Nekad je nužno odabrati stranu
Powered by

Što se događa s našim podacima kada padnu društvene mreže i kako ih zaštititi?

Nedavna nedostupnost društvenih mreža podsjetila nas je kako nam online životi mogu biti krhki

FOTO: Unsplash

Početkom listopada sigurno ste iskusili što se događa kada padnu društvene mreže. Facebook, Instagram i WhatsApp bili su nedostupni nekoliko sati, pa 3,5 milijarde ljudi nije moglo pristupiti njihovim uslugama, što je bio poprilično zoran podsjetnik koliko online usluge, a i time naši online životi, mogu biti krhki.

Nitko nije mogao poslati poruku na WhatsAppu i Messengeru, nitko nije mogao scrollati Feed na Facebooku ili Instagramu, a sav sadržaj koji su korisnici prenijeli na te društvene mreže, poput slika i videa, bili su nedostupni.

Za komunikaciju bismo se još i nekako snašli. Ipak, postoji SMS, koji se sve više mijenja u RCS komunikacije, a postoje i alternativne aplikacije za dopisivanje, poput Telegrama i Signala, koji su zabilježili golemi skok novog broja korisnika.

No, ono za što možda nekima nije bilo alternative je pristup objavljenom sadržaju, koji najčešće objavljujemo kako bismo ga mogli jednostavno podijeliti prijateljima i članovima obitelji. Rođendanski party iz 2011. godine kada vam je tadašnja cura, a današnja supruga, ispekla onu fora tortu groznog okusa? Na momente, fotografija s tog tuluma nije bilo.

Držanje podataka na jednom mjestu nije dobra ideja

U tih par sati, kada su iz Facebooka šutjeli o čemu se u stvari radi, postojala su samo nagađanja. “Jesu li hakirani? Jesu li mi podaci ukradeni? Tko sada ima moje podatke?”, vjerojatno su misli koje su vam prošle kroz glavu, ali tek nakon što ste shvatili da niste jedini s problemom. Prva pomisao, kada vam se društvena mreža ne bi otvorila, vjerojatno je bila ta da je u vama problem. Što ako je vas Facebook obrisao? Što ako je vama netko upao u Facebook račun jer koristite isti password kao i svugdje drugdje zadnjih dvadesetak godina, pa pobrisao sav sadržaj?

Možda ste i tada shvatili kako držanje svih podataka na jednom mjestu i nije najpametnija odluka, a možda nije niti najpametnije da se ti podaci pohranjuju samo u cloudu, odnosno na Facebookovim serverima, na koje vi imate pristup samo Facebookom. Ako ne čuvate fotografije na nekom vašem računalu ili eksternom disku, već ih samo postavljate na Facebook, tog 4. listopada vam se vjerojatno osvijestilo kako to i nije baš najpametnija ideja. Novi podsjetnik o tome dobili ste i nekoliko dana kasnije, 8. listopada, kada Facebookovi online servisi ponovno nisu bili dostupni.

Enkripcija kao posljednja, ali i najbolja, linija obrane

Niti offline pohrana nije sasvim sigurna. Ako zanemarimo moguća hardverska oštećenja koja mogu nastati na uređajima, rijetki je slučaj da netko enkriptira podatke, odnosno, da ih time zaštiti od neovlaštenog pristupa. Takve uređaje, poput USB stickova, možemo i izgubiti, a može nam ih i netko ukrasti, pa bi time dobili potpuni pristup našim podacima. Tu u igru ulazi enkripcija, koju možemo smatrati zadnjom linijom obrane, koja je ujedno, i jedna od najsigurnijih.

Kada enkriptirate vaše podatke, samo vi i osobe koje imaju odgovarajuće enkripcijske ključeve mogu otključati zaključane podatke i dobiti pristup njima. Stoga, čak i ako se netko dokopa vaših podataka, a ne uspije pogoditi vašu lozinku za enkriptiranje, teško da će moći doći u posjed vaših podataka. Postoje algoritmi koji mogu pokušati probiti enkripciju, no i današnja superračunala bi za pogađanje takvog enkripcijskog ključa trebala tisuće godina za pogađanje.

Generiramo sve više podataka koje je potrebno zaštititi

Istovremeno, u posljednjih godinu ili dvije, još se dodatno intenziviralo koliko je naš život digitalan, odnosno, sve više stvari koje radimo u životu sada su virtualne. Jednostavno rečeno, digitalizacija se još više ubrzala, a time je i sve veći dio naših online života, ponajviše podataka, postao ranjiv napadima i curenju podataka. Upotreba mobilnih telefona povećala se za 70 posto, a digitalne transakcije doživjele su porast popularnosti od 50 posto.

Stoga, sve je veća količina podataka koja se generira, pa je paralelno s time sve veća potreba da ih se zaštiti. Također, sve veću potrebu za zaštitom podataka trebaju i sve različitiji tipovi korisnika, od onih koji su više početnici, pa do onih koji su napredniji. No, to što je netko napredan korisnik ne znači kako bi trebao odustati od jednostavnosti korištenja u ime sigurnosti, niti da bi netko tko preferira jednostavnost korištenja trebao odustati od zaštite podataka.

Tako je jedan od primjera kako jednostavno i efikasno zaštititi podatke Samsung Knox, koji se konstantno unaprjeđuje od svojeg predstavljanja 2013. godine. Sustav se bazira i na softveru i na hardveru, što praktički uključuje sve – od čipa do operativnog sustava mobitela. S druge strane, i Google je na svojem operativnom sustavu Android napravio veliki iskorak po pitanju sigurnosti još 2018. godine. Tada su obnovili svoju politiku privatnosti, u koju su uveli pristupačnije upravljanje osobnim podacima koji su povezani s Googleovim servisima.

Tada su predstavili i Google Titan M čip koji se ponašao u nekim njihovim modelima, no od tada je sigurnost na razini samog operativnog sustava unaprijeđena i na drugim Android mobitelima. Ta unaprijeđenja ugrađena su u OS i danas, pa se tako nalaze i u najnovijim pametnim telefonima Samsung Galaxy A52s 5G te Galaxy Z Flip3 5G i Z Fold3 5G modelu.

Korištenje je jednostavno, a sigurnost napredna

No, što je zapravo Knox? U početku je to bio sustav namijenjen samo tvrtkama, no s vremenom je napredovao u osobnu sigurnosnu platformu za pametne telefone, s brojnim certifikatima koji potvrđuju sigurnost, a sigurnost djeluje u realnom vremenu (real timeu). Jedan od praktičkih primjera kako se može koristiti Knox zaštita je Sigurna mapa unutar mobitela. Praktički rečeno, kada se aktivira funkcija Sigurne mape, na podržanom Samsung mobitelu, stvara se kompletno odvojeni sustav koji djeluje poput još jednog enkriptiranog mobitela unutar mobitela. U njega se mogu instalirati aplikacije i pohranjivati podaci, koji će pritom biti enkriptirani. Stoga, ako bankarskoj aplikaciji želite dati još jedan dodatan sloj sigurnosti, instalirati ju možete u Sigurnu mapu, koja je zaštićena Knoxom.

Sada se vraćamo na aspekt pohrane i osiguravanja podataka. Kako biste zaštitili vaše osobne datoteke, poput spomenutih fotografija, enkripcija se doima kao ponajbolja opcija. Tako se, primjerice, fotografije iz galerije mogu prebaciti i kopirati u Knox, pa će one tamo biti sigurno pohranjene, bez da im itko može neovlašteno pristupiti. Knox se može osigurati otiskom prsta, kako bi pristup, odnosno otvaranje zaštićenih podataka, bio istovremeno jednostavan i siguran. Ipak, jedan sasvim dobar savjet je ne koristiti istu lozinku za Knox koju imate na nekim drugim online servisima, a koja je istovremeno lagana za pogoditi. No, to su općeniti savjeti za kreiranje dobrih lozinki.

Podaci su sigurni online i offline

Dakle, uz Knox se podaci lako mogu zaštititi enkripcijom, no držanje podataka na jednom mjestu i nije dobra praksa. Mobitel s Knoxom, na koncu konca, također možete izgubiti. Zbog toga se Knox može povezati sa Samsung Cloudom, na kojem se jednom dnevno sinkroniziraju svi podaci. Time se, ako ikada i izgubite mobitel, na mobitel ponovno mogu povući sve datoteke i aplikacije, kao da se ništa nije dogodilo. A budući da su podaci pohranjeni unutar Knoxa, oni su dostupni i offline, za slučaj da nemate pristup internetu.

Podaci koji se šalju i kojima se pristupa su zaštićeni end-to-end, odnosno od pošiljatelja do primatelja. U praksi, to znači da nitko ne može presresti podatke tijekom komunikacije između, primjerice, servera i klijenta, odnosno mobitela. Time se nudi višeslojna zaštita podataka, budući da su podaci enkriptirani lokalno, tijekom slanja i unutar, primjerice, clouda. Samsung Digital Key može na sigurniji, digitalni način otključati auto, dok Intelligent Wi-Fi analizira promet i upozorava na riskantne situacije.

Inteligent Wi-Fi moguće je aktivirati u Wi-Fi postavkama u bilo kojem trenutku pa time onemogućuje aplikacije i mrežna mjesta za praćenje. Time možete sigurno koristiti mobitel na nekoj javnoj mreži, poput javnog hotspota, bez ikakvog straha od sigurnosnog proboja.

Knox je, također, jedan od snažnijih sigurnosnih alata na tržištu. Tako je 2020. godine dobio nagradu Global Mobile (GLOMO) za najbolju sigurnosnu platformu u svojoj kategoriji. U sklopu Gartner istraživanja u svibnju platforma je nagrađena visokom ocjenom 27 od 30 za razinu sigurnosti, a dobila je i nagradu Glomo 2020 za najbolju mobilnu inovaciju u građevinarstvu, te najveću ocjenu 6+ za Evaluation Assurance Level. Ovaj snažni sigurnosni alat dostupan je na većini Samsung uređaja.


Sadržaj nastao u suradnji s kompanijom Samsung