestu s 231 nesrećom.

“U Hrvatskoj ne bismo mogli povezati povećan broj prometnih nezgoda s blagdanima, ali svakako se može vidjeti veći broj prometnih nezgoda za vrijeme turističke sezone i ljetnih mjeseci, kada je veći broj vozila na prometnicama”, objašnjava Siniša Radaković, direktor Službe za obradu šteta neživotnih osiguranja u Croatia osiguranju.

Kaže da se povećan broj prometnih nezgoda uvijek može povezati s prometnim gužvama i povećanim brojem vozila na prometnicama, kao i sa stanjem kolnika, odnosno kišom ili snijegom.

Može li se kod nas osigurati pojedini dio tijela?

Često u medijima viđamo da su javne osobe osigurale određene dijelove tijela. Primjerice, noge Davida Beckhama osigurane su na 140 milijuna dolara, glas Mariah Carey osiguran je na 35 milijuna dolara, a osmijeh Julije Roberts na 30 milijuna dolara. Zanimalo nas je li tako nešto moguće i u Hrvatskoj.

“Prvenstveno je potrebno napraviti razliku između američkog, anglosaksonskog prava i kontinentalnog prava u zemljama Europe, odnosno tih tržišta. U Hrvatskoj nije uobičajeno da netko od sportaša osigura samo svoje noge, tenisači ruke i slično”, govori Siniša i dodaje da ono što se može ugovoriti je osiguranje od posljedica nesretnog slučaja ili nezgode.

“Riječ je o ugovornom osiguranju. Uz takve ugovore o osiguranju zaključuju se i tablice invaliditeta za zaostale trajne posljedice na pojedinim dijelovima tijela te se sukladno njima određuje i trajni invaliditet. Međutim, to nisu milijunske svote osiguranja kako se poznati sportaši, glumci i pjevači u SAD-u osiguravaju”, objašnjava naš sugovornik.

Ne postoje dvije iste štete

S obzirom na to da se osigurati može sve od automobila, građevinskih objekata pa i samih osoba, u štetama rade ljudi različitih profesija, od inženjera, agronoma do pravnika i ostalih. Radaković kaže da je radom u štetama naučio da nikada ne postoje dvije iste štete, a svaka je prilika za dodatno učenje i usavršavanje.

Govori nam da će neke štete na kojima je radio pamtiti cijeli život, poput one kad je u Brazilu iz broda iscurio sok. “Utvrđeno je da je na brodu koji prevozi sok došlo do istjecanja soka. Takvi se brodovi inače zovu “juicy carrier”. Tad je trebalo pod hitno organizirati očevid i utvrditi zašto je došlo do istjecanja soka”, prisjeća se.

Dobro pamti i štetu u Indiji

Pamti i štetu u Indiji, gdje je jedna hrvatska tvrtka radila na izgradnji hidrocentrale, a prilikom radova je došlo do pada poklopca turbine. Nažalost, u ovom je slučaju bilo i ozlijeđenih, a materijalna šteta bila je iznimno velika. Prisjeća se i štete na osiguranoj robi, točnije ugljenu, koji je brodom stigao u Hrvatsku iz SAD-a, a imao je nedozvoljen postotak vlage u sebi.

“U trenutku kada smo dobili prijavu štete, pola tereta je već bilo istovareno i pohranjeno u skladište, a pola je ostalo na brodu. Trebalo je pod hitno organizirati da brod dobije zabranu napuštanja luke dok se ne utvrdi je li brodar odgovoran za štetu. Također je trebalo utvrditi je li vlaga koja je dospjela u ugljen od slatke ili slane vode, jer u slučaju potonjeg taj se ugljen više ne bi mogao koristiti”, govori.

Pažljivo birajte osiguranje

Iako svi misle da se štete na imovini, vozilima i zdravlju događaju nekom drugom, u pravilu to nije tako, a često bude kasno kada se šteta već dogodi. Zato je preporuka ugovoriti osiguranje, i to ono kojemu se može vjerovati.

Croatia osiguranje tržišni je lider u Hrvatskoj i pruža takvu sigurnost već više od 137 godina. Kontinuirano prate potrebe svojih klijenata kroz razvoj novih proizvoda, ulaganjem u digitalizaciju, jednostavnu i brzu obradu šteta.

Jednostavnosti doprinosi i mogućnost prijave štete online ili telefonom, a status obrade se može pratiti i putem aplikacije. Sama isplata štete može se očekivati iznimno brzo. Tako na primjer za štete prijavljene po policama kasko osiguranja prosječno vrijeme od prijave do isplate je osam radnih dana.

Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem.