Šibenik postaje kulturna meka Dalmacije, a za sve je zaslužan tim kreativaca. Pričali smo s njima
U grad dovode najbolje koncerte, predstave i projekcije. Zbog njih se godišnji planira što bliže Šibeniku
Do prije nekoliko godina Šibenik bi s Međunarodnim dječjim festivalom tek na trenutak ukrao svjetla pozornice i dragocjene sekunde središnjih vijesti. No, ovaj nepravedno zapostavljeni dalmatinski biser prije sedam godina doživio je procvat, upisao se na kulturnu kartu Dalmacije i postao mjestom koje se nipošto ne smije zaobići.
Sve je započelo 2016. s osnivanjem suvremene kulturne institucije, Tvrđave kulture Šibenik, koja upravlja Tvrđavom sv. Mihovila i Tvrđavom Barone – dva snažna baštinska identiteta grada koja su domaćim i stranim posjetiteljima postali sinonimom za sjajan provod. Iz godine u godinu u ambijentu koji odiše poviješću grada održavaju se koncerti, plesni performansi, izložbe, radionice za djecu…
Tim pokreću sjajna energija i jasna vizija
A za sve je kriv tim kreativaca koji doslovno živi kulturnu revitalizaciju grada. Kako je sve nastalo i što sve planiraju u bliskoj budućnosti, otkrila nam je iz prve ruke dinamična petorka koja nosi identitet Tvrđave kulture Šibenik.
Naime, Tvrđava kulture proizašla je iz Odjela za upravljanje objektima fortifikacijskoga sustava Muzeja grada Šibenika osnovanog 2014. godine. Svih tih sedam godina šibenske tvrđave živi povjesničarka umjetnosti Gorana Barišić Bačelić i ravnateljica ustanove.
“Tvrđavu kulture osnovali smo s idejom suvremene kulturne institucije koja može biti generator razvoja cijele zajednice, naravno, dugoročno. Kao i svaki početak, i ovaj je bio pomalo težak, ali uzbudljiv. Vodile su nas vizija, velika unutarnja energija i želja da toliki potencijal koji smo vidjeli i iskoristimo. Ponosna sam ponajviše na tim, jednu nezaustavljivu masu mladih, kreativnih ljudi s gomilom zarazne pozitivne energije. Pred njima je sjajna budućnost, kao i pred Šibenikom”, kaže.
Drugačija interpretacija kulturne baštine
Dinamičnu ekipu Tvrđave kulture, govori nam Morana Periša, voditeljica odjela za programsku produkciju, veže posebna energija. Ona se timu priključila od samih početaka, prvo ljeto novootvorene ljetne pozornice Tvrđave sv. Mihovila provela je u ulozi koordinatorice programa, a već idućeg proljeća timu se pridružila za stalno. Iako je po struci profesorica, za nju, kaže, više nije bilo druge opcije – bila je to ljubav na prvi pogled, ljubav koja još traje.
“Teško je iz ove pozicije govoriti o tome po čemu smo drugačiji od drugih i što je u našem pristupu interpretaciji kulturne baštine ona točka koja nas je učinila i uspješnima i prepoznatljivima. Zasigurno je riječ o spletu različitih faktora. Za početak, dugo i dubinsko promišljanje o tomu zašto nešto radimo i za koga, a čini i razliku kad nešto radite strastveno, odgovorno, suradljivo i u atmosferi slobode izražavanja, razmišljanja i djelovanja”, ističe.
Prokomentirala nam je i otvaranje Kuće umjetnosti Arsen: “Otvaranjem toliko iščekivanog gradskog prostora, kojeg smo zamislili kao mixed-art venue, kao prostor otvoren svoj punini umjetničkog izražavanja i stvaranja, nesumnjivo se otvara novo poglavlje u našem radu, ali i u cjelokupnoj kulturnoj slici grada. Konkretno, cjelogodišnje programiranje otvara nam toliko novih programskih formata, pravaca i mogućnosti rada sa segmentiranom, jasno određenom publikom i definitivno jača utjecaj na lokalnu zajednicu, a isto tako, osnažuje i image Šibenika kao destinacije.”
Grad dobio i Kuću umjetnosti Arsen
Odnedavno Tvrđava kulture upravlja i Kućom umjetnosti Arsen posvećenom šibenskom glazbenom geniju koja je 2. lipnja otvorena u prostoru bivšeg kina Odeon.
“Rekla bih od da je Kuća umjetnosti Arsen od strateške važnosti za grad. To je prva dvorana u gradu za raznolike kulturne programe, mi volimo reći mixed art venue – koncertna dvorana, art kino, dvorana za predavanja i radionice, izložbe, predstave… i definitivno je jedna nasušna potreba za grad u kojem se zadnji film u gradskom kinu odvrtio prije čak dva desetljeća”, ističe ravnateljica dodajući kako je timu Tvrđave kulture ovo jedan prirodan nastavak svega što rade na tvrđavama.
“S Arsenom pak zaokružujemo cijelu godinu u smislu produkcije programa. Osim toga, šire nam se mogućnosti za organizaciju posebnih programa, nadogradnju u smislu razvoja publike, posebno djece i mladih. To nam je fokus u narednom razdoblju. Kuća umjetnosti Arsen u pravom je smislu riječi kuća umjetnosti. Svaka se umjetnost može skućiti u njoj, a još kad imamo na umu da nosi ime jednog takvog umjetničkog i intelektualnog barda, a opet jednog našeg čovjeka, definitivno je posebna, uvijek će biti drugačija, ovisno o umjetnicima, ovisno o programu, no mi to trebamo pokazati”, ističe Gorana Barišić Bačelić.
Kuća umjetnosti još će rasti
Kako bi svaki projekt bio i tehnički potkovan, odjel tehnike na čelu sa Zoranom Erakom u zadnjih sedam godina, iz projekta u projekt, postavlja si jasne i visoke ciljeve.
“Filozofija rada je, iako smo u javnom sektoru, ponašat ćemo se kao u privatnom, a u praksi to znači da se kvalitetnim idejama stvaraju nove vrijednosti koje se lakše mogu kapitalizirati. Najsvjetliji primjer toga je Kuća umjetnosti Arsen, kojoj smo pristupili maksimalno oprezno, jer zadatak nije bio nimalo lagan”, govori Erak dodajući da je trebalo pomiriti različite sadržaje u jednom prostoru.
“Trebalo je i predvidjeti sve moguće situacije u budućnosti, voditi brigu jednako i o publici, ali i o izvođaču. Uz sve to voditi brigu i o stvarima koje često nisu u fokusu, a to je u prvom redu održavanje, hladni pogon i svi oni segmenti koji se događaju kasnije, a od kojih dosta ovisi održivost nekog prostora”, kaže Zoran Erak.
A da bi to učinili kako treba, nisu žurili. “Dali smo si vremena da obiđemo slične prostore i u RH, ali i izvan naših granica, konzultirali se s velikim brojem ljudi iz struke, izvođača, organizatora, različitih organizacija… sve kako bismo prije finalne odluke imali jasno opravdanje za svaki komad opreme koja se tamo nalazi. Taj posao naravno nije gotov, kao i sve, Kuća umjetnosti Arsen živi je organizam koji će s vremenom rasti i razvijati se, a tako i naša obaveza prema njemu”, napominje Erak.
Na Tvrđavi sv. Ivana uskoro edukacijski centar
Istodobno gradeći kulturni identitet ustanove, tim ulaže napore i u obnovu tvrđava. U kratkom vremenu svog djelovanja Tvrđava kulture Šibenik postala je prepoznatljiv primjer izvrsnosti u upravljanju kulturnim dobrima i organizaciji kulturno-umjetničkih događanja, posebice zbog suvremenog i inovativnog načina upravljanja kulturnom baštinom.
Rad i djelovanje Tvrđave kulture prepoznati su kao primjer dobre prakse upravljanja spomeničkom baštinom. Tim dijelom smiono upravlja Đurđa Vrljević Šarić, voditeljica međunarodne suradnje i projekata koja se timu priključila prije malo više od četiri godine.
Cijeli tim Tvrđave kulture, kaže, verziran je u sferi EU projekata. “To je počelo još i prije osnutka naše “firme”, kroz uključivanje u završnicu projekta revitalizacije Tvrđave sv. Mihovila te potom obnove Tvrđave Barone. Aktivno surađujemo s Gradom Šibenikom na projektu obnove područja Tvrđave sv. Ivana te se veselimo što će na toj vrhunskoj lokaciji uskoro zaživjeti jedinstveni edukacijski centar”, ponosno ističe.
U cisternama iz 15. stoljeća povijesno 3D putovanje
U zadnje četiri godine proveli su projekte KREŠIMIR koji je za cilj imao jačanje kapaciteta lokalnih dionika u kulturi, te Fortress ReInvented zahvaljujući kojem su dvije cisterne u Tvrđavi sv. Mihovila dobile trajni digitalni postav gdje je tehnologijom 3D mappinga ispričana priča o nastanku tvrđave i povijesti grada.
“Trenutno u provedbi imamo još tri projekta financirana europskim novcem kroz koje na dnevnoj bazi surađujemo s mrežom od 20 partnerskih institucija iz cijele Europe. Zahvaljujući tim projektima FORTITUDE, EMOUNDERGROUNDS i Connecting Cinemas; naša će ustanova uprihoditi gotovo šest milijuna kuna europskih sredstava koje ćemo utrošiti u opremanje i dovršetak trajnog multimedijalnog postava u Tvrđavi sv. Mihovila, razvoj novih sadržaja za posjetitelje kroz VR tehnologiju, daljnje širenje programskih suradnji te za sufinanciranje plaća čak 12 zaposlenika ustanove”, govori s entuzijazmom.
Stiglo i priznanje iz EU
Osim kroz projekte, sa srodnim organizacijama diljem EU već tri godine blisko surađuju i unutar mreže EFFORTS (European Federation of Fortified Sites) koja broji više od 200 članova i u čijem upravnom odboru Tvrđava kulture ima svog predstavnika. “Koliko je šibenska priča o revitalizaciji i upravljanju utvrđenom baštinom uspješna i jedinstvena svjedoči i veliki broj poziva za sudjelovanje međunarodnim stručnim skupovima i konferencijama kojima se rado odazivamo”, kaže te nastavlja:
“Ono što nas posebno veseli je što nas je i Europska komisija u sklopu programa Cultural Heritage in Action prošle godine prepoznala kao jednu od 12 najuspješnijih europskih praksi u adaptaciji i upravljanju kulturnim spomenicima. ‘Posljedica’ tog priznanja bila je obveza Tvrđave kulture da organizira on-line studijski posjet Šibeniku za naše brojne europske kolege, a taj petodnevni posjet uspješno smo, timski, odvozili u istom tjednu kada smo otvarali Kuću umjetnosti Arsen. I naravno – nismo propustili priliku da europskim kulturnjacima predstavimo i novu šibensku kuću svih umjetnosti.”
Povijest kroz virtualnu i proširenu stvarnost
Još kao student, timu se u projektu obnove Tvrđave Barone 2015. pridružio povjesničar Josip Pavić. “Iznimno mi je drago što unatoč nedostatku povijesnih artefakata, za čije izlaganje nažalost nemamo uvjete, uspješno i dostojno prezentiramo slojevitu priču o šibenskim tvrđavama koristeći sve drugo što nam je dostupno. Jedan od tih načina prezentacije su i digitalne tehnologije”, govori Pavić nastavljajući:
“Sjajni tim s Đurđom Vrljević Šarić na čelu uspijeva povući europska sredstva čak i za najneobičnije projekte koje zajednički osmislimo. Jedan od njih je 3D mapiranje cisterni na Tvrđavi sv. Mihovila, gdje su postavljeni deseci projektora i brojna druga oprema, a niti jedan izvorni kamen cisterne nije oštećen.”
Povijest ljetne pozornice dobiva muzeološki postav
Povjesničar Pavić istražio je i povijest ljetne pozornice na Tvrđavi Sv. Mihovila. “Iznenadilo me kad sam kopajući po starim novinama naišao na informaciju da su postojali raniji projekti gradnje pozornice na Tvrđavi sv. Mihovila. Pokazalo se da je riječ o pravom bogatstvu podataka, medijskih izjava, ali i rasprava na zatvorenim sastancima tadašnjih kulturnih savjeta Šibenika. Nismo bili sigurni hoće li se svi ti fragmenti informacija moći povezati u suvisli rad”, kaže.
Zbog silnog opsega posla privremeno je, dodaje, oteo i kolegu iz Odjela za programe, povjesničara, producenta i DJ-a Andriju Bakulu. Prokopali su novinski i arhivski materijal.
“Napravili smo malu sintezu od 1953. do 1975. godine, kada se činilo da je projekt pozornice vrlo blizu realizacije. Štoviše, početkom gotovo svake godine gradnja bi bila najavljena, s rokom dovršenja na ljeto, što se nikako nije moglo ispuniti. Pokušali smo dati i širi kontekst, s osvrtom na razvoj kulture festivala i želju Šibenika da se istakne s nečim novim. Sada će priča o povijesti pozornice biti muzeološki obrađena unutar stalnog budućeg postava tvrđave”, otkriva nam.
U obnovu baštine uključili i Klub prijatelja
Iz ljubavi prema baštini s timom je radio i na projektu “Naša baština, naša inspiracija” kojim su, kako kaže, htjeli na direktniji način uključiti članove njihovog Kluba prijatelja u odlučivanje o zaštiti i prezentaciji arhitektonskih detalja ili kulturnih dobara u Šibeniku i okolici.
“No, cilj je bio i istovremeno podići svijest o potrebi očuvanja baštine, čak i ako je riječ o nečem malenom ili gotovo nepoznatom. Dobili smo potporu šibenskog konzervatorskog odjela koji s nama vrše predselekciju, potom predstavljamo tri predložene lokacije. Konačnu odluku u koju će biti uložena sredstva za obnovu ili istraživanje donose naši Prijatelji u online anketi. Tako su već odlučili obnoviti jedan gotički portal, jedan gotički ugaoni stup, a prošle su godine uložena sredstva u čišćenje, istraživanje i info-ploču za obrambeni bedem u Grebaštici kod Šibenika”, priča.
Otkrio nam je kako upravo pripremaju i izložbu naslovljenu “Mura incognita: Nepoznata utvrđenja Šibenika i okolice” koja obrađuje niz većinom nepoznatih ili neprepoznatih fortifikacijskih struktura.
“Naime, pravilno upravljanje bilo kojim povijesnim spomenikom uključuje njegovo lociranje i pomno istraživanje koje završava objavom rezultata. Potom se u dogovoru s konzervatorskom službom određuju način prezentacije i mogući sanacijski zahvati. Želimo pažljivo raditi po ovom modelu i primijeniti ga na svaku lokaciju kojom upravljamo, koju istražujemo ili na kojoj surađujemo s partnerima. Istovremeno razvijamo projekte s obrazovnim ustanovama i udrugama kako bismo podignuli svijest o potrebi očuvanja i ponovnog, održivog korištenja baštine u najširem mogućem smislu. Općenito je ta misija neprekidna i oko nje se svi moramo konstantno truditi.”
Ovaj sadržaj kreiran je u suradnji s Tvrđavom kulture Šibenik.