Domaća tvrtka ima sjajan plan kako povećati udio obnovljivih izvora energije

Hrvatska elektroprivreda do 2023. godine planira uložiti 750 milijuna kuna u sunčane elektrane Kaštelir, Cres, Vis, Vrlika Jug...

FOTO: Getty Images/iStockphoto

Obnovljivi izvori energije koji se dobivaju iz prirode svaki nam danom postaju sve važniji. Prije svega zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. To je, naravno, prepoznao i HEP koji poduzima vrlo konkretne korake prema tome te do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora energije s 35 na više od 50 posto. Taj cilj HEP planira postići revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije.

Konkretnije, HEP do 2023. godine ulaže 750 milijuna kuna u sunčane elektrane, a do 2030. godine planira imati sunčane elektrane ukupne snage 350 MW, što je jednako njegovoj polovici snage Nuklearne elektrane Krško. Sunčane elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW i vrijednosti 80 milijuna kuna, prve su četiri sunčane elektrane u velikom investicijskom ciklusu Hrvatske elektroprivrede do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna.

Veliki planovi za bolju budućnost

Nakon što su početkom travnja potpisani ugovor o kupoprodaji Sunčane elektrane Kaštelir te ugovor o izgradnji Sunčane elektrane Cres, uskoro započinje izgradnja Sunčane elektrane Vis, projekta kojega je u prosincu prošle godine HEP preuzeo od tvrtke Končar OIE. Također, u drugoj polovici 2019. HEP Proizvodnja će izgraditi Sunčanu elektranu Vrlika Jug.

HEP je pokrenuo ciklus izgradnje sunčanih elektrana, kao dijela obnovljivog scenarija razvoja u skladu s polazištima buduće energetske strategije RH i smjernica EU energetsko-klimatske politike. Do 2030. godine HEP planira realizirati projekte sunčanih elektrana ukupne snage 350 MW. U idućem petogodišnjem razdoblju investicije HEP-a u sunčane elektrane tako će iznositi prosječno 150 milijuna kuna godišnje, odnosno 750 milijuna kuna do kraja 2023. godine, što u prosjeku omogućava izgradnju 20 MW novih solarnih kapaciteta godišnje. Navedeno uključuje i projekte integriranih sunčanih elektrana na zgradama u vlasništvu HEP-a.

Sunčana elektrana Vis

Elektrane Vrlika Jug, Cres i Vis proizvodit će električnu energiju bez ugovora s HROTE-om o otkupu po poticajnoj cijeni. Sunčane elektrane na Visu i Cresu doprinijet će jačanju infrastrukture u funkciji razvoja turizma, jer će električnu energiju najviše proizvoditi onda kad je najpotrebnija, u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone. Sva četiri projekta elektrana nastala su u suradnji HEP-a s partnerima – jedinicama lokalne i regionalne samouprave i tvrtkama.

Osim s tvrtkama, HEP u području sunčanih elektrana i drugih obnovljivih izvora surađuje i s jedinicama lokalne samouprave. Tako je u tijeku HEP-ov javni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren do 31. prosinca, i u sklopu kojeg je HEP spreman realizirati sve financijski isplative projekte koji će zadovoljiti energetske, ekonomske i okolišne kriterije.

HEP-ove sunčane elektrane

Sunčana elektrana Vis bit će smještena na brdu Grizova glavica, u blizini naselja Žena Glava, oko 3,6 kilometra jugozapadno od grada Visa te oko 4,8 kilometara istočno od Komiže. Instalirana snaga elektrane bit će 2,2 MW, a priključna 2 MW. Očekivana godišnja proizvodnja je 3,1 milijun kWh čime se mogu podmiriti potrebe oko 1.000 kućanstava. Radovi na izgradnji trajat će od travnja do prosinca 2019. Vrijednost projekta je oko 20 milijuna kuna.

Sunčana elektrana Cres

Sunčana elektrana Vrlika Jug predstavlja realizaciju 1. faze planirane izgradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore na području Grada Vrlike. Grad Vrlika je i razvijao projekt, koji je HEP Proizvodnja otkupila u prosincu 2018. godine. Vrijednost investicije iznosi 14,7 milijuna kuna. Priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh. Čitava izgradnja trebala bi se realizirati tijekom druge polovice 2019. godine.

Sunčana elektrana Cres, snage 6,5 MW, prvi je projekt koji je HEP preuzeo u sklopu ciklusa izgradnje i akvizicije sunčanih elektrana. Očekivana proizvodnja elektrane, koja će se nalaziti oko 2 kilometra sjeverno od naselja Orlec, je 8,5 milijuna kWh godišnje, što odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava. Ugovor o izgradnji vrijedan je 34,7 milijuna kuna. Radovi trebaju započeti u jesen 2019., a završiti u travnju 2020. godine.

Sunčana elektrana Kaštelir

Sunčana elektrana Kaštelir ima priključnu snage 1 MW i očekivanu godišnju proizvodnju od oko 1,5 milijuna kWh, što odgovara potrošnji oko 500 kućanstava. U elektrani su ugrađeni paneli proizvođača opreme za sunčane elektrane Solvis iz Varaždina. Elektrana je u pogonu je od prosinca 2018. godine. Ima sklopljen ugovor s HROTE-om te se kao povlašteni proizvođač nalazi u sustavu poticaja.

Sunčane elektrane na otocima

U idućem razdoblju HEP planira snažnije pokrenuti program izgradnje fotonaponskih sunčanih elektrana, pri čemu je fokus lokacijama na većim otocima, gdje se mogu instalirati elektrane snage u pravilu do 10 MW. Sunčane elektrane koriste obnovljivi izvor energije, bez emisija stakleničkih plinova, što se uklapa u globalna nastojanja za ublažavanje klimatskih promjena. Sunčane elektrane na otocima važne su i stoga jer će električnu energiju najviše proizvoditi onda kad je najpotrebnija – u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone. Sunčane elektrane su dobar izbor upravo na otocima i sličnim izoliranim područjima.

Zbog dobre osunčanosti, lokacije na otocima su među najatraktivnijima. U skladu sa strateškim planovima Vlade RH, HEP će posebnu pozornost posvećuje razvoju elektroenergetske infrastrukture na otocima, što uključuje i razmatranje mogućnosti izgradnje sunčanih elektrana. Uglavnom je riječ o projektima koji se razvijaju u različitim oblicima partnerstva odnosno potencijalnog partnerstva s drugim poduzetnicima ili institucijama. Spomenuti projekti (SE Cres, SE Vis i SE Vrlika Jug) dobri su primjeri kako jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu pomoći u bržem razvoju svojih područja.

* Sadržaj donosi HEP