Otpad je prijetnja našem opstanku. Pokažite nam kako čuvate okoliš i osvojite vrijedne nagrade

Prije 50 godina, točnije 5. lipnja 1972. na Konferenciji u Stockholmu usvojen je Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda te se na taj obilježava Svjetski dan zaštite okoliša. Ove se godine porukom #OnlyOneEarth poziva na zajedničko djelovanje na globalnoj razini.

Svijet se svakodnevno bori s otpadom. Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji se 2020. proizvodilo 505 kilograma komunalnog otpada po stanovniku, a u Hrvatskoj 418 kilograma po stanovniku. To znači da prosječna četveročlana obitelj proizvede skoro dvije tone otpada godišnje.

Rješenje je u pravilnom skladištenju, recikliranju i ponovnoj uporabi otpada. I tome se okreće cijeli svijet, a ponajviše Europa koja je donijela svoj Zeleni plan, strategiju za postizanje klimatskog cilja do 2050. Da pomaka ima, svjedoče podaci da se u Europskoj uniji 2020. godine recikliralo 47,8 posto komunalnog otpada, a u Hrvatskoj 34,3 posto.

Putujuće smeće

Iako se ove godine poziva na djelovanje na globalnoj razini, važno je krenuti od sebe – svaki pojedinac može dati svoj doprinos zaštiti okoliša. Pritom je motivirajuće imati na umu da je otpad, osim što vidno narušava prirodnu ljepotu, iznimno štetan za sav biljni i životinjski svijet te za opstanak čovjeka.

Broj divljih deponija svakodnevno raste, a česta su žrtva otpada i dubrovačke plaže koje slove kao jedne od najljepših u svijetu, koji u većini slučajeva, doputuje s odlagališta u Albaniji i Crnoj Gori koja su smještena uz rijeke.

Iz Dubrovnika ga morske struje nose dalje i razbacuju po obali te otocima, a prvi je na udaru najšumovitiji otok Jadrana – Mljet. Ni na srednjem i sjevernom dijelu Dalmacije nije puno drugačija situacija.

Ilegalna odlagališta

Lani su ronioci kod Visa u samo nekoliko sati izvukli 15 tona otpada s dna mora, a kod Pule, na potezu od uvale Valovine prema Golubovim stijenama, prikupljeno je pak 10 kubika otpada. Oko 1455 tona plastike već sada pluta Mediteranom i to čini Sredozemlje jednim od najugroženijih morskih područja, procjenjuju znanstvenici.

Ni Zagreb nije izuzetak gdje je ilegalno odlaganje smeća jedan od najvećih problema metropole za kojeg već godinama nema adekvatnog rješenja. Ondje je 2019. godine u krugu od samo dva kilometara oko Hipodroma pronađeno čak pet divljih deponija smeća.

Kap u moru

Sve to znatno utječe na bioraznolikost koja je ključna za opstanak čovječanstva. Valja se zato probuditi i hitno učiniti nešto po tom pitanju. S tom je mišlju i Telegram, u suradnji s tvrtkom HEINKEN Hrvatska, pokrenuo kampanju Moja kap za bolji svijet.

Sada pozivamo i vas da nam se pridružite u stvaranju boljeg (i čišćeg) svijeta. Iako se čini da je vaše djelo samo kap u moru, ne zaboravite da jedna kap može pokrenuti velika djela.

Kako do nagrada?

Fotografijom nam pokažite kako čuvate svoj okoliš, osvojite paket Heineken proizvoda i usput inspirirajte druge da učine isto. Broj fotografija koje možete slati je neograničen.

Sudjelovati možete klikom na ovaj link, a pravila nagradnog natječaja proučiti ovdje.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom HEINEKEN Hrvatska.