Prošla je godina dana otkako radimo od doma. Hrvatska je pri dnu u Europi u ovom trendu, no napredujemo

Način na koji obavljamo posao nije se toliko drastično promijenio još od Drugog svjetskog rata. Izjava je to Adama Ozimeka, ekonomskog analitičara i bivšeg novinara Forbesa, koji je za Upwork analizirao utjecaje pandemije na način na koji obavljamo posao. Prema njegovim saznanjima, prije pandemije je oko 50 posto poslodavaca u SAD-u imalo barem nekoliko zaposlenika koji rade na daljinu, a nakon pandemije taj je broj skočio na čak 94 posto.

Značajno je i to da je oko 30 posto poslodavaca izjavilo kako su primijetili porast produktivnosti kod zaposlenika koji rade na daljinu pa ne čudi da 62 posto poslodavaca planira uvesti dodatne mogućnosti za rad na daljinu. A što je s Europom? Podaci Eurostata pokazuju da je prošle godine onih koji obično rade od kuće bilo 12,3 posto, dok se zadnjih desetak godina i prije pandemije taj udio kretao oko 5 posto.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da naši poslodavci nisu još u tolikoj mjeri ponudili mogućnost rada na daljinu. Samo 3,1 posto zaposlenih u Hrvatskoj ima tu mogućnost. Primjerice, u Finskoj čak četvrtina zaposlenih radi na daljinu, u Luksemburgu 23 posto i u Irskoj 22 posto.

Mnogo je prednosti rada od doma

Ozimek se za Upwork pozabavio i razlozima koji idu u korist radu na daljinu, koji mnogi pretvaraju u rad od doma. Osim već spomenute povećane produktivnosti, zaposlenici su najzadovoljniji uštedom vremena na putovanja, smanjenim brojem sastanaka i činjenicom da ih se manje ometa u radu. S obzirom na to i činjenicu da je pandemija još uvijek u tijeku, za očekivati je da će rad od doma postati sve češća praksa. To nam ostavlja priliku da si sami kreiramo optimalne uvjete za rad.

To znači da sami možemo iskontrolirati temperaturu i vlažnost zraka, izbor i raspored namještaja, količinu svjetlosti i sl., i na taj način izbjeći potencijalne zdravstvene tegobe koje su tipične za tradicionalne urede. Zbog tradicionalnih ureda pojavio se i jedan zanimljiv sindrom, tzv. sindrom bolesne zgrade. On označava skupinu simptoma koje osobe dobiju za vrijeme boravka u “bolesnoj zgradi”. Na listi simptoma našle su se glavobolja, nadražene oči, nos ili grlo, suhi kašalj, umor i dr., a njihov uzrok najčešće nije poznat.

Kako zatvoren prostor učiniti zdravim?

Za one koji žele zaista maksimalno iskoristiti svoj ured u kući, a pri tome sačuvati zdravlje, iz tvrtke VELUX poručuju jedno – osigurajte prirodnu svjetlost. Razloga za to je mnogo. Brojna istraživanja su posljednjih 20 godina pokazala prednosti svjetla na zdravlje, s druge strane, nedostatak svjetlosti može uzrokovati tzv. sezonski afektivni poremećaj (popularno ga se još naziva i jesenskim bluesom), koji se pojavljuje u mjesecima kad su dani kraći. Svjetlost utječe i na naš bioritam, čije je funkcioniranje presudno za zdrav san. Dvije ključne stvari koje treba imati na umu ako želimo osigurati zdravo okruženje u zatvorenom prostoru su svjetlo i ventilacija.

Osigurajte cirkulaciju zraka

Zrak u zatvorenom prostoru može biti i do pet puta štetniji od vanjskog zraka, a krivac za to su neke od uobičajenih svakodnevnih aktivnosti, poput kuhanja, čišćenja, tuširanja, sušenja odjeće, ali i našeg disanja. Zato se preporučuje tri do četiri puta dnevno otvoriti prozore na najmanje 10 minuta. Poželjno je da ih je otvoreno nekoliko, kako bi zrak ventilirao. Inače optimalna temperatura u prostoriji je 20-22 °C, a vlaga od 40-60 %. Postotak vlage ne bi smio pasti ispod 30 posto, a odredit se može pomoću higrometra.

Pustite svjetlo u prostor

Istraživanja su pokazala da na 40 posto radnih mjesta, koja su osvijetljena prvenstveno dnevnim svjetlom, zaposlenici pokazuju povećanu produktivnost od 30 do 40 posto. Osim toga, prirodno svjetlo poboljšava koncentraciju, smanjuje krvni tlak tako što utječe na dušikov monoksid u koži i krvi, smanjuje stres i anksioznost targetirajući regiju u mozgu odgovornu za kontroliranje emocija, potiče stvaranje serotonina (tzv. hormona sreće).

Osigurajte si pogled prema van

Pogled prema vanjskom svijetu nije stvar samo estetike. On nam daje informacije za bolju orijentaciju u danu, što nam pomaže da zadržimo trag o vremenu i održimo prirodni ritam organizma. Zato svoj radni stol pozicionirajte u blizinu prozora, no vodite računa da bljesak nikad ne treba ići u smjeru zaslona na kojem radite. Osim toga, poželjno je prostor učiniti više “prirodnim”, a to se može postići uvođenjem biljaka ili prirodnih materijala, poput drveta, u prostor.

Pristupite uređenju pametno

Kad cijeli dan sjedite ispred računala, važno je smanjiti odsjaj kako biste mogli što bolje vidjeti zaslon, a to se može postići uz pomoć jednostavnih roleta za blokiranje svjetlosti. Pri uređenju kućnog ureda treba voditi računa i o ergonomiji, odnosno o tome da biramo proizvode koji će podržati naše tijelo i um tijekom radnih sati.

To podrazumijeva kvalitetan stolac i stol na adekvatnoj visini. Vrh zaslona računala trebao bi biti u razini očiju ili malo ispod kako bi se spriječilo naprezanje vrata pogledom prema dolje ili gore. Tipkovnica bi trebala biti smješten tako da prilikom tipkanja podlaktice ruku budu paralelne s podom.

Ne treba podcijeniti ni vizualne distrakcije, u što se podrazumijeva i nered. Zato je dobro uložiti u pametne ideje za pohranu, od zidnih stalaka za časopise do ukrasnih kutija i ladica. Dnevno svjetlo također utječe na boje zidova, a položaj i smjer prostorije utjecat će na to kako će boja na kraju izgledati i kakav ugođaj će stvarati.

Primjerice, soba okrenuta prema sjeveru će tijekom dana imati manje sunčevog svjetla, što znači da će biti hladnija od ostalih prostorija pa se preporučuju toplije nijanse boja, a i krovni prozor može biti dobro rješenje. Soba okrenuta prema istoku odaje prizvuke plave boje pa je za zid dobro odabrati jarke i manje sivkaste boje.

U prostorijama orijentiranim prema zapadu prizvuk boja je sivkast i sjenovit pa su tople boje zidova dobar izbor. Prostorije orijentirane prema jugu pune su energije i svjetlosti, što zapravo može biti problem za gledanje u zaslon. Zato je dobro odabrati mekše nijanse boje zidova.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom VELUX.