Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TELEGRAM PARTNERI

U SURADNJI S

Danas je hrvatski Dan zaštite prirode; predlažemo da ga shvatimo ozbiljno i zapitamo se što možemo činiti

Sadržaj donosimo u suradnji s Hrvatskom elektroprivredom

ZADNJA IZMJENA: svi 22, 2018
Foto: Ilustracija © Telegram

Nedavna naslovnica National Geographica, “Planet ili plastika”, sa snažnim i upečatljivim prikazom plastične vrećice uronjene u ocean tako da podsjeća na ledenjak, izazvala je brojne reakcije stručnjaka i javnosti. National Geographic iznio je podatak kako u svjetskim oceanima svake godine završi preko 8 milijardi kilograma plastike, što ima izuzetno negativan utjecaj na zaštitu okoliša i biološku raznolikost.

Naslovnica se odmah proširila društvenim mrežama i već se naziva jednom od najboljih u povijesti, a uz efektan grafički prikaz meksičkog umjetnika Jorgea Gamboe, časopis je također objavio niz potresnih fotografija morskih organizama koji se moraju prilagoditi suživotu uz nerazgradive komade plastike. Važna znanstvena studija iz 2014. ustanovila je da su arktički ledenjaci prepuni sitnih komada plastike – više od milijarde komadića – što ubrzava njihovo topljenje.

Dio je to ekstenzivne, višegodišnje kampanje National Geographica o negativnom utjecaju zagađenja poput nezbrinute plastike na okoliš i prirodu. Objavu sada već čuvene naslovnice, koja službeno nosi oznaku lipnja 2018., tempirali su za Međunarodni dan biološke raznolikosti, jedan od najvažnijih međunarodnih dana posvećenih zaštiti okoliša i očuvanju Zemljinih ekosustava.

Gubitak bioraznolikosti EU godišnje košta 450 milijuna eura

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. A bez napora pojedinaca, kompanija, država i međunarodnih institucija u promicanju zaštite okoliša i očuvanju biološke raznolikosti, naslovnice poput ove bit će sve češće. Ove se godine, kažu u UN-u, obilježava 25. obljetnica borbe za biološku raznolikost.

“Bez bioraznolikosti, nema budućnosti za čovječanstvo”, kazao je prije nekoliko mjeseci David MacDonald, profesor sa sveučilišta Oxford. Bioraznolikost je važna, objašnjavaju profesori poput MacDonalda, zato što zrak koji udišemo, voda koju pijemo i hrana koju jedemo ovisi o bioraznolikosti. Ona se najjednostavnije može definirati kao ukupnost svih organizama na Zemlji, uz njihove kompleksne međuveze; šire rečeno, bioraznolikost predstavlja iskustvo vrsta, skupljano kroz više milijuna godina, o preživljavanju na Zemlji.

Procjenjuje se da gubitak bioraznolikosti Europu godišnje košta oko 3 posto europskog BDP-a, odnosno 450 milijuna eura. Broj tigrova u svijetu pao je za 97 posto u zadnjem stoljeću, a vjerojatnost da će neka vrsta izumrijeti povećala se za tisuću puta od kad planetom dominiraju ljudi. Broj životinja koje danas žive na Zemlji dvostruko je manji nego 1970. godine, piše britanski The Guardian.

Revitalizacija hrvatskih hidroelektrana i ulaganje u zaštitu okoliša

Hrvatska elektroprivreda (HEP) jedan je od domaćih lidera među kompanijama po pitanju promicanja zaštite okoliša i bioraznolikosti, o čemu svjedoči niz konkretnih mjera i dalekosežnih poteza, poput investicijskog plana u vrijednosti od 3,2 milijarde kuna u rekonstrukciju i revitalizaciju hrvatskih hidroelektrana. Upravo stoga HEP je odlučio biti Telegramov partner u ovom specijalu o zaštiti okoliša i biološkoj raznolikosti.

“Kao jedna od najvećih proizvodnih tvrtki u Hrvatskoj”, kažu iz HEP-a, “te s obzirom na djelatnosti kojima se bavi i broj zaposlenih, HEP je svjestan svojih utjecaja na okoliš. Stoga teži biti pozitivan primjer upravljanja tim utjecajima kako bi ih spriječio te poduzima aktivnosti i mjere za sanaciju i vraćanje okoliša u prvobitno stanje u najvećoj mogućoj mjeri, ukoliko do onečišćenja dođe”.

HEP grupa ima niz mjera kojima podupire navode o brizi za okoliš. Osim spomenute investicije u hidroelektrane, kontinuirano ulažu u zaštitu okoliša, od usavršavanja djelatnika koji se bave poslovima zaštite okoliša, preko ulaganja u modernizaciju elektroenergetskih objekata, do unaprjeđenja izvještavanja nadležnim institucijama, jedinicama lokalne samouprave i zainteresiranoj javnosti.

Ilustracija ©Telegram

Tranzicija države u niskougljično društvo sutrašnjice

Republika Hrvatska pridružila se ostatku svijeta u naporima za zaštitu okoliša. Hrvatski je sabor odredio da 22. svibnja, Međunarodni dan biološke raznolikosti, također bude Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, što je izvrsna prilika za podsjetiti na važnost okoliša za daljnji razvoj društva. Viralnost naslovnice National Geographica ukazuje koliki je globalni i masovni interes svih zainteresiranih aktera za ovu problematiku.

HEP će, kažu, razvojni naglasak imati na obnovljivim izvorima energije. Tako u razdoblju do 2030. godine Hrvatska elektroprivreda planira izgradnju više solarnih elektrana, prosječno 30 do 50 MW godišnje, izgradnju vjetroelektrana te nekoliko malih hidroelektrana. Time HEP daje doprinos ispunjenju međunarodnih obveza Hrvatske te osigurava vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države u niskougljično društvo sutrašnjice, kažu.

U nizu projekata, investicija i mjera kojima Hrvatska elektroprivreda godinama doprinosi biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj, a koje detaljno donosimo u nastavku ovog teksta, nalaze se veliki zahvati poput hidroelektrana na Dravi i u nacionalnom parku Krka, kao i mjera koja nam je posebno draga: zaštita rodinih gnijezda od strujnih udara.

Jedno od najvećih izazova čovječanstva u 21. stoljeću

U ovih 25 godina dizanja svijesti o važnosti biološke raznolikosti, kažu u Ujedinjenim narodima, postignute su brojne pobjede i važne promjene u ponašanju, zakonskoj regulativi i odnosu prema bioraznolikosti. Brojni zadani ciljevi Međunarodne konvencije o bioraznolikosti bit će ostvareni do 2020., poput zaštite 10 posto svjetskih oceana, a promjene se vide brojnim projektima i postupcima.

U često citiranom primjeru fokusa na ukupnost okoliša, Grad New York potrošio je dvije milijarde dolara u 20 godina na obnovu i očuvanje prirodnih izvora iz kojih crpe vodu za stanovnike. Rezultati su spektakularni: danas 90 posto njihove vode ne treba nikakvo dodatno filtriranje. Izgradnja pogona za pročišćavanje koštala bi ih znatno više, oko 10 milijardi dolara, a rezultati ne bi bili jednako dobri.

Zaštita bioraznolikosti, kao i dizanje svijesti o njoj, među temeljnim su izazovima čovječanstva u 21. stoljeću. Ovaj specijal Telegrama, u suradnji s HEP grupom, skroman je doprinos tome.


HEP-ov doprinos bioraznolikosti u Hrvatskoj

Zlatovrana u Hrvatskoj © HEP

1. Dravske hidroelektrane

Na rijeci Dravi nalaze se hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubrava. Sve tri hidroelektrane nalaze se u Regionalnom parku Mura – Drava jer su prepoznate kao međunarodno važna područja za ptice. Dio akumulacije HE Varaždin teritorijalno pripada Republici Sloveniji koja je taj dio proglasila ornitološkim rezervatom – Rezervat Ormoško jezero. Akumulacije dravskih hidroelektrana postale su zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama kao jedno od važnih zimovališta europskih ptica močvarica i dio su europske ekološke mreže NATURA 2000. U cilju održavanja visoke razine biološke i krajobrazne raznolikosti vlažnih i vodenih staništa, a u sklopu rješavanja problema nanosa, u akumulacijskom jezeru HE Varaždin izgrađen je otok za gniježđenje ptica. U ostvarenju ovog projekta HEP je surađivao s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Udrugom BIOM. Uz akumulacije HE Varaždin i HE Dubrava postavljene su promatračnice za promatranje ptica.

U cilju očuvanja ihtiofaune dravske hidroelektrane sufinanciraju poribljavanje pastrvama, smuđem, štukom i vretenastim šaranom koje provode ovlaštenici ribolovnih prava tj. sportsko- ribolovna društava Međimurske i Varaždinske županije. U lijevom drenažnom kanalu HE Dubrava zabilježena je rijetka i ugrožena vrsta riba koja se nalazi na Crvenom popisu slatkovodnih riba Hrvatske – crnka (Umbra krameri Walbaum).
U cilju usklađivanja proizvodnje električne energije i očuvanja svih sastavnica okoliša provode se mjere i poštuju odredbe iz Plana gospodarenja prirodnim dobrima na području dravskih hidroelektrana.

Najznačajnije aktivnosti su:

• Regulacija razine i praćenje kvalitete vode na područjima mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka riba i vodozemaca. Stručnu pomoć u obavljanju ovih aktivnosti HEP-ovim djelatnicima pruža Zoologijski zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
• Revitalizacija starog rukavca rijeke Drave uklanjanjem višegodišnjih nanosa te raslinja čime je omogućena migracija i mrijest riba u stari rukavac Drave, ali i gniježđenje ptica močvarica.
• Uklanjanje invazivnih vrsta u okviru redovnih aktivnosti održavanja školjkaša raznorodne trokutnjače (Dreisseina polymorpha Pallas.), te cvjetnjače – vodene kuge roda Elodea i krocnji roda Myriophyllum.
• Kasnija ručna košnja livada i drenažnih jaraka na području dravskih hidroelektrana u cilju očuvanja kritično ugrožene biljke kebrač (Myricaria germanica L. Desv.) koja se nalazi i na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske te orhideja – kacigastog kaćuna (Orchis militaris L.) i kokice papučice (Orphys sphegodes Mill.).
• Kontrola aktivnosti u blizini brana HE Čakovec i HE Dubrava u cilju očuvanja vidre (Lutra lutra L.).

2. Hidroelektrane u nacionalnom parku Krka

• Pogon HE na Krki čine četiri hidroelektrane: HE Jaruga (izgrađena 1903. godine), HE Miljacka (1906.), HE Golubić i MHE Krčić, od kojih se dvije najstarije hidroelektrane, Jaruga i Miljacka, nalaze unutar Nacionalnog parka Krka (proglašen 1985.).
• Na svim vodotocima na kojima se nalaze HEP-ove hidroelektrane posebna pažnja pridaje se postizanju ravnoteže između zaštite okoliša i korištenja vode za proizvodnju električne energije pa tako i u hidroelektranama na Krki.
• Nacionalni Park Krka i hidroelektrane na Krki dio su europske ekološke mreže NATURA 2000 što je također dokaz rada hidroelektrana u skladu s prirodom.

3. TE-TO Zagreb i ornitološki rezervat Savica

U neposrednoj blizini Termoelektrane-toplane Zagreb nalazi se ornitološki rezervat i zaštićeni krajobraz Savica. Savica se sastoji se od 12 međusobno povezanih jezera, a proglašen je značajnim ornitološkim rezervatom 1991.godine. O jezeru Savica zajedničku brigu vode Športsko-ribolovno društvo ”Pešćenica”, Hrvatsko ornitološko društvo, Grad Zagreb i TE-TO Zagreb. Savica je jedino preostalo prirodno močvarno područje u Zagrebu i okolici, a njegovu biološku vrijednost dokazuje velika brojnost i raznolikost ptica koje ovdje obitavaju.

Ovo je područje mozaik bujnih šumaraka i otvorenih vodenih površina bogatih ribom, kukcima i vodenom vegetacijom te predstavljaju idealna hranilišta i odmorišta te gnjezdilišta za ptice. Ornitolozi su na Savici zabilježili 180 vrsta ptica, što je gotovo polovica ukupne hrvatske ornitofaune. Od tih 180 vrsta, 18 ih je strogo zaštićeno i na međunarodnoj razini.

Savica je stari rukavac rijeke Save koja je ga je do 1965. godine opskrbljivala vodom. Nakon velike poplave u Zagrebu, izgrađen je nasip te je Savica ostala bez prirodnog dotoka vode. Nakon 1965. godine, TE-TO Zagreb prihranjuje jezero Savicu čistim rashladnim vodama (cca 2.000 m3/h) koje se zahvaćaju iz rijeke Save i omogućava razvoj biljnog i životinjskog svijeta.

Vrijednost jezera Savice očituje se i u obrazovanju mladih naraštaja u zaštiti prirode što su prepoznali i Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatsko ornitološko društvo koji na Savici organiziraju promatranje ptica.

4. Zaštita rodinih gnijezda

HEP je 2004. godine s nadležnim tijelom za zaštitu prirode potpisao Sporazum o suradnji pri provođenju mjera zaštite zaštićene vrste bijele rode (Ciconia ciconia L.). Radnici HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. izrađuju i postavljaju nosače za gnijezda u skladu s uputama Hrvatskog zavoda za ornitologiju. Provođenjem ove mjere na niskonaponskoj distribucijskoj mreži smanjuje se mogućnost zapaljenja gnijezda uslijed djelovanja električnog luka kao i stradavanja roda od električnog udara.

U lipnju 2016. HEP ODS, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te 14 županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima potpisali su novi sporazum o suradnji pri provedbi mjera zaštite, praćenja populacije i prstenovanja strogo zaštićene vrste bijele rode.

5. Zaštita ptica i malih sisavaca od električnog udara

Na srednjenaponskoj nadzemnoj distribucijskoj mreži provode se mjere zaštite ptica i malih sisavaca od strujnog udara i sprječavanje njihovog stradavanja.

6. Prstenovanje

U svim distribucijskim područjima HEP-Operatora distribucijskog sustava provodi se prstenovanje roda u cilju praćenja populacije. Za provedbu prstenovanja koju obavlja Hrvatski zavod za ornitologiju, distribucijska područja na korištenje ustupaju potrebnu opremu (npr. hidraulične košare).


Za kraj, možda je trenutak za malo nostalgije i podsjetnik na ono što imamo; čuveni Lonely Planet nedavno je prenio rijedak videozapis najpoznatijeg hrvatskog nacionalnog parka s kraja tridesetih. Njemački bračni par snimio je 1939. godine veličanstvena Plitvička jezera, dok još među turistima nisu postala globalna senzacija kakva su danas:

Više s weba