Pogledajte što smo izvukli iz arhive: pedesetih smo na igrama na sreću mogli osvojiti svinje i bačve vina
Ovo je prefora, ovako su izgledale srećke u prošlom stoljeću
Spavaće sobe, kompleti kuhinjskog namještaja, radio aparati, drva za ogrjev, ali i 50 debelih svinja i bačve vina… To su samo neke od nagrada na tomboli koju je davne 1950. priređivao Oblasni odbor Narodnog fronta u Zagrebu.
Narodna je tombola tada imala 1000 glavnih zgoditaka, a svaka treća bila je dobitna. No, listić lutrije koji je preživio sedam desetljeća ipak nije najstariji, priređivanje igara na sreću na području današnje Republike Hrvatske, počelo je u drugoj polovici 19. stoljeća, u vrijeme Austro-Ugarske.
Čak 60% ljudi okušalo je sreću
Od tada do danas igre na sreću postale su sastavni dio života. Potvrđuje to i podatak da je čak 60% građana Hrvatske, barem jednom u životu, odigralo neku iz široke palete igara na sreću.
Hrvatska Lutrija, koja iduće godine slavi 50. rođendan, tu je paletu sada upotpunila sasvim novim konceptom – igrom Sve ili Ništa u kojoj dobivate i kada pogodite, ali i – kada promašite. Izvlačenje je svaki dan, a najveći mogući dobitak seže do 600.000 kuna.
Bogati meni igara na sreću
U trenutnom portfelju igara koje su na raspolaganju igračima Hrvatske Lutrije, na vrhu ljestvice popularnosti su Eurojackpot, Srećke i Loto 7.
U šarolikom društvu lutrijskih igara mogu se pronaći još i Brzih 35, Loto 6, Joker, Bingo, eSrećke, Keno i Toto 13.
Nova šansa – svaki dan
Novi koncept izvlačenja svaki dan znači da se svakog novog jutra možete buditi s nadom da ćete možda baš danas postati sretni dobitnik, a ako ne danas, nova šansa smiješi se već sutra.
Osim onima koji vole dinamične igre s brzom frekvencijom izvlačenja, ova je godina dobre vijesti donijela i svim onima koji su uvjereni da nemaju sreće, jer nikada ne pogode niti jedan jedini broj.
Od sada, čak i apsolutni “gubitnik”, koji je uspio baš sve promašiti, može postati bogatiji za 600.000 kuna.
Dobivaš i ako promašiš
“Nemam ništa, nisam pogodio niti jedan broj”, uvriježen je komentar igrača koji, još dok traje izvlačenje, ako vide da nemaju prvih nekoliko brojeva, razočarano bacaju listić u smeće.
Upravo se tome pokušalo doskočiti igrom “Sve ili Ništa”, koja je već probila led na nekim tržištima, primjerice u SAD-u te u Finskoj.
Za razliku od drugih igara s izvlačenjem, koje karakteriziraju dobici vezani za broj pogođenih brojeva, u igri “Sve ili Ništa” igrač osvaja dobitke i za potpuno suprotan scenarij, odnosno za nepogođene brojeve koje je odigrao.
Pogodak i promašaj jednako vrijede
U bubnju se nalaze ukupno 22 broja od kojih se, u svakom kolu, izvlači njih 11.
Matematički, to bi značilo da igrač ima visokih 50% šansi za pogađanje svakog izvučenog broja, ali, isto tako, ima mogućnost od 50% da promaši svaki izvučeni broj.
Zrcalnost kao glavni adut
U slučaju da pogodi svih 11 brojeva, igrač osvaja maksimalni jackpot od 600.000 kuna, ali isti ga dobitak čeka i u slučaju da promaši svih 11 brojeva.
“Jednaka je situacija i s ostalim dobicima koji pokazuju svojstvo zrcalnosti. Vidljivo je da igrač ne osvaja dobitke jedino u slučajevima pogođenih ili promašenih 4,5,6 i 7 brojeva. Upravo je ta zrcalnost novost i glavni adut ove igre”, kazali su iz Lutrije.
Brojeve izabrala naslijepo i osvojila najveći jackpot
Odluka da zaigraju, nekim građanima Hrvatske promijenila je život, lansirajući ih preko noći među milijunaše.
Najsretnija igračica svakako je Zagrepčanka koja je, 10. siječnja 2014. osvojila najveći pojedinačni dobitak ikada osvojen u Hrvatskoj – vrtoglavih 131 milijun kuna.
Dobitnica je otkrila je da nije namjeravala igrati Eurojackpot nego Loto 7. Kazala je da je brojeve izabrala na slijepo, a ulog od 15 kuna, koji joj je promijenio život, uplatila je online, dvije minute prije zaključenja uplata.
Igre na sreću nisu zaustavili ni ratovi
A kako je to izgledalo kroz povijest? Prema dostupnim podacima, između prva dva svjetska rata lutrijske je igre priređivala Državna klasna lutrija, a nakon drugog svjetskog rata obnavlja se Državna klasna lutrija. Čak i za vrijeme Drugog svjetskog rata, organizirale su se igre na sreću na ovim prostorima, a ostvarena dobit bila je namijenjena za ratne potrebe.
U listopadu 1945. održano je prvo izvlačenje srećki tadašnje “Jugoslavenske lutrije”, čime je nastavljena dugogodišnja tradicija iz Kraljevine Jugoslavije. Godina s kojom je završio Drugi svjetski rat, ujedno je ona u kojoj se građanima i to doslovno, počela osmjehivati sreća.
Naime, 1945. prvi se put u Hrvatskoj zaigrao Loto. Sjedište Hrvatske državne lutrije bilo je smješteno iznad gradske ljekarne na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, a njezin upravitelj bio je Mustafa Džafić.
Temelji današnje Hrvatske Lutrije
Povijesti lutrije obilježila je i 1951. Tada su u glavnim gradovima tadašnjih Republika i autonomne pokrajine Vojvodine osnovane filijale Državne lutrije preko kojih su se prodavale srećke.
Upravo su na tim temeljima kasnije stvorene lutrijske organizacije u regiji, a među njima i današnja Hrvatska Lutrija.
Pedesete godine prošlog stoljeća obilježio je snažan porast prometa srećaka koji se usporava u svibnju 1960. godine, nakon što je priređeno prvo kolo Sportske prognoze koja je već u prvoj godini postigla izvanredne rezultate.
Uvođenje igre Loto
I Loto je brzo izgradio popularnost, prvo kolo održano je 3. siječnja 1962. Brojevi su se najprije izvlačili srijedom, svakih 14 dana, ali već u svibnju iste godine prešlo se na tjedno izvlačenje. Igrači su pogađali od 6 od 49 brojeva, a izvlačenje je prenosila televizija, uz prigodni, zabavni program.
U razdoblju koje je uslijedilo, nekada vodeće srećke gube primat, a igrači se sve više okreću Sportskoj prognozi koja je 1976. postigla svoj najveći uspon.
Zakon koji je otvorio vrata novim igrama
Malo po malo, Sportsku prognozu s trona je potiskivao Loto koji je ubrzo preuzeo primat u igrama na sreću Zajednice lutrijskih igara Jugoslavije. U Hrvatskoj 1980. postao je broj jedan.
Zakon o igrama na sreću i zabavnim igrama, izglasan 1983., omogućio je priređivanje svih vrsta igara na sreću uobičajenih i u drugim europskim zemljama.
No, u povijesti Hrvatske Lutrije najvažniju ulogu odigrao je Zakon o igrama na sreću SR Hrvatske kojim se 1973. na području tadašnje Socijalističke Republike utvrđuje osnivanje specijalizirane organizacije za priređivanje igara na sreću.
Upravo je tada rođena današnja Hrvatska Lutrija, vodeći igrač na tržištu igara na sreću koji će sljedeće godine proslaviti pola stoljeća!
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom Lutrijom.
