Nekad je nužno odabrati stranu
U suradnji s
U suradnji s tvrtkom HEP

Stručnjak za bioraznolikost: U boljem smo stanju nego ostale europske zemlje, ali vrijeme i nama istječe

Plemenita periska, najveći školjkaš u Jadranu, gotovo je izumro. Žive jedinke ove vrste danas u Hrvatskoj brojimo na prste

FOTO: Pixsell

Uvriježeno je mišljenje da je priroda Hrvatske dobro očuvana, i ona doista i jest u boljem stanju nego u većini europskih država, ali globalna kriza bioraznolikosti nije ni nas zaobišla. Trendovi su uglavnom negativni i upućuju na potrebu za žurnim aktivnim djelovanjem, kaže nam odmah na početku razgovora dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva s kojim smo se našli povodom skorašnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti.

Naš sugovornik se zadnjih 15 godina bavi očuvanjem i poboljšanjem stanja prirode, a sav njegov dosadašnji rad dominantno je usmjeren na očuvanje vrsta i staništa na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini.

U nepovoljnom stanju 46 vrsta

Poznato je da je Hrvatska po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Njeno bogatstvo je, ističe Duplić, primarno uvjetovano geografskim položajem i geološkim zbivanjima na širem prostoru, a to je dovelo do velikog broja različitih staništa i životnih uvjeta uslijed kojih su se razvile brojne vrste.

“Prema zadnjem izvješću sukladno Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore za period 2013. do 2018. u Hrvatskoj je 46 više od vrsta u nepovoljnom stanju. Razlog je ljudska aktivnost, a posljedice su narušena kvaliteta ili gubitak staništa divljih vrsta te, izravno, smanjenje brojnosti njihovih populacija”, objašnjava Duplić.

U najnepovoljnijem stanju očuvanosti su, naglašava, obale rijeka, cretovi, travnjaci i morska obalna staništa.

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Travnjake postupno preuzimaju šikara i šuma

U velikoj mjeri su, dodaje naš sugovornik, ugrožena i travnjačka staništa, odnosno livade i pašnjaci. Razlog tome su depopulacija i promjene u demografskoj strukturi ruralnog stanovništva.

“Napustio se tradicionalni način korištenja poljoprivrednog zemljišta i promijenio se način života te travnjake postupno preuzimaju šikara i šuma. Tako trajno gubimo brojne biljne i životinjske vrste”, pojašnjava Duplić. Ni ekosustavi kopnenih voda, tvrdi, nisu izuzeti.

Najgore je s plemenitom periskom

“Među glavnim razlozima su izgradnja kanala i pregrađivanje, a na nekim rijekama poput Cetine, Krke, Dobre, Save uzvodno od Zagreba problem je i hidropiking, odnosno mijenjanje dinamike i usporavanje riječnih tokova. Pravi razmjeri utjecaja takvih zahvata vidljiviji su tek s protokom vremena uslijed ozbiljnih posljedica ne samo na vrste i staništa, nego i na usluge ekosustava koje dobivamo od rijeka kao što su podzemne zalihe pitke vode, samopročišćavanje, regulacija klime, okolne šume koje ovise o hidrologiji rijeke”, objašnjava Duplić.

Mnoge vrste su, ističe, ugrožene, a kao najgori slučaj navodi plemenitu perisku, najvećeg školjkaša u Jadranu koji je gotovo izumro. Žive jedinke ove vrste danas u Hrvatskoj brojimo na prste.

Srecko Niketic/PIXSELL

Ekološka mreža za očuvanje vrsta i staništa

Naš sugovornik smatra da se glavni pritisci na bioraznolikost u Hrvatskoj ne razlikuju od onih na globalnoj razini.

“To su promjena načina korištenja zemljišta i trajna izmjena zemljišnog pokrova, prekomjerna eksploatacija, zagađenje, klimatske promjene i invazivne strane vrste. Obično ovi pritisci djeluju sinergijski. Svaki od njih pojedinačno narušava stabilnost ekosustava i slabi njegovu otpornost te u konačnici svi utjecaji zajedno mogu rezultirati nepovratnim promjenama”, ističe Duplić.

Ipak, dodaje, još smo uvijek u fazi kada je moguće preokrenuti negativne trendove, no vrijeme nam istječe. “Potrebno je provesti niz mjera za očuvanje vrsta i staništa. U ovom trenutku Hrvatska radi na planovima upravljanja za više od 200 područja ekološke mreže kojima će se definirati mjere za očuvanje ciljnih vrsta i staništa, a idući, mnogo zahtjevniji korak bit će provedba tih mjera”, navodi naš sugovornik.

Oporavak ribljeg fonda u Jadranu

U financijskom razdoblju 2021. – 2027. želja im je, tvrdi, usmjeriti znatna sredstva upravo za provedbu tih mjera. Cilj je do 2030. zaštititi 30 posto površine Jadrana pod hrvatskom jurisdikcijom. Trenutačno je zaštićeno 12,6 posto površine.

“Od tih 30 posto 1/3 bi trebala uživati režim stroge zaštite. Cilj je osigurati oporavak ribljeg fonda u Jadranu i očuvati morski ekosustav koji je važan za vezanje i skladištenje ugljika iz atmosfere – što je neophodno za ublažavanje klimatskih promjena”, kaže Duplić.

Jadran je kao plitko i poluzatvoreno more izuzetno osjetljiv na klimatske promjene i utjecaj čovjeka, a za njegovo očuvanje, naglašava Duplić, nužno je surađivati sa svim državama s kojima ga dijelimo.

“Na kopnu je pod zaštitom 37 posto teritorija, no samo nešto više od 1 posto uživa strogu zaštitu. Trebat će uložiti dodatni napor kako bi taj udio podigli prema 10 posto. Tu će posebna pažnja biti posvećena strogoj zaštiti primarnih i sekundarnih prašuma koje u Hrvatskoj još postoje na ograničenim lokalitetima”, objašnjava.

Marko Prpic/PIXSELL

U samo 10 godina izumrlo 160 vrsta

U proteklih 50 godina, ljudska vrsta je utjecala na ekosustave brže i razornije nego ikada u povijesti.

U rezoluciji iz lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. pod nazivom ‘Vraćanje prirode u naše živote’, Europski parlament navodi da su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedno na drugo te su podjednaka prijetnja životu na planetu. Priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj povijesti. Procjenjuje se da je u svijetu milijun vrsta izloženo riziku od izumiranja. Navodi se da samo 23 posto vrsta i 16 posto staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status, a Međunarodna unija za očuvanje prirode samo je u zadnjem desetljeću proglasila izumrlima 160 vrsta.

Kao najveći hrvatski proizvođač i nacionalni distributer energije, HEP je svjestan da ima veliki utjecaj na okoliš i stoga već godinama održivi razvoj, odnosno zaštitu okoliša i bioraznolikosti stavlja visoko na popis svojih poslovnih i razvojnih prioriteta. Jedan od takvih uspješnih primjera je upravljanje trima hidroelektranama na rijeci Dravi, čija su akumulacijska jezera i kanali postala zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama, a upravo zbog bogate flore, ali i bogatstva ribljeg fonda, jezera predstavljaju i značajno hranilište brojnim močvaricama.

Sigurno gniježđenje bijelih roda u Hrvatskoj

Unutar područja očuvanja Natura 2000 značajnih za ptice nalazi se nešto više od 5.000 kilometara nadzemnih srednjonaponskih vodova za distribuciju električne energije od kojih je jedan dio već izoliran i ne predstavlja ugrozu za ptice. Za dijelove distribucijske mreže koji predstavljaju opasnost od stradavanja ptica sustavno se provode različiti projekti i mjere.

Najduže se, više od desetljeća, sustavno provode aktivnosti za sigurno gniježđenje bijelih roda u Hrvatskoj tako da HEP ODS brine za više od tisuću rodinih gnijezda na stupovima distribucijske mreže. Ovo je društvo u sastavu HEP grupe uključeno i u međunarodni projekt „Transnacionalno očuvanje ptica duž rijeke Dunav“.

Aktivnosti HEP ODS-a u tom projektu odnose se na smanjenje broja slučajeva elektrokucije (stradavanje uslijed strujnog udara) i kolizije (stradavanje zbog naleta na konstrukciju dalekovoda) ptica na vodovima unutar Parka prirode Kopački rit. Također, na inicijativu javne ustanove Priroda, HEP ODS provodi Plan provedbe mjera zaštite ptica od elektrokucije na području otoka Cresa i drugim kvarnerskim otocima prema kojem bi do kraja 2025. godine prijetnja elektrokucije jedinki strogo zaštićene vrste bjeloglavi sup i ostalih ptica bila u potpunosti eliminirana.

Plastične vrećice u Marijanskoj brazdi

Koliko je velik ljudski utjecaj na prirodu pokazuje podatak da su ljudi uspjeli zagaditi čak i Marijansku brazdu, najdublju točku na zemlji. Znanstvenici su dugo mislili da je to izolirano kraljevstvo sigurno od ljudskog utjecaja. No, po njoj sada plivaju plastične vrećice.

Duž primorske Hrvatske, podsjeća Duplić, nekada se gnijezdio bjeloglavi sup, a danas je prisutan još samo na kvarnerskim otocima.

“Najveća pastrva Europe, mladica, koja može narasti i do metar i pol, od sredine 20. stoljeća više ne pliva u Savi u Zagrebu. Globalno je prepolovljeno više od 60 posto morskih vrsta. Hrastovi u Spačvi imaju smeđe lišće već u srpnju, a uzročnik je kukac, hrastova mrežasta stjenica koju smo donijeli iz Azije”, nabraja Duplić primjere ljudskog utjecaja na prirodu u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se, podsjetimo, nalaze mnoge europske ugrožene vrste kao što su smeđi medvjed, ris, vuk, orao štekavac, crna roda, orao kliktaš, a tu su i runolist, gospina papučica, kockavica…

Čuvajte bioraznolikost ili se pripremite za nove pandemije

Nakon pojave Covida 19 znanstvenici su upozorili da je upravo gubitak bioraznolikosti povezan s pandemijom i da će one, ako nastavimo ovim tempom, postati sve češće, brze će se širiti i odnositi više života.

“Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina virusa i bakterija, povećani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude. Oko 70 posto novih bolesti u ljudskoj populaciji su zarazne bolesti koje su prešle s divljih životinja na čovjeka kao domaćina”, upozorava naš sugovornik.

Pandemija Covida 19 pokazala nam je, zaključuje Duplić, da unatoč svom tehnološkom napretku u potpunosti ovisimo o zdravim ekosustavima koji su preduvjet očuvanju zdravlja ljudi, osiguranja pitke vode, kvalitetnog zraka, kvalitetne i zdrave hrane.


Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.