Rak prostate najčešći je oblik karcinoma kod muškaraca. Evo o čemu trebate razgovarati s liječnikom

U zadnjih deset godina raste broj oboljelih od raka prostate. U razvijenim zemljama postao je najučestaliji zloćudni tumor, a slična je situacija i kod nas. U Hrvatskoj je, prema posljednjim dostupnim podacima koje je objedinio The Global Cancer Observatory., 2020. godine bilo ukupno 2478 novodijagnosticiranih slučajeva.

Posljednjih nekoliko godina rak prostate najučestaliji je novootkriveni tumor u muškaraca u našoj zemlji, a ono što dodatno zabrinjava jest i to da je smrtnost također u porastu. Svi ovi podaci apostrofiraju važnost pravodobnog otkrivanja i liječenja ove bolesti.

Osobe s rakom prostate često prijavljuju kako nemaju pristup odgovarajućim informacijama o pregledima, ali i o dijagnostičkim postupcima. Zato Astellas, kao partner u liječenju raka prostate, te jedan od inicijatora stručne skupine odgovorne za lansiranje kampanje “Lets talk prostate cancer” putem ove kampanje želi dodatno pridonijeti i osvijestiti populaciju o muškom zdravlju i prevenciji ove smrtonosne bolesti.

Tko treba biti na oprezu?

Najčešći rizični faktor za rak prostate je dob, pa se bolest najčešće pojavljuje u starijih muškaraca. Rizik je povećan i u osoba koje imaju slučajeve raka prostate u obitelji. Također, učestalost raka prostate raste s dobi. Muškarci stariji od 50 godina izloženi su većem riziku od nastanka raka prostate i rutinska se kontrola urologa vezana uz ovu bolest preporučuje od 50. godine nadalje.

Veliku ulogu igra i genetika. Član obitelji unutar koje je netko od muških članova (otac, brat, djed) imao rak prostate ima veću šansu za razvoj raka prostate. Takvi pojedinci moraju ranije krenuti u rano otkrivanje raka prostate, u pravilu već od 45. godine.

Budući da životne navike utječu na cjelokupno zdravlje, tako je pušenje potencijalni čimbenik rizika za razvoja raka prostate. Dokazano je kako pušenje značajno povećava smrtnost kod ljudi koji su oboljeli od raka prostate. S druge strane, smatra se da prehrana ima potencijalni učinak na pojavu i razvoj raka prostate te se smatra da azijska prehrana ima potencijalnu zaštitnu ulogu u odnosu na zapadnjačku, ali specifični zaštitni čimbenici još nisu potvrđeni.

Nažalost, dosadašnja znanstvena istraživanja nisu pokazala da je moguće prevenirati razvoj raka prostate određenim lijekovima, načinom života ili prehrambenim navikama. Tu najveću ulogu imaju preventivni pregledi.

Ne sramite se razgovarati s liječnikom

S obzirom na to da ovo sijelo raka još nije pokriveno Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka, važno je podizati svijest o preventivnim koracima koje svaki muškarac može napraviti za svoje zdravlje.

Kao što i sam naziv kampanje kaže “Let’s talk prostate cancer”, tako je i razgovor s obiteljskim liječnikom pa potom i sa specijalistom svakako jedan od najvažnijih koraka prevencije, osobito ako se pojave neki od alarmirajućih simptoma.

Naime, rak prostate može biti popraćen simptomima kao što su:

• slab ili prekidajući mlaz urina tijekom mokrenja,
• iznenadni nagon za mokrenjem,
• učestalo mokrenje osobito noću,
• otežano započinjanje mokrenja,
• nemogućnost potpunog izmokravanja,
• bol i pečenje pri mokrenju,
• krv u mokraći ili sjemenoj tekućini,
• bol u leđima ili zdjelici koja ne prolazi tijekom vremena,
• bolovi u kostima koji su pak posljedica eventualnih metastaza

Treba međutim naglasiti kako su svi ovi simptomi nespecifični te su češće vezani za neke druge bolesti i stanja, no alarmantan su znak da nešto treba poduzeti. S dobi se prostata u većini slučajeva povećava te može pritisnuti mokraćnu cijev ili mjehur. Tako neki od spomenutih simptoma mogu biti i posljedica upale prostate ili nekih dijelova mokraćnog puta, no u svakom slučaju preporučuje se obratiti liječniku.

Dijagnostika i preporuke

S obzirom na to da rak prostate u većini slučajeva u početnom stadiju nema nikakve simptome, najčešće se otkriva fizikalnim pregledom koji uključuje digitorektalni pregled prostate. Muškarci često zaziru od spomenutog pregleda zbog straha i srama, te se nakon pregleda uvjere da je sam postupak jednostavan i kratko traje. Liječnik opipavajući prstima provjerava ima li određenih nepravilnosti te ako je prostata povećana, određuje daljnji tijek dijagnostike.

Dijagnostički proces još uključuje određivanje tumorskog biljega poznatijeg kao PSA (engl. prostate-specific antigen), pri čemu se radi i transabdominalni ultrazvuk te uzimaju uzorci krvi i urina.

Budući da briga o zdravlju počinje od svakog pojedinca, uzmite zdravlje u svoje ruke. Pritom treba imati na umu da se muškarcima koji su stariji od 50 godina preporučuje odlaziti na redovite godišnji urološke preglede uz provjeru razine antigena PSA u krvi, a muškarcima kojima je u obitelji netko imao rak prostate, prvi urološki pregled i provjera antigena PSA preporučuje se već u 45. godini.

Stručna skupina iza kampanje “Let’s talk prostate cancer” radi na podizanju svijesti o izazovima s kojima se suočavaju osobe s rakom prostate u Europi. Okuplja dionike na razini EU sa zajedničkim interesom u promicanju promjene politike, obrazovanja i svijesti kako bi se osiguralo da ljudi s rakom prostate, a posebno oni u uznapredovaloj fazi, prime pravi tretman i njegu u pravo vrijeme.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Astellas d.o.o.