Oni su pojedinci s jedinstvenim pričama o djelima koja mijenjaju našu zajednicu na bolje. Iz dana u dan dokazuju kako i najmanji napor za opću dobrobit može pokrenuti val pozitivnih promjena. Njihove inicijative, kreacije i riječi pozivaju nas da i sami iz dana u dan budemo malo bolji prema sebi i drugima, da svaki dan koji dočekamo napravimo najboljim što možemo. Oni dokazuju da se pravo kavalirstvo krije u stavu i djelima.

Brown-Forman i Telegram predstavljaju vam Gentlemen of the year, serijal ispovijesti četvero izvanrednih pojedinaca koji su ostvarili pravu promjenu u našem društvu i nastavljaju djelovati kako bi nam sutra svima uvijek bilo bolje. Tamara, Mario, Ana i Tino otkrili su nam kako su odabrali ciljeve za koje se žele boriti, što su do danas sve postigli, a što tek planiraju, te je svatko odabrao udrugu kojoj će Brown-Forman donirati 1000 eura i malo olakšati ulazak u novu 2024. godinu. Ovo je Tamarina priča.

Na pozornici teatra Ulysses u Zagrebu igrala se čuvena Shakespearova predstava Kralj Lear. Bila je to 2000. godina, a Tamara Babun, danas poznata filmska producentica i naša sugovornica, bila je tada tek srednjoškolka koja je sramežljivo sjela u prve redove. To je bio trenutak koji je definirao njezin život.

“Cijeli ansambl je bio fantastičan, ali mene je oduševila slovenska glumačka legenda Radko Polič koji je glumio dvorsku ludu i sjedio na nekakvoj vagi te dočekivao ljude koji su silazili s broda. On je toliko fantastično to izvodio, uvukao me u predstavu i vizualni svijet, to je bilo nešto svjetski”, kaže.

Više od dva desetljeća nakon toga može se pohvaliti titulom jedne od najprominentnijih filmskih producentica s ovih prostora koja je napravila velike društveno značajne projekte. Jedan od njih je Dulum zemlje, dokumentarni serijal koji uprizoruje živote hrvatskih poljoprivrednika i dočarava svijet u kojem oni žive kao ispunjeni, pozitivni i zadovoljni ljudi.

“Jako volim život, ovaj svijet, ovu zemlju i ljude oko sebe. Uvijek se vodim rečenicom spisateljice Vesne Parun: ‘Što možeš drugo biti u zlom vremenu nego dobra misao.’. Zato nastojim uvijek napraviti nešto što će biti dobro za više ljudi jer život svoju puninu dobiva u zajednici, kakva god ona bila”, iskreno će.

Prvi pravi doticaj s filmom

Prije filmskog svijeta i studija produkcije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Tamara je završila Privatnu klasičnu gimnaziju u metropoli. Kaže da je baš nedavno preminuo profesor koji je tada ostavio velik utisak na nju, čuveni Zlatko Šešelj.

“Volio je da đaci misle svojom glavom i da imaju zdrave ambicije”, prisjeća se. Iako okolina nije uvijek bila oduševljena Tamarinom naklonošću prema filmu i idejama za budućnost, upravo je zbog ljudi poput Šešelja ona nastavila svojim putem.

Prvi opipljivi doticaj s filmom je pak imala na Akademiji kada je filmskoj producentici Lidiji Ivandi asistirala na dokumentarcu o životu mlade zagrebačke glumice Lee Deutch.

“Prije nego me filmski redatelj Nenad Puhovski s kojim sam radila pet godina pozvao na suradnju, radila sam i na ZagrebDoxu”, prisjeća se. Njezin izbor da s njim radi dokumentarce tako se nekako tada prirodno nametnuo.

Stiže i šest novih priča

Iz njezine ljubavi prema zajednici se tako rodio projekt Dulum zemlje koji je ove godine proglašen najboljom agrarnom emisijom na svijetu od strane Međunarodne federacije agrarnih novinara (IFAJ). Ona je producirala serijal, a potpisuju ga Filip Filković Philatz i Tomislav Krnić.

“Prva sezona je snimljena 2020. godine, a puštena je na Hrvatskoj radioteleviziji 2021. godine. Ta je imala četiri epizode, a druga koja je emitirana početkom ove godine imala je šest epizoda. Za sljedeću godinu je dogovoreno snimanje treće sezone koja će imati još šest priča”, s ponosom najavljuje.

Treća sezona će se najvjerojatnije početi emitirati 2025. godine. Svaka od epizoda prava je #makeitcount priča, a Tamara se svih prisjeća s tolikim oduševljenjem i žarom.

Prvi se pamte

Jedna od najvažnijih epizoda bila joj je prva, a protagonist je bio nekadašnji ljubljanski pravnik Aleš Winkler koji je istarsku stanciju Kumparička, zapušteno imanje čija povijest seže do 14. stoljeća, pretvorio u poljoprivrednu meku.

Sa suprugom i djecom se ondje doselio i u potpunosti su preokrenuli svoj život te promijenili domovinu, jezik, posao i kulturu. Krenuli su prvo s nekoliko koza koje su im bile poput kućnih ljubimaca i dovele ih do ideje o proizvodnji sira. Danas imaju nekoliko stotina koza, od čijeg mlijeka proizvode vrhunski premium sir.

“Prvi se pamte, kažu. Jako sam se povezala s Alešom. Kad smo završili snimanje prve epizode, napravili su nam tulum. Sjećam se da je svirao Pink Floyd, ja sam gledala ljude kako se vesele, jedu i piju te osjetila neizmjerno ispunjenje i sreću. Znala sam da smo napravili dobar posao”, prisjeća se.

Podsjetili su je koliko Hrvatska ima potencijala

Denis Bogoević Marušić, eko vinar s Pelješca, i njegova supruga Maja su ljudi za koje pak kaže da bi se družila s njima na pivu da žive u Zagrebu. Kaže da do tih sjajnih priča dolazi na sve moguće načine – od guglanja pa do preporuka i poznanstava.

Denisovo vino je, primjerice, kušala u jednom vinskom baru u Zagrebu te do tad nije znala za njihovu vinariju. Odmah na prvu se apsolutno oduševila okusom, a kad je počela dublje istraživati – i pričom.

“Svaki me čovjek podsjetio na to koliko potencijala i dragulja ima ova zemlja, koliko zdravi, fizički rad oplemenjuje čovjeka i koliko ima zaboravljenih mjesta koja bi mogla dati dodanu vrijednost društvu”, kaže.

Inspirirala je ljude da se pokrenu

S projektom se povezala i na osobnoj razini iz više razloga. Prvi je taj što dolazi iz radničke obitelji u kojoj su je od malih nogu učili vrijednostima rada.

To je, kako kaže, njezina beba jer je to prva dokumentarna serija koja se emitirala na televiziji. Također, ispunjava je činjenica da je na nekog pozitivno utjecala jer su im ljudi javljali da su im emisije popravile raspoloženje.

“Pisali su nam i da su shvatili vrijednost svoje djedovine, a mnogo njih se odlučilo da sami uzmu motiku u ruku i uđu u svijet poljoprivrede. Inspirirali smo ljude da barem za sebe proizvode hranu, što je fantastično”, oduševljeno će.

Doku serijal o znanstvenicima

Projekt na koji je još ponosna jest AHA!, znanstveno-putopisna dokumentarna serija koja u svakom nastavku uprizoruje koliko je Hrvatska uspješna u svijetu kroz priče zanimljivih znanstvenika koji rade izvan domovine. Nastao je u suradnji s Unom Radić.

“Shvatili smo da se u medijskom prostoru malo govori o tome, a zapravo smo država koja rađa genijalce. Nismo samo dobri u sportu. Poanta je da se u znanosti može napredovati i od znanosti se može živjeti”, kaže Tamara.

Snimili su četiri epizode. Prvo su putovali u Boston kod Dražena Preleca koji je profesor na MIT-u, a bavi se bihevioralnom ekonomijom i neuroznanošću. “Zatim smo išli u Hamburg kod Nedjeljke Žagar koja je teorijska meteorologija i čije je temeljno istraživanje kako da produlji pouzdanost vremenske prognoze”, prisjeća se.

Svijet je baš mali

Treću su epizodu snimili u Erlangenu i Zagrebu s Anom Sunčanom Smith koja je teorijska fizičarka i profesora. Četvrtka je pak bila s Ivom Ridjan Skov, stručnjakinjom za energetsku tranziciju, u Kopenhagenu.

“Zanimljivo je bilo kad sam na nedjeljnom ručku kod roditelja spomenula da idemo snimati Preleca u SAD. Ispalo je da je išao s mojim tatom u osnovnu školu. Svijet je baš mali”, kroz smijeh će.

Dodaje da protagonisti Duluma zemlje i AHA! imaju nešto zajedničko, a to je da rade nešto korisno za društvo, sretni su i zadovoljni sa svojim poslom te su, uz sve to, vrlo uspješni.

Novi projekti na pomolu

Veliki i obećavajući projekt na kojem trenutačno radi jest dokumentarac o plemenitim periskama, endemu Sredozemnog mora i kritično ugroženoj morskoj vrsti školjkaša. Projekt je u ranoj fazi pa su detalji, govori Tamara, zasad tajna.

“Zahvalna sam jer sam upoznala puno dragih i vrijednih ljudi, ponajviše znanstvenika i biologa čiju pravu priču, trud i muku javnost najčešće ne zna. Planiramo intenzivno snimati cijelu drugu godinu, a taj će se dokumentarac prikazivati, ako će sve ići po planu, za nekoliko godina”, najavljuje.

Za kraj, Tamara nam je otkrila udrugu koju je odbrala za donaciju Brown-Formana u vrijednosti od 1000 eura unutar ovog serijala. To je Zaklada Bestie iz Splita koja od 2011. godine djeluje s ciljevima skrbi, zaštite prava i promoviranja napuštenih, zanemarenih i zlostavljanih životinja te podrške radu NO KILL skloništa za napuštene životinje.

Brinemo jedni o drugima

Osim s ljubimcima, često se susreću i s divljim životinjama koje se nađu u nevolji u urbanoj sredini, pa tako pomažu ježevima, galebovima, kornjačama, zečevima i pticama, a važna im je i zaštita vodenih i morskih životinja.

“Krajem kolovoza zajedno s Kinom Mediteran i Zlatnim vratima u Splitu organizirali su projekciju na kojoj su građani mogli povesti pse iz skloništa u kino, što je psima bez doma, osim veselog izlaska, dalo i vidljivost, a došlo je i do više udomljavanja”, govori.

Tamarina produkcijska kuća Wolfgang&Dolly trenutno razvija više projekata usmjerenih na temu očuvanja kvalitete suživota životinja i ljudi, uključujući animirani serijal po slikovnicama Martine Makrov nazvan Galeb Marko i dokumentarni film Pinna hoće živjeti.

“Svi u timu dijelimo uvjerenje da su sva živa bića vrijedna i da je za sve najbolje kad dobro brinemo jedni o drugima”, zaključuje.

Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing, u suradnji s tvrtkom Brown-Forman, i po najvišim uredničkim standardima Telegram Media Grupe.