Sudjelovao je u stotinjak akcija spašavanja, a danas vodi kul radionice za klince. Pričali smo s članom HGSS-a

Najnapetija akcija u karijeri bila mu je petodnevna potraga za britanskim izletnikom na otoku Mljetu, koja je, na svu sreću, završila uspješno. “Gospodin je bio dehidriran i izgubljen, ali uspjeli smo ga pronaći i spasiti mu život”, prepričava Jadran Kapović, član Hrvatske gorske službe spašavanja.

Godišnje HGSS u prosjeku ima 800 akcija spašavanja – 500 klasičnih, oko 250 potraga, 30 helikopterskih akcija te isto toliko spašavanja na vodi – u jezerima, rijekama te priobalnom području.

“Stanica Dubrovnik čiji sam član godišnje intervenira dvadesetak puta. Nemoguće je prisustvovati svakoj pa godišnje sudjelujem u desetak akcija. No, kada je potrebno, sudjelujemo i u akcijama drugih stanica, posebice kada dođe do prirodnih katastrofa kao što su potresi u Petrinji i Zagrebu”, ističe Kapović.

Održavaju i škole u prirodi

Osim u akcijama kojima spašavaju živote mnogih, članovi HGSS-a, u suradnji s trgovačkim lancem Lidl Hrvatska, sudjeluju i u projektu ‘Mali heroji’. Projekt obuhvaća edukativne, informativne i zabavne radionice za djecu diljem Hrvatske, a posljednje dvije održale su se na zagrebačkom Sljemenu i u Starigradu-Paklenica.

Prijaviti su se mogla djeca u dobi od 6 do 12 godina, a glavni cilj bio je educirati ih o prvoj pomoći, gorskom spašavanju i snalaženju u prirodi. Kako bolje, nego na terenu s iskusnim članovima HGSS-a.

“Panika ili nesnalaženje u situacijama kao što su nesreće ili ozljede, najčešće dolaze zbog manjka znanja koje, pravilnom edukacijom, djeci nastojimo pružiti te time povećati i njihovo samopouzdanje”, govori Kapović.

Timski duh i pripadnost grupi

Tako su djeca sudjelovala na tri radionice – onoj o HGSS-u, o potražnim psima i o prvoj pomoći. Na prvoj su ih članovi HGSS-a upoznali s radom gorskih spašavatelja te im opisali kako izgledaju akcije spašavanja.

Radionice su se održale pod nazivima ‘Šumski mravi’, ‘Mali miš’ i ‘Vatreni plavci’, a sve kako bi se kod djece razvili timski duh, pripadnost i koherentnost grupe.

Slanje lokacije putem mobitela

Zatim je slijedilo savjetovanje o tome kako se orijentirati i snaći u prirodi, a da se pritom ne izgube, ali i što napraviti ako se to ipak dogodi.

“Danas se do većine informacija dolazi putem pametnog telefona pa smo klince učili kako poslati lokaciju, uz posebnu napomenu da, kada je jednom pošalju, moraju ostati na tom identičnom mjestu”, prepričava Kapović.

Niz korisnih savjeta

Dodaje da osim toga postoji čitav niz praktičnih, očiglednih savjeta, koje je ponekad ipak potrebno posebno naglasiti.

“Djeci smo savjetovali da sjednu na ruksak i približe se jedni drugima kada im je hladno te da, ako se izgube, mjesto na kojem se nalaze označe ruksakom ili šarenim komadima odjeće kako bi ih se lakše uočilo dronovima iz zraka”, kaže naš sugovornik.

Psi tragači kao glavni glumci

Posebnu pažnju privukli su i potražni psi koji su na svakoj radionici djeci omiljena tema. “Trenutno ih u HGSS-u djeluje skoro 60. Nešto više od pola pasa licencirano je za potrage za nestalim osobama, dok su ostali u procesu školovanja koje u prosjeku traje dvije godine”, pojašnjava Kapović.

Psi prvo moraju položiti ispit poslušnosti, a nakon toga, kroz svakodnevne treninge uz svoje vodiče, na terenu bruse urođene instinkte koji im pomažu u potragama.

Osjećaj adrenalina

Osim toga, najveći interes djece budi i rad s nosilima te tirolska prečnica, to jest žičara, po kojoj se tijekom radionica imaju priliku spustiti ili voziti, baš poput pravih HGSS-ovaca.

“Tako barem na trenutak osjete adrenalin koji je nama svakodnevna pojava u akcijama spašavanja. Uče se i povjerenju jer se zaista prepuštaju u naše ruke, posebice kada isprobavaju nešto što su do tada mogli vidjeti samo na televiziji”, kaže Kapović.

Dodaje da tako djeci pokazuju i kolika je povezanost članova HGSS-a te koja razina povjerenja postoji među njima, s obzirom na to da često jedni drugima polažu život u ruke.

Dvoboji u previjanju rana

Na radionici o prvoj pomoći djeca su naučila kako da sami sebi previju ranu, kako treba reagirati na ugriz zmije ili kukaca, kako se zagrijati, zaštititi od hladnoće i topline, čime si sve pomoći ako se ozlijede u planini te kako se smiriti i izbjeći paniku.

“Djeca su zaista bila vrlo angažirana i znatiželjna, a najčešće pitanje bilo je ‘Mogu li ja prvi/a?’. Htjeli su čuti sve – od toga koje automobile koristimo i tko je najbrži do toga bojimo li se voziti helikopterom i jesmo li se ikada izgubili”, prisjeća se Kapović.

Jedno od zanimljivijih dječjih pitanja, dodaje, svakako je bilo i ono puste li ih roditelji u akciju ako taj dan nisu bili dobri kod kuće. “Neka su nas djeca čak izazvala i na dvoboje u previjanju rana i, moram priznati, išlo im je odlično”, zaključuje spašavatelj.

Diplome za male heroje

Više od 120 djevojčica i dječaka prošlo je obuku u Starigradu-Paklenica, a na Sljemenu je sudjelovalo više od 140 mališana. Osim novih znanja, stekli su i nove prijatelje, a na kraju obuke zasluženo su dobili diplome dostojne pravih malih heroja.

Nakon uspješnih jesenskih radionica, počele su pripreme za one koje će se održati na proljeće. Time će trgovački lanac Lidl Hrvatska nastaviti petogodišnju suradnju s HGSS-om te zakoračiti u drugu godinu provođenja projekta ‘Mali heroji’ koji svaki put oduševi mnoštvo djece, ali i njihove roditelje.

Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.