U suradnji s
U suradnji s HEP-om

Ovi industrijski pogoni sada su top turističke destinacije. U Hrvatskoj je jedan uvršten u svjetski hidro Hall of Fame

Hidroelektrana Jaruga u nacionalnom parku Krka samo je tri dana mlađa od hidroelektrane na slavnim slapovima Niagare

HE Jaruga
FOTO: HEP

Nekoć su služili za proizvodnju brodova, piva, stakla, parfema… A danas su ovi industrijski pogoni svjedoci povijesti i nezamjenjiv dio kulturne baštine neke države.

Japan je, primjerice, povezao čak devet lokacija koje pričaju priču o brzoj industrijalizaciji zemlje pred kraj 19. stoljeća tijekom kojeg su zapanjujućom brzinom izgrađene željeznice, rudnici ugljena i brodogradilišta.

Dvije glavne znamenitosti koje su danas ondje postale nezaobilazna turistička destinacija nalaze se oko lučkog grada Nagasakija gdje je smješteno i čuveno brodogradilište.

Nacionalni park Krka

I Hrvatska ima sjajnih primjera bogate industrijske prošlosti koji su svjedok života i identiteta ljudi koji su u njima radili. Oni pričaju priču o tehnološkoj i znanstvenoj vrijednosti te utjecaju na arhitekturu, dizajn i planiranje prostora te ih vrijedi čuvati.

Nacionalni park Krka danas je jedna od najposjećenijih destinacija u Hrvatskoj, a obiluje prirodnom ljepotom koja već na prvi pogled oduzima dah. Glavna atrakcija Nacionalnog parka su njegovi vodopadi, među kojima je Roški slap najprostraniji, a Skradinski buk najveći i najpoznatiji.

Jedna od prvih u svijetu

Ono što je, dakako, dragulj tamošnjeg područja su ostaci hidroelektrane Krka. Naime, Jaruga 1 uvrštena je na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu prema prestižnom programu Electrical Engineering Milestone, kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovim prostorima.

Samo je tri dana mlađa od hidroelektrane na slapovima Niagare i nalazi se u blizini Skradinskog buka, a kao iznimni artefakt industrijske baštine daje dodatnu vrijednost turističkoj naravi nacionalnog parka.

Hidroelektrana Krka bila je jedna od prvih u svijetu koja je proizvodila višefaznu izmjeničnu električnu energiju u komercijalne svrhe, za rasvjetu i privatne kuće te stanove u Šibeniku.

HE Miljacka HEP

I dan-danas rade

U pogonu je bila od 1895. do 1914. godine, a u neposrednoj blizini prve hidroelektrane, tamo 1903. godine, izgrađena je i druga koja nosi ime Jaruga 2. Tri godine nakon toga u parku je niknula i hidroelektrana Miljacka koja je 2018. uvrštena u svjetski hidro Hall of Fame.

To je priznanje koje se jednom godišnje dodjeljuje izabranoj hidroelektrani koja električnu energiju proizvodi više od 100 godina.

Jaruga i Miljacka dan-danas rade i isporučuju zelenu energiju što je pokazatelj da njihov vlasnik, Hrvatska elektroprivreda (HEP), uspješno usklađuje proizvodnju električne energije sa zahtjevima zaštite okoliša i potrebama turizma.

Karlovačka munjara

Od njih je malo mlađa i HEP-ova hidroelektrana Ozalj, smještena na rijeci Kupi u Karlovačkoj županiji. Sastoji se od dva dijela pa tako elektrana Ozalj 1 proizvodi električnu energiju od 1908. godine. Puštena je u rad za potrebe rasvjete Karlovca, a danas ima tri proizvodne jedinice ukupne snage četiri megawata.

Tamošnji stanovnici da su joj i simpatičan nadimak pa se dandanas može čuti kako je zovu “Munjara grada Karlovca”. Ozalj 2 je pak izgrađena 1952. i danas ima dvije proizvodne jedinice ukupne snage 2,2 megawata.

Fantastičan primjer industrijske arhitekture

No, Ozalj 1 najstarija je aktivna hidroelektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U svojih više od 100 godina postojanja, nikad nije prestala raditi. Građena je u neoromantičkom stilu i predstavlja izvanredan primjer industrijske arhitekture s početka 20. stoljeća.

Ima status zaštićenog kulturnog dobra pa je zbog toga tijekom nedavne obnove bilo nužno maksimalno poštivati postojeća konstrukcijska rješenja i izgled interijera te eksterijera.

HE Ozalj

Intrigantna palača Šećerane

Još jedan od hrvatskih primjera kako su industrijski pogoni postali hit turističke atrakcije pažljivo čuva Rijeka. Vizuru grada i dan danas krase ostaci industrijskih pogona u kojima su radile generacije Riječana iz istih obitelji.

Pozornost posjetitelja trenutačno najviše privlače građevinski zahvati uz rekonstrukciju palače Rafinerije šećera, koja je najveće neobarokno zdanje na istočnoj obali Jadrana. Palača Šećerane će nakon završetka rekonstrukcije i restauracije postati sjedište Muzeja grada koji teče.

Elektrane prenamijenjene u muzeje

Što se pak europskih slučajeva tiče, londonska institucija Tate Modern danas je jedan od najposjećenijih muzeja na svijetu. Među top tri je destinacije u Velikoj Britaniji koju obilaze turisti, a zanimljiva je po tome što se nalazi u zgradi nekadašnje elektrane Bankside koja je otvorena nakon završetka Drugog svjetskog rata. Zatvorena je 1981. godine.

U muzej je prenamijenjena i slovenska hidroelektrana Fala, a prvo je to postrojenje podignuto na Dravi. U pogon je stavljena prije 109 godina te je bila najveća na području Istočnih Alpa.

Kulturnim spomenikom je proglašena 2008. zbog svoje vrijedne i originalne opreme, odnosno suvremene tehnike i arhitektonske vrijednosti.

Europska ruta industrijske baštine

Budući da je industrijska revolucija bila prijelomno razdoblje koje je oblikovalo Stari kontinent, dio članica Europske unije je 1999. pokrenuo projekt Europske rute industrijske baštine (ERIH).

Trenutačno obuhvaća oko 2000 lokacija u svim zemljama članicama, a cilj je približiti ljudima primjere industrijske baštine, kulture, tehnologije i znanosti koja je oblikovala svijet u kojem danas živimo.

Jedne od tih destinacija su i pojedini hrvatski lokaliteti, a to su Hrvatski željeznički i Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu, lansirna stanica riječke tvornice torpeda i Pomorski muzej u Dubrovniku.


Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom.