Pitoreskne vinske ceste u okolici Zagreba imaju top ponude za vikend izlete. Saznali smo što sve nude

Ruralna područja sve su više turistički zanimljiva, a sve popularnije destinacije za izlete vikendom su vinske ceste u okolici Zagreba. Vino je dio lokalne kulture i identiteta, a vinarije nikada nisu bile tako produktivne i poduzetne kao danas.

Zagrebačka županija u vinsku kartu Hrvatske upisana je kao dio velike cjeline zvane Bregovita Hrvatska dok zaštićenu oznaku izvornosti “Zapadna kontinentalna Hrvatska” nose podregije Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica i Pokuplje.

Bez golemih vinarija već s mnoštvom malih parcela

S obzirom na to da je u ovim krajevima svako domaćinstvo u pravilu imalo barem neku manju količinu trsja za svoje potrebe, teško je naći velike, neprekinute nasade tipične za goleme, industrijske vinarije. U većini vinograda većinom se sve i dalje radi ručno, a brežuljci su prošarani malim parcelama.

Za većinu turista najvažniji motivi za posjet vinskim cestama i vinarijama uz kušanje vina je uživanje u društvu. Uz autohtone sorte, na vinskim cestama oko Zagreba lako je pronaći i mir kojeg nude mala mjesta. Provjerili smo što nude tri vinske ceste u okolici.

Plešivica je poznata po pjenušcu, a ima čak 30 vinarija

Malena vinska podregija Plešivica uključuje pet vinogorja: Samobor, Plešivica-Okić, Sveta Jana, Krašić i Ozalj na južnim padinama Samoborskoga gorja, tik uz Jastrebarsko. Sinonim je za pjenušce, a nove generacije vinara stalno pomiču granice i podižu ljestvicu kvalitete. Na Plešivičkoj vinskoj cesti djeluje oko 30 vinarija, a najpoznatija imena su pioniri Korak, Tomac i Šember. Njima uz bok danas stoje dokazana imena kao što su Režek, Kurtalj, Jagunić, Šoškić i ostali.

Neki su našli i svoje posebne niše, kao Krešimir Ivančić s barikiranom, ružičastom i pjenušavom verzijom portugisca, mladog i kiselkastog crnog vina voćnih aroma koje se odlično kombinira s pečenim kestenima ili tipičnom lokalnom zimskom hranom kao što su krvavice i zelje.

Od studenog ga možete pronaći kod svakog plešivičkog vinara jer se svi drže običaja proizvodnje portugisca. Vinarija Ivančić upravo je ovu sortu iskoristila za pjenušava vina Griffin Dark Side i Griffin Rosé i osvojila zlatne medalje na svjetskom natjecanju Portugieser du Monde.

Franjo Kolarić je pak svoju nišu pronašao u sivom pinotu, međunarodnoj vinskoj sorti koja je kod nas u sjeni autohtonih i lokalno popularnijih vina. Plešivički brend Colleti nudi ovo bogato i aromatično vino.

Tri macerirana vina u istoj vinariji

Vinarija Korak proizvodi chardonnay, jedno od globalno najomiljenijih i najrasprostranjenijih bijelih vina. Na Plešivici dobar dio grožđa završava i u čuvenim plešivičkim pjenušcima proizvedenim šampanjskom metodom. Sorta je rasprostranjena i na zelinskom i samoborskom vinogorju. Vinarija Korak proizvodi i izazovni crni pinot koji može završiti kao baza za rosé pjenušac, a sam po sebi daje svilenkasto vino atraktivne voćne arome.

U istoj vinariji proizvodi se i sauvignon blanc, popularno bijelo vino koje se proizvodi širom svijeta u više stilova. Korak ipak nudi nježniju varijantu, narančasti sauvignon – bijelo vino obrađeno kao da se radi crno. Obavezna je duga maceracija, što znači da mošt ostaje u kontaktu s kožicom i košticama iz bobice, odakle izvlači tamnu boju, tanine, sortnost, intenzivne arome.

Obitelj Korak diči se serijom od tri macerirana vina – rizlingom, sauvignonom i chardonnayem proizvedena potpuno ekološki, bez dodatka sumpora. Plešivičko vinogorje prednjači među pionirima ovog specifičnog pristupa, pogotovo obitelj Tomac i njihova vina iz amfora.

Grožđe zakopano u zemlju

Kao što se to radilo u kolijevci vinarstva Gruziji prije više tisuća godina, obitelj Tomac grožđe stavlja u velike glinene posude te ih zakopava u zemlju. U svjetskim je okvirima pomaknula granice svojim pjenušcem Amfora Brut Nature 2010., koji je 2016. godine bio jedino hrvatsko vino koje je časopis Decanter ikad uvrstio na prestižnu listu 75 najvažnijih vina godine.

Ubrzo su i drugi lokalni vinari počeli eksperimentirati i izbacivati svoje narančaste verzije. Obitelj Šember u limitiranom izdanju radi svoj Qvevri, a vinarija Colletti je kao krunu bavljenja sivim pinotom napravila vino od grožđa koje je godinu dana stajalo u amfori, devet mjeseci u bačvici i još šest mjeseci u keramičkoj boci.

Mlada vinarija Jagunić pak proizvodi narančasto vino od traminca crvenog, Amber Selection. Iako nisu za svako nepce, narančasta vina su iskustvo koje si treba priuštiti. Od vinograda do prerade u podrumu, ljudska je intervencija minimalna. Svi se procesi, uključujući vrenje, odvijaju spontano i prirodno. Rezultat je potpuno drukčije, kompleksno i za odležavanje te gastronomiju vrlo zahvalno vino.

Zelinska vinska cesta

Ni u prigorju ponuda ne zaostaje za onom Plešivičkom. U mirnom ruralnom kraju sa središtem u Svetom Ivanu Zelini prevladavaju bijele sorte te se tamo mogu pronaći odlične verzije graševine, chardonnaya, traminca, sauvignon blanca, rizlinga, bijelog, ali i crnog pinota. Autohtona vinska sorta nosi zvučno ime kraljevina, a crtica iz povijesti kaže da su pošiljke zelinske kraljevine stizale i na adresu slavnog skladatelja Ludwiga van Beethovena.

Kraljevinu karakteriziraju nizak postotak alkohola, svježina, pitkost i nježne arome. Svake godine najbolje kraljevine izlaze na tržište pod zajedničkom etiketom, kao županijska robna marka. Prvu pjenušavu varijantu proizvela je vinarija Puhelek-Purek pod imenom Kraljica.

Na jugu Prigorja, na samoj granici s Moslavinom, leži još jedna podregija s vlastitom autohtonom sortom. Škrlet je kao sorta još ne tako davno bila predodređena za gemište, međutim mladi vinari i moderna tehnologija zaslužni su za novu dopadljivost tog vina. Poznatiji su proizvođači Kezele te Voštinić-Klasnić s nekoliko različitih varijanti, od svježeg preko odležanog ili predikatnog pa sve do pjenušca.

Samoborska vinska cesta

Samobor je uvijek dobro mjesto za vikend izlet, što zbog brojnih manifestacija, što zbog degustacija popularnih kremšnita. No, na samoborskim brežuljcima ne manjka ni šarmantnih vinograda i kleti, a ova najmlađa vinska cesta Zagrebačke županije pozornost plijeni s bermetom, aperitivom iz 18.stoljeća. Doduše, tada su ga ljekari prodavali kao lijek za probavne smetnje.

Baza bermeta crno je vino u kojem se maceriraju rogač, suhe smokve pelina, kadulja, zrna gorušice, narančina korica i još pokoji tajni začin. Okus je aromatičan, sladak i gorak. Uz glavni gradski trg nalazi se kušaonica obitelji Filipec, a bermet proizvode i Pavlin te Fabek. Treba spomenuti i lokalne vinare kao što su Sirovica, Požgaj ili Župančić, proizvođače silvanca, chardonnaya, rizlinga, crnog pinota, graševine…

Vinske ceste kao inspiracija za kulturne događaje

Turistička zajednica Zagrebačke županije 15. listopada pokreće novo događanje – Via VINO okuplja vinarije u okolici Zagreba te donosi niz drugih sadržaja poput projekcije filma u vinogradu te koncerata i izložbi. Večeras će u vinogradu kuće Braje biti održana projekcija jednog od najiščekivanijih filmova ove godine, ‘No Time to Die. Još jedna projekcija slijedi 23. listopada u središnjem parku Velike Gorice, a bit će popraćena izložbom fotografija vinara i domaćim žesticama by Brigljević destilati i gin.

Sutra, 16. listopada pak možete sudjelovati u događanju pod nazivom Via NOTE na koncertu klasične glazbe na padinama vinograda kurije Schwartz u Nespešu, u Sv. Ivanu Zelini gdje že se posluživati vina vinarije Litterarii. Na Martinje na događanju Via ART u Samoboru, bit će prilike za kušanje odabranih vina te uživanje u izložbi fotografija vinara zagrebačke županije u Samoborskom muzeju.

Ako vas put odnese u prekrasnu prirodu Sjeverozapadne Hrvatske postoji mogućnost da će vas Designer Outlet Hrvatska nagraditi poklon-bonom u vrijednosti od 350 kuna. Nagradu dobiva prvih dvadeset gostiju koji će u razdoblju od 15. listopada do 15. studenog dvije noći odsjesti u jednoj od kuća za odmor.

Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije i Designer Outletom Hrvatska